Rasterećenje privrede kroz ukidanje nameta, zaustavljanje odliva radne snage, povećanje plata i sprečavanje zlostavljanja na radnom mjestu našli su se u vrhu liste zahtjeva koje su poslovna zajednica i sindikat uputili na adresu Vlade RS i na kojima insistiraju da budu riješeni u 2018. godini.
Zahtjevi Privredne komore i Saveza sindikata RS ne razlikuju se mnogo od prošlogodišnjih, jer u godini na izmaku većina njih nije riješena pa su se ponovo našli na spisku. Stara lista zahtjeva osvježena je sa ponekim novim, ali su oba socijalna partnera Vlade uglavnom ostala dosljedna onima iz prethodnih godina.
Poslovna zajednica ponovo traži da u program ekonomskih reformi RS od 2018. do 2020. godine budu uvrštene izmjene Zakona o doprinosima ("Sl. glasnik RS", br. 116/2012 i 103/2015) s ciljem vraćanja opterećenja na platu na 51 odsto. Zatražena je i izmjena Zakona o porezu na dohodak ("Sl. glasnik RS", br. 60/2015 i 5/2016 - ispr.) da bi neoporezivi dio dohotka bio povećan na nivo najniže plate. Poslodavci već godinama zahtijevaju izmjene Zakona o dečijoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 4/2002 - prečišćen tekst, 17/2008 i 1/2009) s ciljem obezbjeđivanja refundiranja porodiljskog bolovanja u bruto iznosu, a od toga nisu odustali ni ove.
- Ponovo insistiramo i na reformi javne uprave kako bi bila postignuta racionalizacija troškova i broja zaposlenih. Tržimo i da plate u javnom sektoru budu vezane za zarade u privredi i da budu smanjeni budžetski troškovi osim subvencija, podsticaja i kapitalnih investicija, te da konačno budu restrukturirana javna preduzeća - saopšteno je iz Privredne komore RS.
Jedan od novih zahtjeva je rješavanje problema nedostatka kvalifikovane radne snage koja je nastala zbog prekomjernog odliva radnika u inostranstvo. Poslodavci u dijelu koji se odnosi na radnu snagu traže i analizu primjene Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 1/2016). Ni ove godine nije izostao zahtjev za poboljšanje likvidnosti privrede i vanbudžetskih fondova, donošenje mjera podrške i podsticaja privredi i za unapređenje rada inspekcije i reformu obrazovanja.
Savez sindikata RS u vrh prioriteta stavio je povećanje minimalca i generalno rast plata, navodeći da primanja nisu povećana deset godina, što je jedan od glavnih razloga zašto građani napuštaju Srpsku. I sindikat traži da se posveti pažnja Zakonu o radu, ali za razliku od poslodavaca predlažu i konkretne korake - da bude donesen novi ili izmijenjen postojeći uz zaključivanje kolektivnih ugovora.
Saglasili su se sa poslodavcima da bude rasterećena privreda, ali u korist povećanja radničkih plata.
- Potrebno je raditi i na suzbijanju sive ekonomije i prevođenju neformalnog u formalni rad. Tražimo i da Vlada u potpunosti realizuje program socijalnog zbrinjavanja radnika koji su u privatizaciji i stečaju preduzeća ostali bez posla - naveli su u Savezu sindikata i zatražili da država uplati doprinose svim radnicima za koje to nisu učinili poslodavci.
Među zahtjevima se nalazi i usvajanje novog Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i da odmah u skupštinsku proceduru bude ponovo upućen zakon o sprečavanju zlostavljanja na radnom mjestu. Sindikat od Vlade traži i donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, ali i strategije bezbjednosti, zaštite i zdravlja na radu te dosljednu primjenu svih propisa.
Savez sindikata RS traži da najniža plata u Srpskoj u idućoj godini iznosi 418 maraka.
Sastanak o toj temi sa Vladom i poslodavcima trebalo bi da bude održan ove sedmice. Vlada je najbliže stavu da najniža plata bude povećana na 405 sa sadašnjih 395 KM.
IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, Marijana Miljić, 02.11.2017.
Naslov: Redakcija