Usklađivanje poslovanja sa novim Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti

Kompanija Paragraf Lex organizovala je, 20. juna 2024. godine, savjetovanje na temu “Usklađivanje poslovanja sa novim Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti”.

Savjetovanje u Banjaluci, 20.06.2024. godine

Savjetovanje je održano u Lanaco tehnološkom centru, u Banjaluci, Veljka Mlađenovića bb.

Kompanija Paragraf Lex organizovala je savjetovanje sa ciljem da se polaznicima daju konkretne smjernice koje se tiču praktične primjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terirističkih aktivnosti.

Akcenat je bio na upoznavanju učesnika sa sistemom sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te njihovim obavezama u skladu za novim zakonom, načinu komunikacije sa nadležnim institucijama i smjernicama za pripremu internih akata.

Učesnici su dobili praktične savjete za primjenu mjera identifikacije klijenta, te kako da kontinuirano prate i prepoznaju tipologiju sumnjivog ponašanja i sumnjivih transakcija.

Na kraju, bilo je riječi i o pripremi izvještaja o sumnjivim aktivnostima i upravljanju poslovnim odnosom nakon identifikacije pokazatelja rizika ili izvršenja prijave sumnje.

Teme savjetovanja:

- Uvodni dio:

Šta je pranje novca i finanansiranje terorističkih aktivnosti?
Negativni efekti koje izaziva pranje novca i finansiranje terorističih aktivnosti,
Procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH,
Obaveze obveznika zakona.

- Praktična primena:

Obaveze i zadaci ovlašćenog i odgovornog lica,
Izrada interne procjene rizika, politika i procedura,
Provođenje mjera identifikacije i utvrđivanja stvarnog vlasnika,
Pojednostavljene i pojačane mere identifikacije i kontinuiranog praćenja,
Neuobičajene aktivnosti, zabrane i ograničenja,
Vođenje evidencija,
Aktivnosti nadzornih organa i kaznene odredbe.

- Sumnjive aktivnosti i transakcije:

Uloga Finansijsko-obavјeštajnog odjeljenja u sistemu sprečavanja pranja novca,
Redovna i vanredna komunikacija sa Finansijsko-obavјeštajnim odjeljenjem,
Šta su sumnjive aktivnosti i transakcije?
Tipologije sumnjivog ponašanja u finansijskom i nefinansijkom sektoru,
Primeri sumnjivih aktivnosti,
Izrada izvještaja o sumnjivoj aktivnosti i transakciji,
Upravljanje poslovnim odnosom nakon identifikacije i/ili prijave sumnje.

Predavači:

Haris Vranj - Državnа agencijа za istrage i zaštitu - Finansijsko-obavještajno odjeljenje
Darko Ilić - direktor Službe sprečavanja pranja novca, ATOS BANK a.d. Banja Luka
Dejan Tomić, Državnа agencijа za istrage i zaštitu - Finansijsko-obavještajno odjeljenje

PITANJA I ODGOVORI SA SAVJETOVANJA

1. Parking mjesto koje vrijedi cca 20.000 KM (znači nekretnina koja ne prelazi iznos od 30.000 sa PDV), da li ono može biti plaćeno na blagajni firme prodavca u cjelosti?

Da. Cjelokupan iznos ugovora o kupoprodaji nepokretnosti koji ne prelazi ukupnu vrijednost od 30.000 KM može biti naplaćen u gotovini, na blagajni prodavca/investitora.

2. Da li jе obveznik ZSPNFT u ovom slučaju banka dužna izraditi procjenu rizika posebno za klijente koji se bave izdavanjem elektronskog novca uvažavajući Smjernice ABRS?

Obveznik Zakona, srazmerno svojoj veličini i obimu poslovnih aktivnosti, kreira procjenu rizika uzimajući u obzir rizik zemlje, klijenata, proizvoda, usluga, transakcija i kanala prodaje. Ukoliko kao klijente opslužuje i izdavaoce elektronskog novca potrebno je da u okviru procjene rizika klijenata, obradi i rizike povezane sa ovom specifičnom grupom klijenata. Smernicama ABRS nije predviđeno kreiranje posebnih analiza rizika po specifičnim grupama klijenata.

3. Podnosilac zahtjeva je registrovana djelatnost, npr. STR „NN“, Pero Perić. Zahtjev glasi na „NN“, ali isti potpisuje vlasnik kao fizičko lice, potpisuje kao na id dokumentu, tj. kao na lličnoj karti.

Pitanje izlazi iz domena sprečavanja pranja novca. U skladu sa smjernicama za pristup podacima iz registra kredita, podatke iz registra mogu potraživati mikrokreditne organizacije, a na osnovu pisanog zahtjeva (saglsnosti) fizičkog lica za koje se vrši obrada podataka.

4. Možete li na primjeru pojasniti godišnju izloženost 3.000 koju opisuje novi zakon? Npr. klijent ima aktivan kredit ostatak glavnice 8.000 (ostalo 36 rata), odobrava mu se nov kredit u iznosu 3000 KM (rok otplate 24 mjeseca).

Prateći navedeni primjer, u slučaju odobrenja kreditnog zahtjeva, izloženost obveznika ZSPNFTA prema klijentu (podnosiocu zahtjeva) iznosiće 8.000 KM postojećeg + 3.000 novog kredita = 11.000 KM. U skladu sa Zakonom o SPN, predmetni klijent ne ispunjava uslove za primjenu mjera pojednostavljene identifikacije.

Godišnja izloženost podrazumjeva da obveznik u poslednjih 12 mjeseci nije od jednog lica potraživao 3.000 KM ili više. Odnosno, zbir obaveza nastalih u poslednjih 12 mjeseci i novih obaveza koje će prema obvezniku imati jedno lice nije prešao 3.000 KM.

Primjer: Jedno lice je od MKO tokom januara 2024. godine od MKO uzelo 1.800 KM kredita sa rokom otplate 6 mjeseci. U junu 2024. godine obraća je MKO za odobrenje dodatnih 1.000 KM. Kako zbir postojećih kreditnih obaveza nastalih u poslednjih 12 mjeseci i novih obaveza neće preći 3.000 KM, prema klijentu se mogu primijeniti mjere pojednostavljene identifikacije.

5. Da li je dozvoljeno da kupac za kupovinu nekretnine plati dio ušteđevinom koja nije na bankovnom računu, kako i na koji način dokazuje da je to lična ušteđevina koja nije bila na računu u banci? Ako je dozvoljeno - koji je to maksimalni iznos uplate na blagajnu prodavca/investitora? Da li u notarskim ugovorima može da se navede taj kombinovani način uplate? Ako je vrijednost nekretnine veća od 30.000 KM i više, koji dio se može platiti na blagajni prodavca, i koje su obaveze prodavca po zakonu, ako je to moguće. Ukoliko je moguće plaćanje nekog dijela na blagajni do 30.000 KM, koje su obaveze prodavca i notara (neke prijave i sl.)? Ako je ugovor о prodaji nekretnine napravljen prije stupanja na snagu novog ZSPNFT i tim ugovorom bilo predviđeno da kupac može uplaćivati u dijelovima/ratama kupoprodajnu cijenu bilo na račun prodavca ili na balagajnu preduzeća (ali ne i iznose veće od 30.000 KM mjesečno - kako je predviđao stari zakon)...a taj ugovor još nije realizovan, i te rate treba da se plate zaključno sa 12/2024 da li možemo primati te gotovinske uplate i polagati ih na naše račune u banku? Ako je to moguće da li moramo raditi neke prijave institucijama i slično za takve uplate od fizičkih lica?

Članom 41, stav 5, ZSPNFTA definisano je da „Kada kupoprodajni ugovor o prometu nekretnina uključuje transakciju ili transakcije odnosno sredstva u novčanoj vrednosti od 30.000 KM ili više ili ekvivalent vrijednosti u stranoj valuti, osim ako nije drugačije regulirano drugim zakonom, svaka transakcija mora biti izvršena putem bankovnog naloga za plaćanje ili bankovnog transfera“.

Nedavno je imenovana radna grupa koja bi trebala da pripremi novu verziju podzakonskog akta „Pravilnik o sprovođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti“ i očekujemo da će ista dodatno razraditi postupanja sa gotovinom i kupoprodajnim ugovorima.

Sva lica koja raspolažu gotovinskom štednjom, trebaju prije realizacije transakcija povezanih sa kupoprodajnim ugovorima izvršiti gotovinske uplate na račune u bankama sa kojima imaju uspostavljenu poslovnu saradnju (npr. gdje primaju platu). Zavisno od iznosa gotovinskih transakcija koje trebaju izvršiti, porijeklo gotovinskih sredstava mogu dokumentovati prezentovanjem isplatnih naloga, iste ili druge banke, ili na osnovu drugih dokumenata kojima raspolažu.