PRAVA PRETPOSTAVLjENOG VLASNIKA STANA

Zakon o vlasničko-pravnim odnosima

član 48 stav 1

Kada je izvršenjem obuhvaćen stan koji ne pripada izvršeniku, već tužiteljici koja ima prava koja sprečavaju izvršenje, jer je valjanim kupoprodajnim ugovorom kupila predmetni stan i ušla u posjed istog na koji način je postala pretpostavljeni vlasnik tog stana, ona može kao treća osoba podnijeti prigovor protiv izvršenja i u parnici dokazivati koja prava na predmetnom stanu ima, a to je da li je stan pribavila od vlasnika punovažnim pravnim osnovom i na zakonit način.

Obrazloženje:

"Prvostepenom presudom Općinskog suda u Sarajevu broj … od 24.09.2013. godine odbijen je tužbeni zahtjev sa sadržajem kao u izreci ove revizijske presude.

Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj … od 13.02.2014. godine žalba tužiteljice je odbijena i prvostepena presuda potvrđena.

Protiv drugostepene presude reviziju je blagovremeno izjavila tužiteljica s pozivom na odredbu člana 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku (u daljem tekstu ZPP-a), a reviziju je izjavila zbog povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da revizijski sud usvajanjem revizije preinači nižestepene presude i usvoji tužbeni zahtjev ili drugostepenu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

U odgovoru na reviziju tužena... Bank je osporila osnovanost revizijskih prigovora i predložila da se revizija odbije.

Tuženi T.G. nije podnio odgovor na reviziju.

Odlučujući o prijedlogu revidentice za dopuštenost revizije u smislu člana 237. stav 3. ZPP-a, koji se u ovom predmetu primjenjuje na osnovu člana 106. stav 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ovaj sud je zaključio da je odlučivanje o reviziji u ovoj pravnoj stvari značajno za primjenu prava u drugim slučajevima i dopustio odlučivanje o reviziji.

Revizija je osnovana.

Iako je revizija izjavljena zbog povrede odredaba parničnog postupka, ovaj revizijski razlog se ne može ispitati jer tužiteljica ne navodi niti jednu odredbu Zakona o parničnom postupku koja je nepravilno primijenjena, ili nije primijenjena, što bi bilo od uticaja na zakonitost i pravilnost osporene presude.

Predmet spora je utvrđenje nedopuštenim izvršenja koje je određeno u izvršnom postupku tražitelja izvršenja... Bank a.d. B. L., protiv izvršenika T.G. Rješenjem o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj … od 12.02.2010. godine na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Sarajevu, poduložak broj … KPU H. da se u tom dijelu izvršni postupak obustavi i ukinu sve provedene radnje.

U postupku pred nižestepenim sudovima je utvrđeno da su tužiteljica i tuženi T. G. (dalje drugotuženi) dana 15.05.2003. godine zaključili kupoprodajni ugovor, kojim je drugotuženi prodao tužiteljici dvosoban stan u H., Ulica Ž. broj..., stan broj..., na IV spratu, površine 53 m2, upisan u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Sarajevu, poduložak broj … KPU H. da tužiteljica od kupovine živi u predmetnom stanu do danas i nalazi se u posjedu sa suprugom i dvoje djece, da se tužiteljica nije uknjižila kao vlasnica stana u zemljišnim knjigama, da je tužena... Bank (dalje prvotužena) kao tražitelj izvršenja dana 21.12.2009. godine podnijela prijedlog za izvršenje radi namirenja i naplate novčanog potraživanja od 15.300,00 KM protiv drugotuženog, kao izvršenika u Općinskom sudu u Sarajevu, u predmetu pod brojem … utvrđenjem vrijednosti ½ stana (19.875,00 KM) kojeg je kupila tužiteljica, a još uvijek upisanog vlasništva sa dijelom ½ na ime drugotuženog, prodajom tog stana i namirenjem iz novčanog iznosa dobivenog prodajom, da je na osnovu pravosnažnog rješenja o izvršenju broj gornji od 12.02.2010. godine u zemljišnoj knjizi upisana zabilježba izvršenja na ½ stana u suvlasništvu izvršenika, drugotuženog, da je tužiteljica u navedenom izvršnom postupku stavila prigovor treće osobe, nakon što je saznala za ovo izvršenje, te po nalogu suda pokrenula ovu parnicu radi nedopustivosti izvršenja jer daje vlasnik nekretnine koja je predmet izvršenja.

Na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su odbili zahtjev tužiteljice za utvrđenje predmetnog izvršenja nedopuštenim jer da tužiteljica nije stekla pravo vlasništva na predmetnom stanu budući da navedeni kupoprodajni ugovor iz 2003. godine nije proveden u zemljišnoj knjizi, a pravo vlasništva se po članu 38. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima stiče na osnovu pravnog posla upisom u javne knjige o nekretninama, ako je nositelj bio savjestan. S druge strane, po stavu nižestepenih sudova, prvotužena je, kao savjesna osoba, smatrala kao tačnim upisana pravo drugotuženog, što odgovara načelu javnog povjerenja u zemljišne knjige iz člana 9. stav 1. Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine.

Osnovano se revizijom ukazuje da je drugostepena presuda donesena uz pogrešnu primjenu materijalnog prava.

Tačno je da se pravo vlasništva na nekretnini, na osnovu pravnog posla stiče upisom u javne knjige o nekretninama, ako je nositelj savjestan, te da se smatra tačnim ono što je upisana u zemljišnoj knjizi, kako je to određeno navedenim odredbama Zakona o vlasničko-pravnim odnosima i Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine.

Odredbom člana 51. stav 1. Zakona o izvršnom postupku propisano je da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje sprečava izvršenje može podnijeti prigovor protiv izvršenja tražeći da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim u obimu u kojem su prava te treće osobe zahvaćena izvršenjem. Tužiteljica je kao treća osoba podnijela prigovor jer je izvršenjem obuhvaćen predmetni stan koji ne pripada izvršeniku, ovdje drugotuženom, već tužiteljici koja ima prava koja sprečavaju izvršenje. Zbog toga tužiteljica upravo u ovoj parnici dokazuje koja prava na predmetnom stanu ima, a to je da li je stan pribavila od vlasnika punovažnim pravnim osnovom i na zakonit način. U ovoj parnici tužiteljica je dokazala da je valjanim kupoprodajnim ugovorom kupila predmetni stan i ušla u posjed istog, na koji način je postala pretpostavljeni vlasnik tog stana shodno odredbi člana 48. stav 1. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima (stvar pribavila po pravnom osnovu i na zakonit način), te stekla pravni osnov za upis prava vlasništva na nekretnini koja je predmet izvršenja radi namirenja potraživanja prvotužene u predmetnom izvršnom postupku.

Zbog navedenog tužiteljici-pretpostavljenom vlasniku stana, pripada pravo kao vlasniku da traži zabranu raspolaganja tim stanom. Pretpostavljeno vlasništvo tužiteljice se, kod utvrđenog činjeničnog stanja, može uspješno suprotstaviti učincima načela zaštite povjerenja u zemljišne knjige na strani prvotužene. Osim toga, prvotužena je, u postupku izvršenja na predmetnom stanu mogla saznati tačnost zemljišnoknjižnog stanja jer je u tom postupku vršena procjena vrijednosti predmetnog stana, kada je mogla saznati da se predmetni stan ne nalazi u posjedu drugotuženog, te da formalno pravni upis njegovog vlasništva na stanu u zemljišnoj knjizi nije dovoljan za provođenje izvršenja na tom stanu.

Kako je ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, to je valjalo reviziju usvojiti i odlučiti kao u izreci ove presude primjenom odredbe iz člana 250. stav 1. ZPP-a.

Prema odredbi iz člana 397. stav 2. ZPP-a, kad sud preinači odluku protiv koje je podnesen pravni lijek, odlučit će o troškovima cijelog postupka. Preinačenjem drugostepene presude tužiteljica je u cijelosti uspjela sa tužbenim zahtjevom, pa su tuženi dužni naknaditi tužiteljici troškove postupka - član 386. stav 1. ZPP-a. Troškovi postupka odnose se na sastav tužbe u iznosu od 240,00 KM, zastupanje tužiteljice od strane punomoćnika - advokata na pripremnom ročištu od 240,00 KM, ročištu za glavnu raspravu od 240,00 KM, sastav prijedloga za privremenu mjeru osiguranja od 180,00 KM, sastav prijedloga za mjeru osiguranja od 180,00 KM, zastupanje tužiteljice na ročištu za odlučivanje o mjeri osiguranja od 180,00 KM, sastav žalbe od 300,00 KM i sastav revizije od 360,00 KM, te troškovi sudske takse na tužbu od 25,00 KM ili ukupno 1.945,00 KM, što predstavlja dosuđeni iznos. Zahtjev punomoćnika tužiteljice za troškove PDV-a je odbijen jer nije prezentirao sudu uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje o registraciji obveznika poreza na dodanu vrijednost. Tužiteljici nisu dosuđeni ni troškovi sudske takse na ostale podneske kako je traženo, jer u spisu nema dokaza da su ti troškovi plaćeni.

Visina parničnih troškova utvrđena je primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata - član 12. i član 13. tačka 1. alineja a.; b. i c.; tačka 2. alineja a, tačka 3. alineja a. i tačka 4. alineja b. i d.

Rok za izvršenje činidbe i početak toka roka određeni su primjenom odredbe člana 179. ZPP-a."

(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 65 0 P 262315 14 Rev od 7.1.2016. godine)