Ustavni sud BiH je odluku u kojoj je proglasio neustavnim član Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 93/2006, 86/2007, 14/2010, 5/2012 i 58/2019 - dalje: Zakon) donio iz čisto političkih razloga, pogazivši time čak i neke svoje ranije stavove, upozoreno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske.
Sudije u Sarajevu su u petak, razmatrajući zahtjevza ocjenu ustavnosti člana Zakona koji propisuje da zemljište koje je po prirodi javno dobro, odnosno državna svojina, po sili zakona postaje svojina i posjed RS, utvrdile da je ta odredba protivna Ustavu Bosne i Hercegovine (Aneks IV Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i "Sl. glasnik BiH", br. 25/2009 - Amandman I) jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
U ministarstvu, na čiji prijedlog su republičke institucije usvojile taj Zakon, ne dijele taj stav.
- BiH prema Ustavu nema svoju imovinu, nego imovina pripada entitetima, osim ako su se u određenom slučaju o tome usaglasili entiteti. Ustav BiH ni u jednom dijelu ne daju izričito pravo BiH, niti daje nadležnost bilo kom organu BiH da kroz zakonodavnu ili drugu normativnu aktivnost reguliše imovinska prava na poljoprivrednom zemljištu - kategorični su u resornom Ministarstvu.
Iz odredaba Ustava Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 21/1992 - prečišćen tekst, 28/1994 - Amandmani XXVI-XLIII, 8/1996 - Amandmani XLIV-LI, 13/1996 - Amandman LII, 15/1996 - ispr., 16/1996 - Amandman LIII, 21/1996 - Amandmani LIV-LXV, 21/2002 - Amandmani LXVI-XCII, 26/2002 - ispr., 30/2002 - ispr., 31/2002 - Amandmani XCIII-XCVIII, 69/2002 - Amandmani XCIX-CIII, 31/2003 - Amandmani CIV i CV, 98/2003 - Amandmani CVI-CXII, 115/2005 - Amandman CXIV, 117/2005 - Amandmani CXV-CXXI i 48/2011 - Amandman CXXII i "Sl. glasnik BiH", br. 73/2019 - odluka US BiH), koje su ustavni osnov za donošenje zakona, dodali su, jasno proizlazi da Srpska ima nadležnost za njegovo donošenje, odnosno da je nadležna da reguliše pitanja koja su od značaja za poljoprivredno zemljište kao dobro od opšteg interesa, pa i pitanje svojine nad tim zemljištem.
- Osim toga, Ustavni sud BiH je odlukama u tri predmeta iz marta i aprila 2017. i oktobra 2018. godine potvrdio da poljoprivredno zemljište, kao dobro od opšteg interesa, nije bilo predmet privatizacije i da je vlasništvo Srpske. U tim predmetima je potvrdio odluke Okružnog suda i Vrhovnog suda Republike Srpske "kojima je utvrđeno da poljoprivrednim zemljištem, kao i zemljišnoknjižnim evidencijama i drugim javnim registrima upisanim kao državno vlasništvo, upravlja i raspolaže RS, odnosno da se radi o nekretninama koje su stvarno i faktičko vlasništvo Republike Srpske sa 1/1 dijela" - poručili su iz Ministarstva.
Stav Srpske je da je Ustavni sud BiH kroz svoju dosadašnju praksu jasno i nedvosmisleno utvrdio da su odluke organa uprave i sudova, kojima se utvrđuje da je Republika Srpska titular poljoprivrednog zemljišta koje je u javnim evidencijama upisano kao državno vlasništvo, dovoljno jasne i logične i u skladu sa materijalnim propisima i Ustavom BiH.
U Ministarstvu su dodali da još nisu zaprimili odluku Ustavnog suda te da će konačan stav iznijeti kada se to dogodi.
IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, Vedrana Kulaga, 10.02.2020.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija