3. septembar (utorak) 2024. godine
Kompanija Paragraf Lex organizovala je, 3. septembra 2024. godine, u Sarajevu, savjetovanje na temu “Pregled najnovijih izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama u postupku pravne zaštite, interni pravilnik i upravljanje ugovorom o javnoj nabavci”.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (dalje: Zakon), koji ima za cilj rješavanje problema profesionalnih žalitelja, usvojen je u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na hitnoj sjednici, objavljen je u “Sl. glasniku BiH”, br. 50/2024 od 23. jula 2024. godine, i stupio je na snagu 31. jula 2024. godine.
Naime, “profesionalne žalbe” su u praksi onemogućavale efikasno okončanje postupka javnih nabavki, česte su bile pojave da se postupak nabavke nepravedno i neopravdano odugovlači i odlaže, što je izazivalo mnoge negativne posljedice za korisnike javnih sredstava, a ogledale su se u nedostatku lijekova i medicinske opreme, odlaganju izgradnje infrastrukturnih objekata itd.
Zakon je donijet u cilju osiguranja transparentnijeg i efikasnijeg procesa javnih nabavki, koji će spriječiti zloupotrebe i omogućiti brže realizacije projekata od javnog interesa, a podržan je od strane Agencija za javne nabavke i Ureda za razmatranje žalbi.
Pored najnovijih izmjena i dopuna Zakona, bavili smo se i internim pravilnikom o javnim nabavkama, čije donošenje predstavlja zakonsku obavezu za ugovorne organe. Interni akt treba da uredi fazu u lancu nabavke koja prethodi postupku javne nabavke (tzv. “predtenderska faza”), te fazu koja slijedi nakon postupka javne nabavke (tzv. “posttenderska faza”), tj. fazu relizacije ugovora o javnoj nabavci (upravljanje ugovorom) koja se pokazala kao kritična tačka u cjelokupnom lancu nabavke. Objašnjeno je kako definisati procese, aktivnosti, uloge i odgovornosti, rokove za realizaciju, rizike, te mjere za sprječavanje ili ublažavanje rizika.
Na savjetovanju je bilo riječi i o upravljanju ugovorom o javnoj nabavci. Naime, postupak javne nabavke nije sam sebi svrha, jer isti treba da rezultira zaključenjem ugovora (ili okvirnog sporazuma). Međutim, nije dovoljno samo uspješno okončati postupak javne nabavke zaključenjem ugovora. Potrebno je i adekvatno upravljati istim. Neadekvatna realizacija ugovora obesmišljava čak i perfektnu nabavnu funkciju i može imati negativnog uticaja na funkcionisanje iste.
Savjetovanje je imalo za cilj unaprjeđenje znanja u postupcima pravne zaštite učesnika javno-nabavnih procedura u skladu sa novim zakonskim institutima i rješenjima, kao i razmjenu informacija, dobrih praksi i savjeta u pogledu izrade internog pravilnika i upravljanja ugovora o javnoj nabavci.
Predavači Admir Ćebić - pomoćnik direktora Agencije za javne nabavke BiH i Amina Malkić - amostalni stručni saradnik za javne nabavke u “JP BH POŠTA” doo Sarajevo, obradili su teme:
Novine u postupku pravne zaštite:
Interni pravilnik o javnim nabavkama:
Upravljanje ugovorom o javnoj nabavci:
Član 58. stav (2) ZJN propisuje: „Ponuda mora biti čvrsto uvezana i sve strane ponude numerirane (izuzev dokaza o garanciji iz stava (1) tačka b) ovog člana, te štampane literature, brošura, kataloga i sl.)“.
Dakle, ova zakonska odredba upućuje da svaka strana treba biti numerisana, a ne svaki list. Ovo najčešće iz razloga što prilažete dokumentaciju koja prati ponudu (kao što su ovlaštenje iz aktuelnog sudskog registra, posebna ovlaštenja proizvođača, kataloge, diplome... i sl), a koji su printani dvostrano ili ovjereni na drugoj strani potvrde, ovlaštenja, diplome i sl.
S tim u vezi ne možete ponudu numerisati u dijelu gdje je svaki list pojedinačno printan samo na tom listu (jednostrano), a ostalo što smo gore naveli na svakoj strani navesti numeraciju.
Upustvom za pripremu modela TD kaže se da numeracija mora ostvariti kontinuitet i dozvoljena su samo manja odstupanja (npr., ako je preskočena jedna stranica za numeraciju).
U skladu sa odredbom člana 100 stav (6) „Ako ugovorni organ postupajući po žalbi utvrdi da je žalba blagovremena, dopuštena, uredna, izjavljena od ovlaštenog lica i lica koje ima aktivnu legitimaciju, ali da je u cijelosti neosnovana, neće donositi odluku o tome, ali je dužan u roku od pet dana od datuma zaprimanja žalbu proslijediti URŽ-u, sa svojim izjašnjenjem na navode žalbe, kao i kompletnom dokumentacijom u vezi s postupkom protiv kojeg je izjavljena žalba“.
Dakle, ugovorni organ samo proslijeđuje URŽ-u žalbu uz svoje Izjašnjenje.
Ugovorni organ pored toga ima obavezu suspenzivnog dejstva žalbe na Portalu i ne obavještava niti žalitelja niti ostale učesnike u postupku ni očemu više.
Kada Ured za razmatranje žalbi zaprimi žalbu, tada Ured u postupa u skladu sa odredbom člana 94. stav (2)“Pri razmatranju žalbe u skladu s članom 100. st. (4) i (5) ovog zakona, URŽ o vođenju postupka po žalbi obavještava odabranog ponuđača, odnosno kandidata u fazi u kojoj je izjavljena žalba“.
U situaciji koja je navedena u ovom pitanju učenika seminara, obaveza ugovornog organa kada odbija žalbu kao neosnovanu propisana je članovima 99. (3) „Pri razmatranju žalbe u skladu s članom 100. st. (2) i (3) ovog zakona, ugovorni organ po prijemu žalbe putem portala javnih nabavki obavještava ponuđače o vođenju postupka po žalbi.“ i 110. (2) Ugovorni organ sve učesnike u postupku javne nabavke o izjavljenoj žalbi obavještava putem portala javnih nabavki.
U vremenu naznačenom za otvaranje ponuda, ponuđači imaju pravo da zahtjevaju da se u njihovom prisustvu otvore sve koverte ponuda koje su dostavljene na način kako je to ugovorni organ zahtijevao jer s razlogom član 63. ZJN tretira otvaranje ponuda (misli se na sve zaprimljene ponude), kada je Zakonom predviđeno javno otvaranje.
Ukoliko ugovorni organ odbije da otvori koverte sa kopijama ponuda, ponuđači se savjetuju da traže da se takvo odbijanje upiše u završni dio Zapisnika sa otvaranja ponuda u podnaslov „Primjedbe na postupak otvaranja ponuda/ostale saopštene informacije“.
ODGOVOR:
Član 2. stav (1) tačka l) Zakona o javnim nabavkama (u daljnjem tekstu: Zakon) definiše ponudu kao dokument koji podnosi ponuđač, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uslovima koje određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji.
Ponuda može biti:
1) prihvatljiva – koju je podnio ponuđač koji nije bio isključen u skladu sa članom 45. ovog Zakona i koji ispunjava kriterije za izbor najpovoljnije ponude, te čija je ponuda u skladu sa tehničkim specifikacijama bez da je neprihvatljiva ili nepravilna,
2) neprihvatljiva – čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva ugovornog organa za nabvku ili ponuda ponuđača koji ne ispunjava kriterije za kvalifikaciju privrednog subjekta,
3) nepravilna – koja nije u skladu sa tenderskom dokumentacijom ili je primljena izvan roka za prijem ponuda ili postoje dokazi o tajnom sporazumu ili korupciji ili nije rezultat tržišne konkurencije ili je ugovorni organ utvrdio da je cijena ponude izuzetno niska.
Prihvatljivu ponudu nije potrebno posebno pojašnjavati. To je ponuda koja ispunjava sve postavljene uslove i koja će biti predmet daljnjeg postupka dodjele ugovora.
Ugovorni organ će ocijeniti kao neprihvatljivu:
a) ponudu čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva ugovornog organa za nabavku,
b) ponudu ponuđača koji ne ispunjava kriterije za kvalifikaciju privrednog subjekta.
Ugovorni organ će kao nepravilnu ocjeniti ponudu:
a) koja nije u skladu sa tenderskom dokumentacijom,
b) koja је primljena izvan roka za dostavljanje ponuda,
c) za koju postoje dokazi o tajnom sporazumu ili korupciji,
d) koja nije rezultat tržišne konkurencije,
e) za koju је ugovorni organ utvrdio da je cijena ponude izuzetno niska.
U konteksu postavljenog pitanja je bitno istaći da Zakon ne poznaje termin “tehnički neispravna ponuda“. Pod pretpostavkom da se u pitanju misli na ponudu koja nije u skladu sa tehničkim specifikacijama, tada će ista biti ocijenjena kao nepravilna ponuda, jer ista nije u skladu sa tenderskom dokumentacijom, kako je navedeno naprijed, pod tačkom a).
Ponuda čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva ugovornog organa za nabavku, te ponuda ponuđača koji ne ispunjava kriterije za kvalifikaciju privrednog subjekta (čl. 45. do 51. Zakona) je neprihvatljiva ponuda. Svaki drugi nedostatak u ponudi, takvu ponudu čini nepravilnom ponudom.
ODGOVOR:
Prethodno važećim Pravilnikom o uslovima i načinu korištenja e-Aukcije ("Službeni glasnik BiH" broj 66/16), članom 2. stav (3) je bilo definisano da e-Aukcija nije moguća ukoliko su predmet nabavke ugovori o uslugama i ugovori o radovima čiji je predmet intelektualni rad, kao što je projektovanje radova, jer se takve ponude ne mogu rangirati primjenom metoda automatskog elektronskog ocjenjivanja.
Takvo definisanje nije bilo u skladu sa Direktivama EU o javnim nabavkama pa je predmetni pravilnik doživio izmjenu na način da je trenutno važećim Pravilnikom o uslovima i načinu korištenja e-Aukcije („Službeni glasnik BiH“, broj 80/23) definisano da ugovori o javnoj nabavci usluga ili radova koji za predmet imaju intelektualni rad, a koji se ne mogu rangirati pomoću automatskih metoda ocjene, ne mogu biti predmet e-Aukcije.
Dakle, prethodna legislativa koja je uređivala pitanje e-Aukcije je eksplicitno zabranjivala primjenu e-Aukcije ukoliko su predmet nabavke ugovori o uslugama i ugovori o radovima čiji je predmet intelektualni rad, kao što je projektovanje radova.
Trenutno važeća legislativa eksplicitno ne zabranjuje primjenu e-Aukcije u svim slučajevima koji uključuju nabavku usluga ili radova koji za predmet imaju intelektualni rad, već samo u slučajevima kada se takve usluge ili radovi ne mogu rangirati pomoću automatskih metoda ocjene.
Ponuđači koji smatraju da se usluge ili radovi koji za predmet imaju intelektualni rad ne mogu rangirati pomoću automatskih metoda ocjene, a za koje je predviđeno provođenje e-Aukcije, svakako imaju mogućnost to i dokazivati izjavljivanjem žalbe na način i u rokovima predviđenim Poglavljem I Dijela Trećeg Zakona o javnim nabavkama.
Članom 53. stav (2) Zakona o javnim nabavkama (u daljnjem tekstu: Zakon) određeno je da se tenderska dokumentacija objavljuje na portalu javnih nabavki. Isti član Zakona u stavu (6) govori o izmjenama i dopunama tenderske dokumentacije.
Nadalje, članom 100. stav (1) tačka a) Zakona je definisano da se žalba izjavljuje u roku od deset dana od dana objave obavještenja u odnosu na podatke iz obavještenja o nabavci, odnosno u roku od deset dana od dana objave tenderske dokumentacije na sadržaj tenderske dokumentacije. Stavom b) iste odredbe Zakona je određeno da se žalba izjavljuje u roku od deset dana od dana objave izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije u odnosu na sadržaj izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije.
Dakle, Zakon je jasno razgraničio izjavljivanje žalbe na sadržaj tenderske dokumentacije i izjavljivanja žalbe na sadržaj izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije, ali je jasno naznačio i rokove za izjavljivanje žalbe u odnosu na pomenute sadržaje – 10 dana od objave jednog ili drugog sadržaja.
Šta to znači u odnosu na postavljeno pitanje?
Nerijetko se dešava da ugovorni organi, kada imaju potrebu da urade izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije, to urade na način da ne objave u formi izmjene i/ili dopune iste, već objave kompletnu tendersku dokumentaciju u vidu nekog, ako se može reći, prečišćenog teksta.
Ne može se reći da je to zabranjeno, ali takav način nije praktičan i može proizvesti negativne implikacije na postupak javne nabavke.
S jedne strane, ponuđačima je u takvom prečišćenom tekstu vrlo teško pronaći izmjene i/ili dopune koje su urađene, te se može desiti da naprave propust i da pripreme ponudu koja neće biti ocijenjena prihvatljivom, što ima direktnog uticaja na konkurenciju, te posljedično i na efikasno trošenje javnih sredstava.
S druge strane, objavom takvog prečišćenog teksta, čak i kad su izmjene i/ili dopune jasno označene, daje se ponovo mogućnost izjavljivanja žalbe na onaj dio tenderske dokumentacije koji je prvobitno objavljen i za koji je rok za žalbu već protekao, jer se rok za žalbu računa od momenta objave tenderske dokumentacije, u ovom slučaju kompletne tenderske dokumentacije, a ne samo izmjena i/ili dopuna iste.
Stoga je preporuka da se izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije objavljuju na način kako i nose naziv – izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije, na način da se npr. „...tačka X.Y. tenderske dokumentacije mijenja i/ili dopunjuje i glasi...“.