ZAKON O POREZIMA ŽUPANIJE POSAVSKE("Nar. novine Županije Posavske", br. 5/2003) |
Ovim Zakonom uređuju se porezi koje plaćaju pravne i fizičke osobe (u daljnjem tekstu: porezi) na području Županije Posavske (u daljnjem tekstu: Županija).
Porezi propisani ovim Zakonom su prihod Županije i općina. Uplaćuju se na depozitni račun Proračuna Županije Posavske, odnosno općine sukladno Pravilniku o načinu uplate javnih prihoda Proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine F BiH", broj: 60/01, 7/02, 9/02, 17/02, 27/02, 66/02).
Raspodjela prihoda od poreza propisat će se posebnim Zakonom.
Porezi propisani ovim Zakonom su:
1. porez na dobit fizičkih osoba;
2. porez na imovinu;
3. porez na prihod od imovine i imovinskih prava;
4. porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unaprjeđenja;
5. porez na nasljeđe i dar;
6. porez na dobitke od igara na sreću
7. porez na ukupan prihod fizičkih osoba;
8. porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu,
9. porez na tvrtku ili naziv;
10. porez na reklame.
I. Porez na dobit fizičkih osoba
Porez na dobit fizičkih osoba (u daljnjem tekstu: porez na dobit) plaća se: prema ostvarenoj dobiti, u paušalnom iznosu ili postotku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda.
Obveznik poreza na dobit je fizička osoba koja na temelju rješenja nadležnog tijela, osobnim radom u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja samostalno obavlja gospodarsku ili profesionalnu djelatnost u zemlji i inozemstvu radi ostvarivanja dobiti (samostalni gospodarstvenik).
Obveznik poreza na dobit je fizička osoba koja na temelju ugovora sa pravnom osobom, samostalnim gospodarstvenikom, zadrugom, servisom i dr. osobna privremeno ili povremeno, ili na temelju ugovora o djelu. ili u svojstvu člana u zadruzi, servisu, komisijama i slično, obavlja djelatnost vršenjem određenih poslova za koje se ne plaća drugi porez propisan ovim Zakonom.
Obveznik poreza na dobit je i fizička osoba - profesionalni sportaš i sportski djelatnik kada ostvari prihod na temelju transfera i nagrada na domaćim i stranim natjecanjima.
Obveznik poreza na dobit je fizička osoba koja obavlja sporedne djelatnosti u gospodarstvu kao što su odgajanje stoke, zečeva, pčela, svilenih buba, riba i riblje mladi, cvijeća, sadnica i sl. preko vlastitih potreba: proizvodnja jaja, gljiva, sakupljanje bilja i šumskih plodova; povremeno iskorištavanje zemljišta u druge potrebe izvan poljoprivrede, kao što je vađenje pijeska, šljunka, kamena, pečenje cigle, crijepa i dr.
Obveznik poreza na dobit je i strani državljanin koji ostvari dobit od obavljanja djelatnosti na teritoriju Županije.
Osnovica poreza na dobit, prema ostvarenoj dobiti, je dobit koju čini razlika između ukupnih prihoda i troškova poslovanja ostvarenih u godini za koju se vrši razrez poreza utvrđenih u skladu sa ovim Zakonom.
Izuzetno od prethodnog stavka mjesečna osnovica za razrez akontacije poreza na dobit, prema ostvarenoj dobiti za obveznika koji obavlja djelatnost kao dopunsko zanimanje, ne može biti niža od ¼ prosječne mjesečne neto plaće uposlenih u gospodarstvu F BiH, prema posljednjem obavljenom podatku Službe za statistiku Županije.
Osnovicu poreza na dobit fizičkih osoba u paušalnom iznosu utvrđuje Vlada Županije (u daljnjem tekstu: Vlada).
Osnovica poreza na dobit u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda je svaki pojedinačno ostvareni bruto prihod.
Vlada posebnim propisom uređuje da određeni porezni obveznici porez na dobit mogu plaćati u paušalnom iznosu.
Porez na dobit u paušalnom iznosu ne mogu plaćati porezni obveznici koji obavljaju ugostiteljsku i trgovinsku djelatnost i porezni obveznici koji naplatu svojih prihoda od drugih osoba vrše preko računa.
Na zahtjev poreznog obveznika koji porez na dobit plaća u paušalnom iznosu, porez na dobit će se utvrditi prema ostvarenoj dobiti ako porezni obveznik podnese zahtjev najkasnije do 31. prosinca, godine koja prethodi godini za koju obveznik traži da porez na dobit plaća prema ostvarenoj dobiti (odnosno u roku 8 dana nakon stupanja na snagu ovog Zakona za plaćanje poreza za 2003. godinu).
Obvezniku poreza na dobit koji se duži porezom na dobit u paušalnom iznosu, a u tijeku poslovne godinu za koju je razrezan paušalnim porezom na dobit, otpočne vršiti naplatu svojih prihoda preko računa od pravnih osoba i samostalnih gospodarstvenika, pored paušalnog poreza, platit će i porez na dobit u postotku svakog pojedinačno ostvarenog bruto prihoda na svaki pojedinačni bruto prihod naplaćen preko računa.
Fizička osoba koja bez rješenja nadležnog organa izvrši pravnom licu ili samostalnom gospodarstveniku određene poslove, porez na dobit plaća se u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog bruto prihoda.
Ako više osoba obavlja zajedničku djelatnost svaka od tih osoba plaća Porez na dobit razmjerno dijelu ostvarene dobiti.
Udio ostvarene dobiti utvrđuje se na temelju ugovora zaključenog između osoba iz stavka 1. ovog članka, a ako te osobe nisu zaključile ugovor, udio u ostvarenoj dobiti utvrđuje se u jednakim dijelovima.
Obveznici poreza, na dobit koji porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, dužni su za prodate proizvode odnosno obavljene usluge kupcu izdati račun o vrsti, količini i cijeni prodati proizvoda i obavljenih usluga ili odgovarajući isječak vrpce.
Račun, odnosno odsječak iz kasene trake za isporučenu robu ili izvršenu uslugu izdaje se kupcu u trenutku izdavanja robe, odnosno izvršene usluge, a iznos na računu ili odsječku mora odgovarati vrijednosti iz cjenika.
Odredbe članka 36. do 38. Pravilnika o primjeni odredaba Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine F BiH", broj: 53/02), primjenjuju se i na ovaj Zakon.
Fizička osoba koja ostvari prihod od pravnih osoba i samostalnih gospodarstvenika dužna je radi evidentiranja, prije podnošenja naloga, odnosno potvrde ili drugih dokumenata za naplatu. te dokumente podnijete nadležnoj Poreznoj upravi općine u kojoj ima prebivalište, radi evidentiranja.
Račun iz prethodnog stavka podnosi se Poreznoj upravi u 2 primjerka.
Ako obveznik poreza nije platio dospjele obveze, nadležna Porezna uprava će na račun. odnosno potvrdu, staviti nalog platiocu da prilikom isplate obustavi dospjele poreze i izvrši uplatu.
Isplatitelj prihoda obustavit će od izvršenja svaku isplatu prihoda, osim osobnih primanja iz redovnog radnog odnosa, naknade zastupnicima i prihoda koji se u skladu sa Zakonom o plaćama ne smatraju plaćom, fizičkim osobama po računima i drugim dokumentima koji nisu ovjereni u Poreznoj upravi.
Obveznici poreza na dobit dužni su otvoriti račun i prijaviti ga Poreznoj upravi.
Obveznicima poreza na dobit koji porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, osnovica poreza na dobit je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih troškova poslovanja, utvrđena na temelju Porezne prijave i točno vodenih poslovnih knjiga.
Ukupni prihod čini ukupan iznos naplaćenih prihoda od prodaje isporučenih proizvoda, odnosno roba i izvršenih usluga.
Troškovi poslovanja čine:
1. plaća obveznika sa plaćenim porezima i doprinosima;
2. plaća uposlenih djelatnika sa plaćenim porezima i doprinosima;
3. plaćeni porez na promet za period za koji se vrši razrez poreza;
4. ostali troškovi poslovanja propisani člankom 16. ovog Zakona.
Ostali troškovi poslovanja iskazuju se pojedinačno i utvrđuju na temelju vjerodostojnih dokumenata.
Pojedinačni ostali troškovi poslovanja su:
1. nabavna vrijednost utrošenog osnovnog, pomoćnog i pogonskog materijala kao i troškovi prijevoza tog materijala;
2. plaćeni troškovi energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara;
3. kalo, rastur, kvar i lom, pod uvjetom da je dokumentiran i proknjižen u trenutku nastanka, a najviše do iznosa koji se po tom osnovu priznaje u poduzećima iste ili srodne djelatnosti:
4. amortizacija osnovnih sredstava, alata i poslovnih prostorija, prema propisima koji važe za poduzeće;
5. otpis sitnog inventara:
6. otpis auto-guma;
7. troškovi održavanja osnovnih sredstava osim troškova koji se prema propisima koji važe za poduzeća smatraju izdacima za investicije;
8. plaćene premije osiguranja djelatnika, sredstava rada i poslovnih prostorija;
9. zakupnine za poslovne prostorije i osnovna sredstva;
10. opći troškovi režije (uredski troškovi, troškovi pošte, telefona, telegrafa. prijevoza, grijanja, osvjetljenja, čišćenja poslovnih prostorija, troškovi vode, materijala za pakiranje i drugi slični izdaci);
11. naknade na ime provizija bankama;
12. troškovi reklame i propagande;
13. isplaćene dnevnice, putni troškovi, terenski dodaci, prijevoz na rad i sa rada, naknada za topli obrok i naknada za korištenje ;godišnjeg odmora obvezniku i uposlenim radnicima u skladu sa važećim propisima;
14. troškovi prijevoza na rad i sa rada obveznika u mjesnom saobraćaju u iznosu pretplatne karte, a ako obveznik putuje na posao i sa posla iz drugog mjesta odnosno u drugo mjesto, cijene prijevoza u javnom prometu. Ako do mjesta u kojem je poslovna prostorija nema prijevoza sredstvima javnog prometa koji odgovara početku ili završetku radnog vremena, u troškove se priznaju izdaci putovanja putničkim automobilom obveznika u visini od 20% od cijene benzina po stvarno određenom kilometru, računajući do mjesta u kome se nalazi njegova poslovna prostorija;
15. nužni troškovi izlaganja na sajmovima, izložbama i revijama, troškovi zaštite na radu predviđeni propisima:
16. isplaćeni trošak kulturno-umjetničkih programa i glazbe u ugostiteljskim radnjama, ako su na te isplate obračunati i uplaćeni propisani porezi i doprinosi;
17. troškovi stručnog usavršavanja i školovanja:
18. isplate na ime vođenja poslovnih knjiga ako su na te isplate obračunati propisani porezi i doprinosi;
19. i drugi pojedinačno iskazani ostali troškovi poslovanja u skladu sa Zakonom o računovodstvu.
20. Svi troškovi u prijavi moraju biti iskazani i odgovarajućim dokumentima dokazani (računi, platne liste, ugovori i putni nalozi i dr.). čiju vjerodostojnost utvrđuje Porezna uprava.
Visinu dokumentiranih troškova i njihovu nužnost za ostvarenje ukupnoga prihoda priznaje Porezna uprava na temelju stvarnih normativa i ostalih uvjeta privređivanja obveznika poreza. Dokumentirani troškovi, koji nisu utemeljeni na stvarnim normativima obveznika poreza ili ti normativi nedostaju, priznat će se na temelju normativa poduzeća koje obavlja istu ili srodnu djelatnost, pod istim ili sličnim uvjetima.
Na zahtjev Porezne uprave obveznik poreza dužan je podnijeti kalkulaciju troškova proizvodnje i izvršenih usluga.
Ako Porezna uprava utvrdi u postupku razreza da poslovne knjige nisu vodene, ili da nisu vjerodostojne, ili da u njima nisu iskazani svi prihodi koje je trebalo iskazati kao i u slučaju da obveznik poreza nije podnio poreznu prijavu, dobit će se utvrditi na temelju podataka kojima raspolaže Porezna uprava.
Podacima iz prethodnog stavka smatraju se podaci: iz poslovnih knjiga, iz evidentiranih računa o naplaćenim prihodima preko računa, o izvršeni m isplatama od strane pravnih osoba. o prihodu utvrđenom u postupku razreza o prihodima utvrđenim eventualnim snimanjem prihoda, ukoliko ti podaci služe kao jedini podaci za utvrđivanje ukupno naplaćenog prihoda za godinu za koju se vrši razrez.
Izuzetno, ako Porezna uprava nema podataka iz prethodnog stavka ili su ti podaci nepotpuni, ukupan prihod utvrdit će se, uz sudjelovanje obveznika u postupku razreza, uspoređivanjem sa podacima o ukupnom prihodu poreznog obveznika iste djelatnosti. koji samostalno privrjeđuje ili organizacijske jedinice poduzeća, a koji djelatnost obavljaju pod približno jednakim uvjetima, pri čemu se kao elementi uspoređivanja uzimaju u obzir osobito: lokacija i kapacitet poslovne prostorije, broj uposlenih, asortiman i cijena proizvoda i usluga, ili tako što će se osnovica utvrđena rješenjem o razrezu za prethodnu godinu uvećati za 30%.
Porez na dobit plaća se po stopi od 30%. Izuzetno od prethodnog stavka porezni obveznik iz članka 5. stavka 3. porez na dobit plaća po stopi od 10%.
Obračunati iznos poreza na dobit koju državljanin BiH ostvari u inozemstvu umanjit će se za iznos poreza koji je po tom osnovu plaćen u inozemstvu.
Obvezniku poreza na dobit koji porez plaća prema ostvarenoj dobiti osim ugostiteljske i trgovinske djelatnosti, umanjit će se osnovica poreza na temelju početka obavljanja osnovne djelatnosti, i početak obavljanja dopunske zanatske i uslužne niskoakumulativne i deficitarne djelatnosti, za ulaganja u nabavku osnovnih sredstava, ulaganja u izgradnju i adaptaciju poslovnog prostora i povećanja broja uposlenih djelatnika.
1. Obvezniku poreza na dobit umanjit će se osnovica poreza za prve tri godine od početka obavljanja.osnovne djelatnosti i to:
- za prvu godinu rada 100% osnivačkog kapitala,
- za drugu godinu rada 70% osnivačkog kapitala,
- za treću godinu rada 30% osnivačkog kapitala.
Visinu osnivačkog kapitala rješenjem o osnivanju radnje utvrdit će općinski organ nadležan za izdavanje odobrenja.
Pod početkom obavljanja djelatnosti u smislu stavka 1. ovog članka podrazumijeva se datum prvog izdavanja rješenja za obavljanje djelatnosti poreznom obvezniku od strane nadležnog tijela.
Pod početkom obavljanja djelatnosti ne smatra se: promjena djelatnosti, promjena mjesta obavljanja djelatnosti, prelazak iz pravne u fizičku osobu, nastavljanje djelatnosti u roku od 5 godina, kao i podjela radnje ili spajanje dvije ili više radnji u jednu.
Rješenje o početku obavljanja djelatnosti poreznom obvezniku izdaje nadležno županijsko ministarstvo.
Stranom državljaninu obvezniku poreza na dobit, koji prvi put počinje obavljati djelatnost osim ugostiteljske, trgovinske i uslužne djelatnosti gdje je u ukupnom prihodu prihod od usluga veći od 50% umanjuje se osnovica poreza na dobit za 100% za prve tri godine rada.
Da bi porezni obveznik ostvario pravo na olakšice iz točke I. ovog članka obvezan je neprekidno poslovati najmanje 5. godina. Ako obveznik prestane sa radom prije navedenog roka zadužit će se porezom koga je bio oslobođen uvećan im za stopu zatezne kamate koja se plaća na javne prihode.
2. Obvezniku poreza na dobit umanjit će se osnovica poreza na dobit za izvršena ulaganja u nabavku osnovnih sredstava i ulaganja u izgradnju i adaptaciju poslovnog prostora u vlasništvu, u iznosu izvršenih ulaganja u toj godini, a najviše do visine iznosa osnovice poreza na dobit utvrđene za tu godinu.
Ako se osnovno sredstvo za čiju je nabavku umanjena osnovica poreza na dobit, otuđi u roku od tri godine; obveznik poreza zadužit će se porezom za koji je bio oslobođen.
3. Obvezniku poreza na dobit umanjit će se za 10% osnovica poreza na dobit za svako novootvoreno radno mjesto na kome se uposli novi djelatnik u godini u kojoj je djelatnik uposlen i to tako da ukupno umanjenje osnovice može iznositi najviše do 50%.
Obvezniku poreza na dobit koji upošljava invalidne osobe sa preko 50% invaliditeta i članove obitelji poginulih branitelja, umanjuje se osnovica za razrez poreza na dobit u iznosu od 15% za svakog novouposlenog djelatnika, a najviše u iznosu do 75%.
Da bi porezni obveznik ostvario pravo na olakšice iz točke 3. ovog članka obvezan je imati prijavljenog djelatnika na tom radnom mjestu najmanje 24 mjeseca. Ako obveznik otpusti djelatnika prije navedenog roka zadužit će se porezom koga je bio oslobođen, uvećanim za stopu zatezne kamate na javne prihode.
Olakšice u smislu ovog članka priznaju se za kalendarsku godinu za koju se razrez poreza vrši.
Obveznik poreza na imovinu je pravna i fizička osoba koja je vlasnik sljedeće imovine:
1. zgrade ili stana za odmor i rekreaciju;
2. poslovne prostorije, stambene zgrade ili stana, koji se izdaju pod zakup;
3. garaže koja se izdaje pod zakup,
4. Putničkog, motornog vozila do 7 godina starosti,
5. motocikla preko 50 cm' radne zapremine motora;
6. plovnog objekta preko 7 m duzine;
Obveznik poreza na imovinu je pravna i fizička osoba koja je vlasnik ili korisnik sljedeće imovine:
1. stola u kasinu;
2. automata za igre na sreću;
3. automata za zabavne igre;
Ako je imovina u vlasništvu ili se njom koristi više osoba, svatko od njih je obveznik poreza razmjerno dijelu vlasništva, ili dijelu kojim se koristi.
Porez na imovinu plaća se u godišnjem paušalnom iznosu i to:
1. za zgradu ili stan za odmor i rekreaciju 2 KM po 1 m2;
2. za poslovnu prostoriju koja se izdaje pod zakup 1 KM po 1 m2;
3. za garažu koja se izdaje pod zakup 1 KM po 1 m2;
4. za plovni objekt duzine preko 7 m u iznosu od 120,00 KM;
5. po stolu u kasinu u iznosu od 12.000,00 KM;
6. za automat za igru na sreću u iznosu od 2.400,00 KM;
7. za automat za zabavne igre u iznosu od 360,00 KM.
Porez na cestovna motorna vozila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici registriranih putničkih automobila i motocikla.
Porez iz stavka 1. ovog članka plaća se godišnje u KM.
A) za putničke automobile
Ako je snaga motora |
Do 2 godine starosti automobila KM |
preko 2 do 5 godina starosti automobila KM |
preko 5 do 7 godina starosti automobila KM |
|
do kW |
preko kW |
|||
|
50 |
50 |
40 |
30 |
50 |
80 |
100 |
80 |
60 |
80 |
120 |
150 |
100 |
80 |
120 |
|
200 |
150 |
100 |
B) za motocikle
Ako je snaga motora |
Do 2 godine starosti motocikla KM |
preko 2 do 5 godina starosti motocikla KM |
|
do kW |
preko kW |
||
|
20 |
30 |
20 |
20 |
30 |
40 |
30 |
30 |
50 |
60 |
50 |
50 |
|
100 |
80 |
Porez na imovinu ne plaćaju:
1. BiH, Federacija BiH. Županija i općine;
2. strane države pod uvjetom reciprociteta;
3. invalidne osobe na putnički automobil koji je nabavljen uz porezne povlastice i oslobađanja;
4. vjerske institucije za imovinu koja se koristi za vjerske namjene.
Ako tijekom kalendarske godine dođe do promjene vlasništva nad imovinom novi vlasnik ne plaća porez na imovinu ako je taj porez naplaćen od ranijeg vlasnika.
Porez na imovinu razrezuje se unaprijed u godišnjem iznosu za imovinu zatečenu posjedu poreznog obveznika na dan 1. siječanja godine za koju se razrez vrši, a za imovinu stečenu tokom godine u visini koja odgovara razmjerno vremenu od dana stjecanja do kraja godine.
Nadležna općinska tijela koja vode evidenciju o imovini iz članka 21. ovog Zakona na koju se plaća porez,' dužni su dostaviti Poreznoj upravi podatke o vlasnicima i njihovoj imovini.
Tijela nadležna za izdavanje odobrenja za građenje objekata dužna su i o izdanim odobrenjima mjesečno izvještavati nadležnu Poreznu upravu na čijem teritoriju se vrši građenje i na čijem je teritoriju prebivalište vlasnika objekta.
3. Porez na prihod od imovine i imovinskih prava
Obveznik poreza na prihod od imovine i imovinskih prava (u daljnjem tekstu Porez od imovine) je fizička osoba koje ostvaruje prihod od izdavanja u zakup nepokretnih ili pokretnih stvari ili prihod od druge imovine i imovinskih prava.
Obveznik poreza od imovine je i fizička osoba koje daje novčane pozajmice pravnim osobama i samostalnim gospodarstvenicima kada ostvari dobit od pozajmice.
Osnovica poreza na prihod od izdavanja u zakup nepokretnih i pokretnih stvari je ukupan prihod ostvaren u godini za koju se vrši razrez ovog poreza, umanjen za troškove koji su bili nužni za ostvarivanje tog prihoda, u iznosu od 30% od ostvarenog prihoda.
Osnovica poreza na prihod od novčanih pozajmica danih na zajam poduzećima i samostalnim gospodarstvenicima je prihod od kamate.
Osnovica poreza na prihod od imovine ostvarena prodajom pokretnih stvari je vrijednost koju utvrđuje Porezna uprava.
Ako je u razdoblju od nabavke do prodaje pokretnih stvari došlo do značajnih promjena cijena, izvršit će se valorizacija nabavke vrijednosti prodanih pokretnih stvari, množenjem nabavne vrijednosti općim indeksom kretanja cijena robe na malo u periodu od nabavke do prodaje.
Ako je zakupnina primljena za više godina unaprijed, osnovicu poreza čini ukupno primljena zakupnina.
Ako je prijavljena zakupnina manja od zakupnine propisane županijskim ili općinskim propisom, kao prihod od imovine i imovinskih prava uzima se vrijednost godišnje zakupnine koja se prema propisima općinskih vijeća može postići izdavanjem u zakup zgrade. stana, odnosno poslovne prostorije i drugih građevinskih objekata.
Porez na prihod od imovine plaća se po stopi koja ne može biti niza od 10%.
Stope Poreza od imovine utvrđuje općina propisom koji će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Porez na prihod od imovine ne plaća se na:
1. primanja na temelju osiguranja života i posljedica nesretnog slučaja;
2. kamate na štednju i po zajmovima državi BiH, Županiji i općini.
4. Porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unaprjeđenja
Obveznik Poreza na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unaprjeđenja (u daljnjem tekstu: (Porez od autorskih prava) je fizička osoba koja ostvari prihod od autorskih prava iz oblasti književnosti, znanosti, umjetnosti i-dr. oblasti stvaralaštva kao što su:
1. pisana djela (knjige; brošure, članci, recenzije, publicistička i dr. djela};
2. govorna djela (predavanja, govori; besjede i dr. osim predavanja po nastavno znanstvenom programu škola i fakulteta).
3. dramska i dramsko -glazbena djela,
4. koreografska i pantomimska djela čije je predstavljanje utvrđeno pismeno ili na drugi način,
5. djela koja potječu iz folklora,
6. kinematografska djela,
7. djela iz oblasti slikarstva, kiparstva, arhitekture kao i ostala djela likovnih umjetnosti,
8. kartografska djela (kartografske karte i topografske karte i sl.),
9. zbirke autorskih djela kao što su enciklopedije, antologije, glazbene zbirke koje s obzirom na izbor i raspored predstavljaju samostalne tvorevine,
10. nagrade na natjecanjima za izradu umjetničkih, znanstvenih, stručnih i ostalih autorskih djela, nagrade na natjecanjima za izradu idejnih projekata, te nagrade na postignuti uspjeh u znanosti i umjetnosti, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno pod uvjetom ako je natječaj za iste objavljen u javnim glasilima ili je napravljen pozivni natječaj,
11. glazbena djela sa riječima ili bez riječi.
12. prihodi ostvareni izvođenjem programa narodne. zabavne glazbe i drugih estradnih programa,
13. prihodi ostvareni od patenata i tehničkih unaprjeđenja.
Obveznik Poreza na prihod od autorskih prava je i strani državljanin koji ostvari prihod na području Županije, a koji nema prebivalište u BiH i državljanin BiH koji ima boravak u inozemstvu.
Osnovicu poreza od autorskih prava čini prihod ostvaren na temelju autorskih prava, umanjen za troškove koji su bili nužni za ostvarenje tog prihoda.
Kao nužni troškovi u smislu prethodnog članka priznaju se za:
1. kiparska djela, znanstvena djela. tapiserije izrađene u materijalu, keramoplastiku umjetničku keramiku i vitraž -50% od ukupnog prihoda;
2. umjetničku fotografiju u oblasti znanosti, kulture i gospodarstva, zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru tehnikama: fresko, grafiko. mozaik intarzija, emajl, i sl.. kostimografiju (kazališni i modni kostimi izrađeni u materijalu) i umjetničku obradu tekstila (tkani i štampani tekstil) -35% od ukupnog prihoda;
3. slikarska djela, grafička djela, industrijsko oblikovanje sa izradom modela i maketa, sitnu plastiku, radove vizualnih komunikacija, radove u oblasti unutrašnje arhitekture, idejna rješenja (arhitektonskih objekata, rekonstrukcija i urbanih cjelina i prostora), radove na području hortikulture i vršenje umjetničkih nadzora nad izvođenjem sa izradom modela i maketa, umjetnička rješenja za scenografiju, stručna književno -publicistička, prevodilačka, glazbena i kinematografska djela i restauratorska i konzervatorska djela u oblasti kulture i umjetnosti -30% od ukupnog prihoda;
4. izvođenje umjetničkih djela (pjevanje, kazališna i filmska gluma, recitiranje), snimanje filmova i idejne skice za tapiseriju i kostimografiju kad se ne izrađuju u materijalu 15% od ukupnog prihoda, i
5. izvođenje umjetničkih djela sviranjem i ostala djela, osim patenata i tehničkih unaprjeđenja -25% od ukupnog prihoda.
Ako je autor kiparskog. znanstvenog ili stručnog djela, kao i slikarskog djela izrađenog na zidnim, stropnim ili podnim plohama imao veće troškove od određenih u prethodnom stavku, priznat će mu se na njegov zahtjev stvarni troškovi pod uvjetom da podnese uredne isprave (račune i druge dokaze).
Od bruto prihoda ostvarenih autorskih prava, pored troškova iz prethodnih stavaka, odbija se i naknada koju autor plaća autorskoj agenciji, kao i drugim osobama ovlaštenim za prodaju i naplatu prihoda od umjetničkih i ostalih autorskih prava.
Na ime troškova nužnih za ostvarenje ukupnog prihoda od patenata i tehničkih unaprjeđenja priznaju se:
1. takse i troškovi koji se plaćaju za zaštitu patenata i tehničkih unaprjeđenja prema potvrdi nadležnog organa za zaštitu patenata,
2. troškovi izrade nacrta i tehničkog opisa patenata odnosno tehničkoga unaprjeđenja koji su bili sastavni dio prijave, kojom se traži od nadležnog organa zaštita patenata, odnosno tehničkog unaprjeđenja, uz potvrdu stručne osobe koja je izradila te nacrte i tehničke opise. Realnost ovih troškova pronalazaka dokazuje potvrdom pribavljenom od Udruženja pronalazača,
3. troškovi za izradu samo jednog prototipa u svrhu provjeravanja patenta. odnosno tehničkog unaprjeđenja koje je prijavljeno odnosno zaštićeno, ako je prototip izrađen u poduzeću koje može potvrditi da je troškove izrade prototipa snosi o sam pronalazač. Ako je pronalazač izradio prototip u vlastitoj režiji, priznat će se stvarni troškovi izrade prototipa. Realnost ovih troškova pronalazač dokazuje potvrdom pribavljenom od udruženja pronalazača.
Autorima koji nisu autori djela, nego samo nositelji imovinskih autorskih prava (nasljednici i drugi nosioci imovinskih autorskih prava). priznaju se kao troškovi samo naknade koje plaćaju autorskoj agenciji i ostalim ustanovama ovlaštenim za prodaju i naplatu prihoda od umjetničkih i ostalih autorskih djela.
Na prihod od autorskih prava koje obveznik poreza ostvari od pravnih osoba plaća se porez od autorskih prava pri svakoj isplati prihoda.
Porez od autorskih prava na prihode ostvarene kod pravnih osoba obračunava i isplaćuje isplatitelj prihoda.
Osnovica poreza je bruto naknada umanjena za priznate troškove po članu 36. ovog Zakona.
Na prihod od autorskih prava koje obveznik poreza ostvari od fizičkih osoba, plaća se porez od autorskih prava za svaki pojedinačno ostvareni prihod. Ovaj porez plaća se u ruku od 15 dana od dana ostvarenja prihoda kod Porezne uprave općine na čijem teritoriju obveznik poreza ima prebivalište.
Stope poreza od autorskih prava su proporcionalne i različite, ovisno od vrste, autorskog prava, kao i od toga da li prihod od autorskih prava ostvaruje sam autor ili osobe na koje je autorsko pravo preneseno.
Stope poreza od autorskih prava su:
- za autorsko pravo iz članka 33. točka. 13, stopa iznosi 10%,
- za autorsko djelo iz članka 33. točka 1. do 10. stopa iznosi 1 %.
- za autorsko djelo iz članka 33. točka 11. i 12. stopa iznosi 20%, osim za glazbena djela ozbiljne i izvorne glazbe za koje stopa iznosi 5%.
Stope poreza na autorsko pravo iz prethodnog stavka uvećavaju se za 20% kada se autorsko pravo nasljeđuje ili prenosi.
Obračunati iznos poreza na prihod od autorskih prava, koji državljanin BiH ostvari u inozemstvu, umanjuje se porez plaćen u inozemstvu na taj prihod.
Obveznik poreza na nasljeđe i dar je fizička osoba koje na području Županije naslijedi ili primi na dar imovinu podložnu plaćanju poreza na nasljeđe i dar.
Obveznik poreza na nasljeđe i dar je i osoba koja naslijedi, odnosno primi na dar pravo uživanja ili korištenja nepokretnosti.
Obveznik poreza na nasljeđe i dar je fizička osoba koja diobom primi više imovine nego što mu pripada po njegovom suvlasničkom pravu na taj dio.
Porezu na nasljeđe i dar podliježu zemljišta, zgrade i ostala nepokretna imovina, kao i pravo uživanja, odnosno korištenja, na toj nepokretnoj imovini koju fizička osoba stječe na teritoriju Županije na temelju Zakona o nasljeđivanju, odnosno ugovora o daru medu živim ili za slučaj smrti.
Porezu na nasljeđe i dar podliježe pokretna imovina čija vrijednost prelazi 2.000,00 KM.
Porezna obveza Poreza na nasljeđe i dar nastaje u trenutku pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, odnosno u trenutku prijema dara.
Da se smatra primljenim u trenutku propisivanja ugovora o daru, a ako ugovor nije zaključen u trenutku kad je dar primljen.
Ako je nepokretna imovina koja je predmet nasljeđa, odnosno dara opterećena pravom uživanja, obveza nasljednika, odnosno daroprimatelja za plaćanje poreza na nasljeđe i dar nastaje po prestanku prava uživanja.
Osnovica poreza na nasljeđe i dar je prometna vrijednost naslijeđene ili na dar primljene imovine u trenutku nastanka porezne obveze po odbitku dugova i troškova koji terete imovinu na koju se plaća ovaj porez.
Osnovica iz prethodnog stavka umanjuje se i za iznos sredstava koje je nasljednik uložio u imovinu koja je predmet nasljeđa prije nastanka porezne obveze.
Prometnu vrijednost naslijeđene ili na dar primljene imovine u prethodnom članku, utvrđuje komisija koju imenuje općina gdje se imovina nalazi, na način i po postupku utvrđenom propisima o porezu na promet nepokretnosti i prava.
Obveznik poreza mora se pozvati najmanje tri dana prije dana određenog za vršenje procjene da sudjeluje kao stranka u postupku procjene. Obveznik poreza ima pravo u postupku procjene stavljati prijedloge i primjedbe, a komisija koja vrši procjenu dužna je prijedloge i primjedbe koje ne usvoji unijeti u zapisnik. Procjena imovine može se izvršiti i ako se obveznik poreza ne odazove uredno dostavljenom pozivu.
Vrijednost svih darova primljenih tijekom jedne kalendarske godine od istog darodavatelja čini jednu poreznu osnovicu.
Ako se nasljeđe ili dar sastoji od imovine na koju se plaća Porez na nasljeđe i dar i od imovine na koju se ovaj porez ne plaća, od vrijednosti imovine koja podliježe porezu odbija se razmjerni dio ukupnih dugova, tereta i troškova koji otpadaju na tu imovinu.
Porez na nasljeđe i dar plaća se po stopi od 5%.
Porez na nasljeđe i dar ne plaća:
1. nasljednik, odnosno daroprimatelj prvog nasljednog reda, bračni drug ako je u drugom nasljednom redu, roditelji kada nasljeđuju i primaju na dar imovinu od djece, maloljetna djeca bez oba roditelja;
2. nasljednik drugog nasljednog reda koji nasljeđuje jedan stan, pod uvjetom da je sa ostaviteljem u trenutku njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu i da on i članovi njegove porodice nemaju drugi stan u vlasništvu;
3. nasljednici, odnosno daroprimatelji, braća i sestre, pod uvjetom da se ta imovina ne može otuđiti u roku od tri godine.
4. nasljednik koji nasljeđuje poljoprivredno zemljište, kome je poljoprivreda osnovno zanimanje.
5. Invalidi preko 70% invalidnosti.
Porez na nasljeđe i dar ne plaća se na:
- predmete kućanstva;
- imovinu na koju nasljednik, odnosno daroprimatelj ne može steći pravo vlasništva, pravo uživanja, odnosno korištenja;
- imovinu koja je naslijeđena ili na dar primljena, a koju porezni obveznik ustupi bez naknade državi BiH, Federaciji, Županiji, općini i vjerskim institucijama.
Porez uplaćen prije ustupanja nasljeđa ili dara ne vraća se.
Razrez poreza na nasljeđe i dar vrši Porezna ispostava općine na čijem se teritoriju nalazi imovina. U slučaju da naslijeđena imovina, odnosno dar, sadrži samo pokretnu imovinu, porez razrezuje nadležna Porezna uprava u prebivalištu obveznika poreza.
Ako se naslijeđena ili na dar primljena imovina nalazi na teritoriju dvije ili više općina, razrez poreza vrši Porezna uprava prema mjestu gdje se imovina nalazi.
Primjerak pravomoćnog rješenja o nasljeđu i ugovora o daru nepokretne imovine, nadležni sud je dužan dostaviti Poreznoj upravi, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja, odnosno ovjere ugovora.
6. Porez na dobitke od igara na sreću
Obveznik Poreza na dobitke od igara na sreću je osoba koja ostvari pojedinačni dobitak od igara na sreću li iznosu većem od 100,00 KM.
Obustavu i uplatu poreza na dobitke od igara na sreću vrši priređivač igre na sreću.
Osnovica Poreza na dobitke od igara na sreću je svaki pojedinačni dobitak od igara na sreću čiji je iznos veći od 100,00 KM.
Ako se dobici od igara na sreću sastoje od stvari i prava, osnovica Poreza na dobitke igara na sreću je prometna vrijednost stvari ili prava u trenutku ostvarenja dobitka.
Prometna vrijednost iz stavka 2. ovog članka utvrđuje nadležna Porezna uprava.
Porez na dobitke od igara na sreću plaća se po stopi od 15%.
7. Porez na ukupan prihod fizičkih osoba
Obveznik poreza na ukupan prihod fizičke osobe (u daljnjem tekstu: porez na ukupan prihod) je osoba koja ima prebivalište u Županiji, a koja tijekom jedne kalendarske godine ostvari ukupan neto prihod iz jednog ili više izvora preko iznosa koji utvrdi Vlada.
Odluku o neoporezivom iznosu Vlada će donijeti do kraja godine za tekuću godinu.
Obveznik poreza na ukupan prihod je i fizička osoba koja ostvari plaću u predsjedništvu ili organizacijama u inozemstvu, kao i djelatnik upućen u inozemstvo radi stručnog usavršavanja.
Osnovica za obračun poreza iz prethodnog stavka je prosječna godišnja plaća ostvarena u gospodarstvu zemlje u kojoj obveznik radi, u godini za koju se vrši razrez poreza, a prema podacima nadležnog tijela.
Obveznik poreza na ukupan prihod je i strani državljanin koji radom u Županiji ostvari neto prihod iz jednog ili više izvora preko dvostrukog iznosa iz stavka 1. ovog članka.
Ukupnim, čistim prihodom smatra se ukupan iznos svih plaća i prihoda koji podliježu plaćanju poreza, a koje je obveznik poreza na ukupan prihod naplatio u jednoj kalendarskoj godini u Bosni i Hercegovini, kao i prihod ostvaren u smislu stavka 2. prethodnog članka, umanjen za poreze koji se plaćaju po ovom zakonu i druge poreze, doprinose i druga izdavanja koja se plaćaju na plaću.
Stranom državljaninu ukupan čist prihod umanjit će se za 30% na ime izdatka za zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje i drugih izdataka u svezi s njegovim troškovima boravka u BiH.
U ukupan čist prihod ulaze i primanja na temelju mirovina i naknade plaća za vrijeme privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti.
U ukupan čist prihod ne ulazi naknada koja se isplaćuje na temelju članstva u akademiji znanost, dobici od igara na sreću i iznos kamata na štednju.
Obvezniku poreza na ukupan prihod umanjuje se osnovica poreza za svakog izdržavanog člana obitelji u visini 20% utvrđene osnovice iz članka 55. stavak 2. ovog Zakona.
Izdržavanim članom smatra se bračni drug, maloljetna djeca, usvojena djeca, djeca na redovitom školovanju do 27 godina života, djeca koja su završila školovanje, a nisu uposlena, kao i osobe nesposobna za privređivanje koje je obveznik poreza ili njegov bračni drug dužan po zakonu izdržavati.
Ako u obitelji ima dva ili više obveznika poreza na ukupan prihod fizičke osobe, osnovica iz stavka 1. ovog članka umanjuje se za iznos olakšice onom obvezniku koj i je ostvario veći ukupan prihod.
Ako osobe iz stavka 1. ovog članka imaju druge vlastite prihode obveznika poreza na ukupan prihod, od iznosa ukupnog smanjenja osnovice odbit će se godišnji iznos tih prihoda.
Od osnovice poreza na ukupan prihod odbit će se i iznos koji je obveznik poreza dao u godini za koju se vrši razrez poreza:
- na ime dara državi, Županiji, općinama, zdravstvenim i humanitarnim organizacijama socijalne službe građana, znanstvenim i kulturno -prosvjetnim, obrazovnim organizacijama i vjerskim institucijama;
- za izgradnju objekata komunalne infrastrukture;
- za podizanje i adaptaciju grobalja i vjerskih objekata;
- fondovima za stipendiranje učenika i studenata;
- na ime školovanja, specijalizacije i
- usavršavanja talenata;
- na ime donatorskih doprinosa za financiranje međunarodnih sportskih natjecanja na kojima sudjeluju sportaši iz BiH;
- na ime kupovine od vrijednosnih papira koje izdaje država, Županija i općina;
- na ime troškova obrane doktorske disertacije i magistarskog rada;
- na ime troškova za svaki neotkupljeni patent i tehničko unaprjeđenje u godini u kojoj su patentirani;
- za plaćanje alimentacije po odluci suda;
- na ime troškova liječenja u zemlji i inozemstvu,
- na ime otplate stambenog kredita.
Smanjenje osnovice po prethodnom stavku vršit će se samo na zahtjev obveznika poreza i na temelju dokaza koje je obveznik poreza dužan podnijeti uz prijavu za razrez poreza.
Obvezniku poreza od autorskih prava, prihod od djela koje je autor stvarao duže od jedne godine dijeli se, na zahtjev obveznika koji je to učinio vjerojatnim, na jednake dijelove na onoliko godina koliko je godina autor djelo stvarao, a najviše na pet godina.
Porez na ukupan prihod plaća se po stopi od 20%.
Ako strani državljanin iz članka 55. ovog Zakona u poduzeću u kome su uložena sredstva strane osobe, ostvari primanja za rad koji je trajao kraće od jedne godine, razrezat će mu se porez na ukupan čist prihod umanjen za neoporezivi minimum za prethodnu godinu, utvrđen u članku 55. ovog Zakona.
Poduzeće je dužno u roku određenom za podnošenje prijava za razrez poreza na ukupan prihod, na ostvareni čist prihod stranog državljanina u prethodnoj godini, po od bitku neoporezivog iznosa, obračunati i obustaviti od primanja stranog državljanina i uplati odgovarajući porez u roku od sedam dana od dana posljednje isplate.
Ako strani državljanin prestane raditi u poduzeću, prije isteka roka za podnošenje prijave za razrez poreza na ukupan prihod, poduzeće je dužno obračunati, obustaviti i uplatiti odgovarajući porez u roku od sedam dana od dana posljednje isplate.
Ako poduzeće ne postupi po st. 2. i 3. ovog članka odgovarajući porez na ukupan prihod za stranog državljanina platit će iz vlastitih sredstava.
8. Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu
Na potrošnju alkoholnih pića, piva, svih bezalkoholnih pića i mineralnih voda, kave i čaja plaća se porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu (u daljnjem tekstu porez na potrošnju pića).
Porezni obveznik poreza na potrošnju pića je pravna osoba i samostalni gospodarstvenik koji pruža ugostiteljske usluge.
Osnovica za obračun poreza na potrošnju pića je prodajna cijena pića koja u sebi ne sadrži porez na promet usluga.
Porez na potrošnju pića plaća se:
- na potrošnju alkoholnih pića po stopi od 7%,
- porez na potrošnju bezalkoholnih pića po stopi od 5%.
Porez na tvrtku ili naziv (u daljnjem tekstu: porez na tvrtku) plaćaju pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak.
Porez iz stavka 1. ovog članak plaća se u godišnjem iznosu koji propisuje općina, a ne može iznositi više i to :
- za tvrtku 500,00 KM,
- za poslovnu jedinicu 500,00 KM,
Porez na tvrtku plaća se u roku od 30 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza.
Rješenje o razrezu poreza na tvrtku donosi tijelo nadležno za utvrđivanje poreza prema sjedištu ili prebivalištu obveznika poreza na tvrtku.
Općine mogu svojim odlukama propisivati olakšice i oslobađanja od plaćanja poreza na tvrtku.
Porez na reklame plaćaju pravne i fizičke osobe koje ističu reklame na javnim mjestima.
Porez iz stavka 1. ovog članka plaća se u godišnjem iznosu, a visinu poreza utvrđuje općina svojom odlukom i ne može za prvu reklamu iznositi više od 200,00 KM, a za svaku narednu do 100,00 KM.
Porez na reklame ne plaća se na reklame objavljene u tisku, u javnim medijima i sportskim objektima.
Pravne i fizičke osobe koje ističu reklame na javnim mjestima obvezne su nadležnom tijelu za utvrđivanje poreza dostaviti podatke o mjestu gdje se ističe reklama i o broju istaknutih reklama do 31. ožujka u godini za koju se razrezuje porez, a novoistaknute reklame u roku od 30 dana od dana isticanja.
Porez na reklame prihod je općine na području koje je reklama istaknuta.
Porez na reklame plaća se u roku od 30 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza prema mjestu gdje se ističe reklama.
Za reklamu istaknutu u prvoj polovici godine plaća se iznos propisan za cijelu godinu, a za reklamu istaknutu u drugoj polovici godine plaća se 50% godišnjeg iznosa poreza.
III - POSTUPAK UTVRĐIVANJA I NAPLATE POREZA
Obveznici poreza, osim obveznika poreza koj i porez na dobit plaćaju u postotku, obveznika poreza od poljoprivrede i obveznika poreza na potrošnju pića, dužni su Poreznoj upravi podnijeti prijavu sa podacima potrebitim za utvrđivanje visine poreza.
Obrazac porezne prijave propisuje ministar financija.
Obveznici poreza koji su dužni podnijeti prijavu za razrez poreza, moraju javnim pozivom biti pozvani pravovremeno na podnošenje prijave.
Javni poziv za podnošenje prijave za razrez poreza, objavljuje Porezna uprava oglasom u sredstvima priopćavanja.
Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti, obveznik Poreza od imovine, obveznik poreza na prihod od imovine, obveznik poreza na potrošnju pića u ugostiteljstvu i obveznik poreza na ukupan prihod dužni su Poreznu prijavu podnijeti do 31. siječnja po isteku godine za koju se vrši utvrđivanje poreza.
Ako prijavljivanje ukupnog prihoda ovisi od razreza drugih poreza koji nisu izvršeni do roka iz prethodnog stavka, prijava za razrez ovog poreza podnosi se do 15.02. tekuće godine za prethodnu godinu.
Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti i obveznici poreza na prihod od imovine koji u tijeku godine počne obavljati djelatnost ili stjecati prihod od imovine dužan je Poreznoj upravi podnijeti poreznu prijavu prije obavljanja djelatnosti, odnosno prije stjecanja prihoda od imovine.
Pravne i fizičke osobe, organizatori i posrednici kulturno -umjetničkih i estradnih programa, kao i vlasnici pokretnih samostalnih ugostiteljskih radnji, dužni su podnijeti prijavu o obavljanju djelatnosti, odnosno izvođenju programa, u određenom mjestu Poreznoj upravi općine na čijem se teritoriju vrši djelatnost, odnosno izvodi program i to najmanja tri dana prije početka obavljanja djelatnosti, odnosno izvođenja programa.
Organizatori kulturno umjetničkih i estradnih programa dužni su uz prijavu iz stavka 1. ovog članka podnijeti i ugovor o autorskom djelu sa izvođačima estradnog programa.
Uz prijavu iz stavka 1. ovog članka obveznici su dužni podnijeti na ovjeru i blokove ulaznica koje moraju imati serijski broj.
Organizatorima iz ovog članka koji ne postupe po prethodnim stavovima Porezna uprava će zabraniti priređivanje kulturno umjetničkih i estradnih programa.
Obveznik poreza od imovine koji ostvari prihod prodajom pokretnih stvari dužan je podnijeti Poreznu prijavu u roku od 15 dana od izvršene prodaje.
Obveznici poreza na imovinu, poreza na tvrtku ili naziv i poreza na reklame dužni su poreznu prijavu za razrez poreza podnijeti do 15. siječnja tekuće godine za koji se vrši utvrđivanje poreza.
Obveznici poreza na imovinu, poreza na tvrtku ili naziv i poreza na reklame koji su već jednom podnijeli poreznu prijavu za razrez poreza na imovinu nisu dužni podnijeti godišnje prijave, ako nije bilo promjena u stanju imovine.
Ako obveznik poreza na imovinu tijekom godine stekne imovinu na koju se plaća porez na imovinu dužan je o tome podnijeti prijavu Poreznoj upravi u roku od 15 dana od dana stjecanja imovine.
Porezni obveznici, koji su prvi put na temelju ovog Zakona postali obveznici poreza na imovinu, poreza na tvrtku ili naziv i poreza na reklame dužni su poreznu prijavu podnijeti u roku od 30 dana od dana dobivanja odobrenja za rad.
Obveznici poreza na nasljeđe i dar dužni su poreznu prijavu za razrez poreza podnijeti u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora, odnosno od dana prijema rješenja o nasljeđu.
Obveznici poreza na potrošnju pića dužni su podnijeti mjesečnu Poreznu prijavu o obračunatom i plaćenom porezu nadležnoj Poreznoj upravi do 15-tog dana u mjesecu, za prethodni mjesec.
Pored mjesečne prijave obveznici poreza iz prethodnog stavka dužni su podnijeti i godišnju konačnu prijavu o obračunatom i plaćenom porezu. Samostalni gospodarstvenici poreznu prijavu podnose do 31. siječnja, a pravne osobe do 28. veljače tekuće godine.
Obrasce poreznih prijava propisuje ministar financija.
Fizička osoba koja podnese zahtjev za registriranje poduzeća ili za vršenje samostalne gospodarske i profesionalne djelatnosti, dužna je uz zahtjev priložiti pismenu izjavu o tome da li je ranije vršila istu ili drugu djelatnost na teritoriju druge općine.
Ako je fizička osoba ranije vršila neku djelatnost iz prethodnog stavka, dužna je u potpunosti izmiriti sve svoje obveze u općini na čijem je teritoriju vršila djelatnost.
Tijelo nadležno za registriranje poduzeća i izdavanje odobrenja za vršenje djelatnosti ne može, bez izjave, odnosno dokaza iz st. 1, i 2. ovog članka izdati rješenje, odnosno odobrenje.
Tijela uprave, banke, poduzeća, sudovi i dr. pravne osobe, samostalni gospodarstvenici i dr. fizičke osobe dužni su na zahtjev Porezne uprave dostaviti podatke sa kojima raspolažu i koji su im poznati, ako su ti podaci od značaja za utvrđivanje njihove porezne obveze ili poreznih obveza drugih osoba sa koj ima su u poslovnom odnosu.
Osobama iz stavka 1. ovog članka koje na zahtjev Porezne uprave ne dostave tražene podatke Porezna uprava će zabraniti raspolaganje sredstvima sa njihovih računa otvorenih kod banke.
Nadležno općinsko tijelo, dužno je Poreznoj upravi dostaviti rješenja kojima se odobrava vršenje djelatnosti, odnosno određuje privremena obustava ili prestanak djelatnosti.
Općinsko tijelo uprave koje izdaje odobrenje za građenje, adaptaciju i uporabu zgrade dužno je primjerak tog odobrenja dostaviti i Poreznoj upravi.
Nadležna tijela za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću dužni su primjerak tog odobrenja dostaviti Poreznoj upravi.
Obračun i razrez poreza iz članka 3. točke 1, 2, 3, 5, 7. 9. i 10. ovog Zakona vrši Porezna uprava.
Obračun poreza od autorskih prava vrši isplatilac prihoda.
Obračun i obustavu poreza na dobitke od igara na sreću vrši priređivač igara na sreću pri svakoj isplati dobitka.
Obračun poreza na potrošnju pića vrši obveznik poreza.
Ako Porezna uprava u postupku ustanovi da podaci koje je obveznik poreza pružio u prijavi ne odgovaraju stvarnom stanju, utvrdit će osnovicu poreza po svojim nalazima.
Razrez poreza iz članka 3. točke 1, 2, 3, 7. vrši se najkasnije do 30. travnja po isteku godine za koju se vrši razrez poreza.
Izuzetno od prethodnog stavka porez iz članka 3. točke 2., 9. i 10. razrezuje se u istom roku unaprijed za tekuću godinu.
Razrez poreza na nasljeđe i dar vrši se u roku od 30 dana od dana podnošenja porezne prijave.
Obračun poreza od autorskih prava i porez na dobit u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda vrši se u trenutku isplate prihoda.
Obračun poreza na potrošnju obveznik poreza vrši u trenutku izvršene potrošnje alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Porezna uprava dužna je obvezniku poreza dostavljati rješenje o razrezu poreza u roku od 15 dana po isteku roka za razrez poreza.
Općinsko tijelo uprave koje vodi katastar nekretnina dužno je do 28. veljače svake godine dostaviti Poreznoj Upravi koja vrši razrez poreza, propis domaćinstva sa podacima o katastarskom prihodu zemljišta koje se nalazi na teritoriju općine i podacima o prebivalištu obveznika poreza.
Nadležno tijelo uprave općine na čijem se teritoriju nalazi zemljište obveznika poreza koj i imaju prebivalište na području druge općine, dužno je odmah po prijemu popisa, dostaviti izvještaj o visini katastarskog prihoda Poreznoj upravi općine na kojoj obveznik ima prebivalište.
Fizička osoba koja bez odobrenja' nadležnog tijela vrši djelatnost za koju je propisano prethodno pribavljanje odobrenja za rad ili za koju se odobrenje ne može izdati, zadužit će se porezom.
Osnovica poreza za obveznike iz prethodnog stavka je ukupno naplaćeni prihod na koju se primjenjuje stopa poreza na dobit u iznosu od 50%.
Porezna uprava dužna je o svakom slučaju iz stavka 1. ovog članka obavijestiti općinsko tijelo nadležno za izdavanje odobrenja, odnosno dozvole.
Podaci o prijavljenoj i utvrđenoj poreznoj osnovici, porezu i podaci o prekršajnom postupku su javni.
Protiv rješenja Porezne uprave može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od dana prijema rješenja.
Žalba se podnosi nadležnom drugostupanjskom organu porezne uprave koja je donijela prvostupanjsko rješenje.
Žalba ne odlaže izvršenje rješenja o razrezu poreza, osim kad Porezna uprava utvrđuje dodatne obveze.
Porezna uprava može i bez zahtjeva obveznika poreza odložiti naplatu poreza do donošenja rješenja po žalbi, o čemu je dužna izvijestiti organ koji rješava po žalbi.
Porezna uprava koja je donijela rješenje kojima je okončan postupak razreza poreza, dužna je sama ili na zahtjev obveznika poreza, obnoviti postupak razreza u roku od pet godina po njegovoj pravomoćnosti, ako se naknadno saznaju činjenice ili dokazi koji nisu bili poznati prilikom razreza poreza.
Pravomoćno rješenje o razrezu poreza može se po zahtjevu stranke i po službenoj dužnosti izmijeniti u roku od pet godina od dana pravomoćnosti, ako se utvrdi da su propisi nepravilno primijenjeni na štetu ili u korist poreznog obveznika.
Odredbe članka 249. Zakona o upravnom postupku u pogledu obnove postupka ne dolazi do primjene, kada se obnova postupka vrši u postupku razreza poreza.
Akontaciju poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti i u paušalnom iznosu plaća se u jednakim mjesečnim iznosima do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec prema sjedištu poslovne prostorije u kojoj obveznik obavlja djelatnost.
Porez na dobit fizičke osobe u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda plaća se u trenutku isplate prihoda prema prebivalištu poreznog obveznika.
Porez na dobit obveznika koji djelatnost obavlja bez poslovnog prostora, plaća se u jednakim mjesečnim iznosima do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec, prema mjestu prebivališta obveznika.
Porez na imovinu plaća se u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja i to:
- za nepokretnu imovinu prema mjestu gdje se imovina nalazi, a za pokretnu imovinu prema sjedištu prebivalištu obveznika.
Porez od imovine plaća se u jednakim mjesečnim iznosima do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec, odnosno u roku od 30 dana od dana prodaje pokretne stvari i naplate dobiti ostvarene od pozajmice, i to:
- za nepokretnu imovinu prema mjestu gdje se imenovana nalazi, a za pokretnu imovinu prema sjedištu - prebivalištu obveznika.
Porez na prihod od autorskih prava plaća se u trenutku isplate prihoda prema mjestu prebivališta poreznog obveznika.
Porez na nasljeđe i dar plaća se u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja i to za nepokretnu' imovinu prema mjestu. gdje se nepokretnost nalazi, a za pokretnu imovinu prema mjestu prebivališta poreznog obveznika.
Porez na dobitak od igara na sreću koji je priređivač igara naplatio i obustavio od dobitnika uplaćuje se 15-tog i zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec prema sjedištu obveznika.
Porez na ukupan prihod plaća se u roku od 30 dana od dana podnošenja porezne prijave prema mjestu prebivališta poreznog obveznika.
Porez na potrošnju pića plaća se u roku od 5 dana po isteku tjedna u kojoj je izvršena potrošnja pića prema sjedištu osobe, odnosno poslovne jedinice gdje je potrošnja pića izvršena.
Porez na tvrtku ili naziv plaća se u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja Porezne uprave prema mjestu sjedišta tvrtke, odnosno poslovne jedinice.
Porez na reklame plaća se u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja Porezne uprave prema mjestu istaknute reklame.
Na iznos poreza propisanih ovim Zakonom, koji nisu plaćeni u propisanom roku, plaća se kamata po stopi od 0,06% dnevno za svaki dan zakašnjenja.
Smatra se da porez nije plaćen u propisanom roku i kada nije uplaćen na propisan uplatni račun.
U opravdanim slučajevima Županijski ured Porezne uprave može obvezniku poreza odobriti početak za plaćanje dospjelog poreza ili odobriti plaćanje poreza u više obroka. Ako obveznik poreza ne uplati obrok u određenom roku, Porezna uprava koja je odobrila poček može u svako doba povući odobrenje i poduzeti mjere da se zaostali dug naplati.
Odobreni poček ne oslobađa obveznika poreza od plaćanja kamata na nepravovremeno uplaćene iznose poreza.
Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti i obveznik Poreza od imovine dužan je do utvrđivanja poreza platiti akontaciju poreza prema utvrđenom porezu iz prethodnog perioda za koji je podnio prijavu, a u propisanim rokovima.
Ako se dobit ili prihod od imovine i imovinskih prava tijekom godine bitno poveća ili smanji Porezna uprava će, na temelju prijave ili podataka sa kojima raspolaže, donijeti rješenje o povećanju ili smanjenju akontacije poreza.
Ako je prijavom utvrđen veći porez od poreza plaćenog u vidu akontacije obveznik poreza je dužan platiti razliku između plaćene akontacije i novoutvrđenog poreza odmah.
Obveznik poreza ili druga osoba koja je na ime poreza, kamata i troškova prinudne naplate, platila više nego što je bila dužna, ima pravo na povrat viška plaćenog iznosa.
Povrat poreza vrši se na temelju zahtjeva poreznog obveznika koji se podnosi Poreznoj upravi prema mjestu sjedišta poreznog obveznika, odnosno prebivališta obveznika.
Povrat sredstava iz stavka 1. ovog članka vrši se u roku od 30 dana od dana podnošenja ovog zahtjeva.
Ako obveznik poreza ne podnese zahtjev, više plaćeni iznosi iz prethodnog stavka uračunavaju se u naredne uplate poreza.
Prinudna naplata poreza vrši se sukladno članku 43. -63. Zakona o poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 33/02),
IV - POSLOVNE KNJIGE I IZVJEŠTAVANJE
U cilju utvrđivanja poslovnih rezultata, obveznici koji plaćaju porez prema ostvarenoj dobiti dužni su voditi knjigu prihoda i rashoda i knjigu osnovnih sredstava (u daljnjem tekstu: poslovne knjige).
Samostalne zanatlije vode knjigu nabavke i utroška repromaterijala, a samostalni trgovci trgovačku knjigu na malo.
Pored poslovnih knjiga iz prethodnog stavka samostalni ugostitelji i samostalni trgovci, dužni su voditi i knjigu nabavke alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Ministar financija donosi propise o sadržaju i načinu vođenja poslovnih knjiga.
U poslovnim knjigama osiguravaju se točni, azurni i uredni podaci za utvrđivanje ukupnog prihoda, troškova poslovanja, dobiti i podaci o uplati javnih prihoda.
U poslovne knjige uvode se svakodnevno sve poslovne promjene.
Knjigovodstveno stanje mora u svakom trenutku odgovarati stvarnom stanju.
Obveznik poreza dužan je prije uporabe, ovjeriti poslovne knjige kod Porezne uprave.
Obveznici poreza dužni su poslovne. knjige držati u svojim poslovnim prostorijama i na zahtjev staviti ih na uvid. Ako je vođenje poslovnih knjiga povjereno drugim osobama koje na temelju odobrenja nadležnog tijela obavljaju djelatnosti vođenja poslovnih knjiga i evidencija, poslovne knjige obveznike poreza mogu se nalaziti u poslovnim prostorijama tih osoba.
Obveznici poreza koji djelatnost vrše bez poslovnih prostorija dužni su poslovne knjige držati u mjestu izvođenja radova, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, a obveznici poreza od samostalnog obavljanja prijevozničke djelatnosti u vozilu.
Obveznik poreza je dužan da, u slučaju odsustva, ovlasti uposlenog djelatnika ili člana kućanstva da na zahtjev inspektora ili ovlaštenog djelatnika, stavi poslovne knjige na uvid. Uvid u poslovne knjige, odnosno njihov pregled, kao i pregled dokumentacije vrši se, po pravilu, u poslovnim prostorijama obveznika, osobe kojoj je povjereno vođenje poslovnih knjiga pod uvjetom da je osiguran nesmetan rad.
Rok čuvanja poslovnih knjiga je pet godina po isteku godine na koju se odnose.
Obveznik poreza na dobit, dužan je šestomjesečno na temelju podataka iz poslovnih knjiga, sačiniti pregled ukupno naplaćenih prihoda i troškova poslovanja i podnijeti ga Poreznoj upravi najkasnije 15 dana po isteku polugodišta.
Ako Porezna uprava kontrolom utvrdi nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga izdat će nalog da se nedostaci otklone u roku od pet dana, od dana dostavljanja naloga.
Poslovne knjige ne smatraju se vjerodostojnim i ne služe kao osnovica za utvrđivanje poreza, ako:
1. obveznik poreza nije izdavao račune ili odsječke iz kasene trake za prodanu robu ili izvršene usluge duže od sedam dana tijekom godine za koju se vrši razrez,
2. u njima nisu iskazani svi prihodi, a što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom ili na drugi način;
3. je snimanjem utvrđeno da ukupan godišnji prihod ne odgovara ukupnom prihodu iskazanom u poslovnim knjigama;
4. se u tri inspekcijska pregleda utvrdi da obveznik poreza ne izda računa ili odsječke iz kasene trake za prodanu robu ili izvršene usluge.
Porezna uprava ocjenjuje jesu li poslovne knjige vjerodostojne u istom postupku u kojem utvrđuje osnovicu poreza.
Ako Porezna uprave utvrdi da podaci u poslovnim knjigama nisu vjerodostojni i da ne mogu poslužiti kao osnovica za utvrđivanje poreza dužna je o tome iznijeti razloge u procedurama predviđenim Zakonom o poreznoj upravi.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako ne postupi po nalogu Porezne uprave iz članka 12. ovog Zakona:
2. ako izvrši isplatu prihoda fizičkim osobama na temelju računa ili druge dokumentacije koja nije ovjerena u Poreznoj upravi (članak 13.);
3. ako Poreznoj upravi ne podnese prijavu o organiziranju kulturno umjetničkih estradnih programa (članak 79.);
4. ako ne podnese mjesečnu ili godišnju prijavu o obračunatom i plaćenom porezu (članak 77.);
5. ako ne postupi po zahtjevu Porezne uprave (članak 79.);
6. ako ne obračuna i ne obustavi porez od autorskih prava, porez na dobitke od igara na sreću ili porez na potrošnju pića (članak 81 St. 2.3. i 4.);
7. ako ne obračuna Porez na dobit u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda (članak. 83. stavak 4.);
8. ako ne uplati, obračunati i obustavljeni porez na dobitke od igara na sreću (članak 97.);
9. ako ne uplati porez na potrošnju pića (članak 99.).
Za prekršaj iz prethodnog stavka ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 KM.
Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u nadležnom tijelu:
1. ako izvrši registraciju poduzeća ili radnje bez dokaza da su plaćeni porez i doprinosi (članak 78.):
2. ako Poreznoj upravi ne dostavi rješenje kojim se odobrava vršenje djelatnosti, odnosno određuje privremena obustava ili prestanak djelatnosti (članak 80.).
Novčanom kaznom u iznosu od 200 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj obveznik poreza-fizička osoba:
1. ako ne izda račun, putni nalog ili odsječak kasene trake za svaki pojedinačno ostvareni prihod (članak 11.);
2. ako Poreznoj upravi radi evidentiranja ne podnese račune i druge dokumente za naplatu (članak 12.);
3. ako na račun ne polaze ukupne dnevne prihode (članak 14. stavak 2. i 3.);
4. ako ne podnese prijavu ili u prijavi prikaze netočne podatke za razrez poreza (čl. 70.74.75. i 77.);
5. ako Poreznoj upravi ne podnese prijavu o obavljanju djelatnosti, odnosno organiziranju kulturnoumjetničkih i estradnih programa (članak 73.);
6. ako ne izvrši uplatu poreza u propisanim rokovima (čl. 92. 94. 96. 98.);
7. ako ne izvrši uplatu akontacije poreza u skladu sa člankom 102.;
8. ako ometa ili ne dopusti izvršenje postupka prinudne naplate;
9. ako netočno ili neažurno ili neuredno vodi poslovne knjige, ili ih ne ovjeri od Porezne uprave (članak 109. stavak 1. i 4.);
10. ako knjigovodstveno stanje ne odgovara stvarnom stanju (članak 109. stavak 3.);
11. ako poslovne knjige ne drži na propisanom mjestu (članak 110.);
12. ako u slučaju odsustva ne ovlasti uposlenog djelatnika ili člana kućanstva da na zahtjev inspektora i ovlaštenih djelatnika Porezne uprave stavi poslovne knjige na uvid (članak 110. stavak 3.);
13. ako Poreznoj upravi ne dostavi šestomjesečni pregled ukupno naplaćenih prihoda i troškova poslovanja (članak 111.).
Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 3.000 KM kaznit će se za prekršaj obveznik poreza- fizička osoba:
1. ako ne otvori račun ili ne prijavi ga Poreznoj upravi (članak 14. stavak 1.);
2. ako ne vodi poslovne knjige (članak 108.);
3. ako inspektoru i ovlaštenom djelatnik Porezne uprave ne dopusti pregled poslovnih knjiga (članak 110.)
Porezne obveze nastale do dana stupanja na snagu ovog Zakona izvršit će se po propisima koji su bili na snazi u trenutku nastajanja porezne obveze.
Izuzetno od prethodnog stavka za Porezne obveznike koji se porezom na dobit duže u paušalnom iznosu, na osobni zahtjev, razrez poreznih obveza u 2003. godini izvršit će se u skladu sa ovim Zakonom.
U djelu poslova vezanih za porez na potrošnju pića, ukoliko isti nisu regulirani ovim Zakonom, primjenjivat će se Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/02.)
Provedbeni propisi doneseni na temelju propisa koj i su u primjeni do dana stupanja na snagu ovog Zakona primjenjivat će se do donošenja istih u skladu s ovim Zakonom.
Danom početka primjene ovog Zakona na području Županije prestaju s primjenom Zakon o neposrednim porezima ("Narodne novine Županije Posavske", broj 2/97) i Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Županiji Posavskoj i financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (Narodne novine Županije Posavske", broj 2/97), osim odredbi ovog Zakona kojeg reguliraju pripadnost prihoda.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Županije Posavske".