ZAKON O ADVOKATURI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE("Sl. novine FBiH", br. 1/2025) |
(Sadržaj zakona)
(1) Ovim se zakonom uređuju advokatska djelatnost, uvjeti za obavljanje advokature, prava i dužnosti advokata, prestanak prava na obavljanje advokature i privremena zabrana vršenja advokatske djelatnosti, advokatska djelatnost, advokatski stručni saradnik, advokatski pripravnik, advokatski ispit i stručno usavršavanje, organizacija advokature, finansiranje advokatskih komora, disciplinska odgovornost i zaštita prava advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika.
(2) Ovim zakonom vrši se djelimično usklađivanje sa:
a) Direktivom Vijeća od 22.03.1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja advokatskih usluga (77/249/EEZ), (L 078, 26.03.1977, str.17), CELEX broj 31977L0249, zadnja pročišćena verzija 01.07.2013. godine,
b) Direktivom 98/5/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 16.02.1998. o olakšavanju stalnog obavljanja advokatske djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija (L 077, 14.03.1998, str. 36), CELEX broj 31998L0005, zadnja pročišćena verzija 01.07.2013. godine.
(Značenje izraza)
(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
a) advokat je osoba koja je upisana u Imenik advokata Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Advokatska komora), koja je položila svečanu izjavu i obavlja advokaturu,
b) domaći advokat je advokat koji ima državljanstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine i koji je upisan u Imenik Advokatske komore, kao i advokat koji je upisan u imenik advokata advokatske komore u Republici Srpskoj, a ima državljanstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,
c) strani advokat je advokat, advokatska kancelarija, advokatsko društvo ili druga pravna osoba koja obavlja advokatsku djelatnost i koji je upisan u imenik advokata strane države ili drugi odgovarajući registar,
d) kandidat je osoba koja je podnijela zahtjev regionalnoj advokatskoj komori (u daljem tekstu: regionalna komora) za upis u Imenik advokata, sve dok nije upisana u Imenik advokata i dala svečanu izjavu,
e) stranka je domaća ili strana fizička ili pravna osoba koja se obratila advokatu za pružanje pravne pomoći i osoba koju advokat zastupa ili brani,
f) zastupanje podrazumijeva zastupanje i odbranu stranke,
g) Kodeks je pravilo profesionalne etike advokata Advokatske komore,
h) advokatska Tarifa je propis o nagradama i naknadama troškova za rad advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija),
i) Imenik advokata je imenik Advokatske komore u kojem su upisani advokati koji imaju sjedište kancelarije u Federaciji,
j) zajednička advokatska kancelarija je advokatska kancelarija koju dva ili više advokata osnivaju ugovorom, kojim uređuju međusobne poslovne i imovinske odnose,
k) Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija je imenik Advokatske komore u kojem su upisane zajedničke advokatske kancelarije koje imaju sjedište na području Federacije,
l) advokatsko društvo je društvo koje se osniva u skladu sa zakonom kojim je uređeno osnivanje privrednih društava, kao društvo s ograničenom odgovornošću, ako ovim zakonom nije drugačije određeno,
lj) Imenik advokatskih društava je imenik Advokatske komore u kojem su upisana sva advokatska društva koja imaju sjedište na području Federacije,
m) stručni saradnik za pravne poslove je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, koji je s advokatom ili zajedničkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim društvom, kao poslodavcem, osnovao radni odnos radi obavljanja pravnih poslova iz djelatnosti poslodavca, a radi dodatnog stručnog osposobljavanja za rad u advokaturi ili pravosuđu i koji je upisan u Imenik advokatskih stručnih saradnika za pravne poslove Advokatske komore,
n) Imenik stručnih saradnika za pravne poslove je imenik Advokatske komore u kojem su upisani stručni saradnici za pravne poslove,
o) advokatski pripravnik je diplomirani pravnik koji se obavljanjem pripravničkog staža kod advokata ili u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu osposobljava za rad u advokaturi i pravosuđu i koji je upisan u Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore,
p) Imenik advokatskih pripravnika je imenik Advokatske komore u koji su upisani advokatski pripravnici,
r) advokatski ispit je ispit provjere poznavanja domaćih i međunarodnih propisa i pravnih akata koji se odnose na advokaturu.
(2) Izrazi koji su radi preglednosti dati isključivo u jednom gramatičkom rodu u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona bez diskriminacije se odnose i na muškarce i žene.
(Samostalnost i nezavisnost advokature)
(1) Advokatura je nezavisna i samostalna profesionalna djelatnost koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost, ali im sud ili drugi organi to svojstvo u postupku priznaju u ostvarivanju njihovih prava i pravnih interesa.
(2) Samostalnost i nezavisnost advokature ostvaruje se:
a) samostalnim i nezavisnim obavljanjem advokature,
b) pravom stranke na slobodan izbor advokata,
c) organiziranjem advokata u Advokatsku komoru kao samostalnu i nezavisnu organizaciju advokata u Federaciji,
d) odlučivanjem o prijemu u advokaturu, disciplinskoj odgovornosti advokata i prestanku prava na obavljanje advokature,
e) donošenjem Statuta i drugih propisa Advokatske komore.
(Ovlaštenja advokata)
Profesionalna djelatnost iz člana 3. stav (1) ovog zakona obuhvata:
a) davanje usmenih i pisanih pravnih savjeta i mišljenja,
b) sastavljanje tužbi, prijedloga, zahtjeva, molbi, pravnih lijekova, predstavki i drugih podnesaka,
c) sastavljanje ugovora, testamenata, poravnanja, izjava, općih i pojedinačnih akata i drugih isprava,
d) zastupanje i odbranu domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost, ali im sud ili drugi organi to svojstvo u postupku priznaju,
e) posredovanje radi zaključenja pravnog posla ili mirnog rješavanja spora i spornog odnosa,
f) obavljanje i drugih poslova pravne pomoći u ime i za račun domaće ili strane fizičke ili pravne osobe i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost, ali im sud ili drugi organi to svojstvo u postupku priznaju, na osnovu kojih se ostvaruju prava, štite slobode i drugi interesi.
GLAVA II. - UVJETI ZA OBAVLJANJE ADVOKATURE
(Obavljanje advokature)
(1) Pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem mogu se baviti samo advokati, osim ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.
(2) Pravo na obavljanje advokature stiče se upisom u Imenik advokata i davanjem svečane izjave.
(3) Postupak za ostvarivanje prava na obavljanje advokature pokreće se zahtjevom kandidata za upis u Imenik advokata, koji se podnosi regionalnoj komori.
(Upis u Imenik advokata)
(1) Pravo upisa u Imenik advokata ima osoba koje ispunjava sljedeće uvjete:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine,
b) da je diplomirala na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili stekla zvanje diplomirani pravnik (najmanje 240 ECTS bodova), ili da je diplomirala na bilo kojem pravnom fakultetu u SFR Jugoslaviji do 6. 4. 1992. godine, a ako je diplomirala na pravnom fakultetu u stranoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja te diplome u skladu s propisima kojima je priznanje te diplome i nivo stručnog obrazovanja regulirana u Federaciji,
c) da je položila pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili u bivšoj SFR Jugoslaviji do 6. 4.1992. godine, a ako je pravosudni ispit položila u drugoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita u Federaciji,
d) da je položila advokatski ispit u Federaciji,
e) da ima dvije godine radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita na pravnim poslovima u advokaturi, pravosuđu, notarijatu, organima uprave ili u pravnoj osobi,
f) da ima zdravstvenu i poslovnu sposobnost za obavljanje poslova advokature,
g) da nije osuđivana za krivično djelo koje bi je činilo nedostojnom za obavljanje advokature,
h) da nije otpuštena iz pravosudnih organa ili organa državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini u posljednje tri godine od dana podnošenja zahtjeva za upis u Imenik advokata,
i) da nije u radnom odnosu u trenutku upisa u Imenik advokata,
j) da ne obavlja registriranu samostalnu djelatnost,
k) da nije član nadzornog odbora, direktor ili član uprave, upravnog odbora ili izvršnog odbora, odbora za reviziju u javnom preduzeću ili društvima s većinskim državnim vlasništvom, osim u advokatskom društvu,
l) da ima osiguran radni prostor - kancelariju, pogodnu za obavljanje advokature, koja ispunjava tehničke uvjete u skladu s aktom Advokatske komore,
m) da nema ograničenja propisanih Statutom.
(2) Ograničenja u vezi s upisom u Imenik advokata koja se odnose na prethodne funkcije i djelatnosti osobe koja traži upis pobliže će se urediti Statutom Komore.
(3) Ispunjenost uvjeta za upis u Imenik advokata iz stava (1) ovog člana utvrđuje nadležni organ regionalne komore.
(Nedostojnost za obavljanje advokature)
(1) Nije dostojna za obavljanje advokature osoba koja je pravosnažnom odlukom osuđena za krivično djelo protiv ustavnog ustrojstva Federacije, krivična djela terorizma, krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, ustavnog uređenja i sigurnosti Bosne i Hercegovine, za krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, za krivična djela korupcije i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti, krivična djela protiv pravosuđa ili za krivična djela učinjena iz koristoljublja, drugih niskih, nemoralnih i nečasnih pobuda koje je čine moralno nedostojnom za obavljanje advokature.
(2) Nije dostojna za obavljanje advokature osoba kojoj je pravosnažnom presudom utvrđena krivnja za krivično djelo povezano s njezinim radom u advokaturi, pravosudnim ili organima uprave.
(3) Nije dostojna za obavljanje advokature osoba čija ranija djelatnost izvan organa iz stava (2) ovog člana ne garantira da će ona savjesno obavljati advokatsku djelatnost. Prilikom procjene dostojnosti uzet će se u obzir sve činjenice i okolnosti koje upućuju na zaključak o osobi podnosioca zahtjeva, a što će se bliže regulirati Statutom Advokatske komore.
(4) Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata odbijen zato što podnosilac zahtjeva nije dostojan za obavljanje advokature zbog razloga navedenih u stavu (3) ovog člana, novi zahtjev za upis ne može se podnijeti prije isteka roka od pet godina od pravosnažnosti odluke kojom je zahtjev odbijen.
(Zahtjev za upis u Imenik advokata)
(1) Uz zahtjev za upis u Imenik advokata kandidat je dužan dostaviti dokaze i podatke o ispunjavanju uvjeta iz člana 6. stav (1) tač. a) do f) i h) do l) ovog zakona.
(2) Regionalna komora, po službenoj dužnosti, pribavlja dokaze o ispunjenosti uvjeta iz člana 6. stav (1) tačka g) ovog zakona.
(3) Nadležni organ unutrašnjih poslova dužan je na zahtjev regionalne komore dati podatke iz kaznene evidencije o kandidatu.
(Postupanje po zahtjevu)
(1) Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva, utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti iz člana 6. ovog zakona.
(2) Rješenje o upisu u Imenik advokata donosi nadležni organ regionalne komore.
(3) Ukoliko regionalna komora rješenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rješenja podnosilac zahtjeva može u roku od 15 dana izjaviti žalbu Advokatskoj komori.
(4) Rješenje o upisu iz stava (1) ovog člana regionalna će komora bez odlaganja dostaviti Advokatskoj komori, koja je dužna u roku od 30 dana od dana prijema izvršiti potvrdu postojanja uvjeta za upis.
(5) Ukoliko Advokatska komora potvrdi postojanje uvjeta za upis, izvršit će se upis u jedinstveni Imenik advokata.
(6) Ukoliko Advokatska komora utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, ukinut će rješenje regionalne komore o upisu i predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.
(7) Protiv rješenja Advokatske komore donesenog po zahtjevu za upis u Imenik advokata nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
(8) O konačnoj odluci kojom se odbija zahtjev za upis advokata Advokatska komora je dužna bez odgađanja obavijestiti advokatsku komoru u Republici Srpskoj.
(Poništavanje rješenja o upisu)
(1) Advokatska komora po pravu nadzora poništit će rješenje o upisu u Imenik advokata, ako:
a) kandidat ne da svečanu izjavu u skladu sa članom 11. ovog zakona,
b) se poslije upisa u Imenik advokata utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o upisu u Imenik advokata,
c) ako u roku iz člana 15. stav (1) ovog zakona ne zaključi ugovor o osiguranju za štetu od profesionalne odgovornosti i o zaključenju ne dostavi dokaz regionalnoj komori.
(2) Postupak za poništenje rješenja o upisu u Imenik advokata pokreće se po službenoj dužnosti ili na osnovu prijave.
(3) Advokatska komora dužna je bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana, obavijestiti advokata protiv kojeg je postupak pokrenut o pokretanju postupka iz stava (2) ovog člana.
(4) Postupak poništenja upisa iz stava (1) ovog člana provest će se po odredbama ovog zakona i propisa Advokatske komore.
(Svečana izjava)
(1) Advokatska komora dužna je u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o upisu u Imenik advokata osigurati kandidatu davanje svečane izjave, pod uvjetom da je uplatio troškove upisa.
(2) Svečana izjava daje se pred predsjednikom Advokatske komore ili osobom koju on ovlasti.
(3) Tekst svečane izjave glasi:
"Svečano izjavljujem da ću advokatsku djelatnost obavljati savjesno i stručno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava Bosne i Hercegovine, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zakona, statuta advokatskih komora, Kodeksa, Povelje o osnovnim principima evropske advokatske profesije i Kodeksa ponašanja evropskih advokata, te da ću u svom radu štititi ugled advokature i izvršavati sve obaveze prema Advokatskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine".
(Advokatska legitimacija)
(1) Advokatska će komora nakon što kandidat da svečanu izjavu, na osnovu podataka sadržanih u Imeniku advokata, izdati advokatsku legitimaciju.
(2) Advokatsku legitimaciju potpisuje predsjednik Advokatske komore.
(3) Advokatska legitimacija sadrži ime i prezime advokata, njegovu fotografiju, redni broj, dan, mjesec i godinu upisa u Imenik advokata, kao i druge podatke od značaja za utvrđivanje svojstva advokata.
(4) Forma, sadržaj, oblik, evidencija i druga pitanja vezana za izdavanje i korištenje advokatske legitimacije uređuje se pravilnikom koji donosi predsjednik Advokatske komore.
(Upotreba advokatske legitimacije)
(1) Advokat je dužan, na traženje suda ili drugog organa kod kojeg se vodi postupak, predočiti na uvid advokatsku legitimaciju.
(2) U slučaju sumnje u svojstvo osobe koja se predstavlja kao advokat, organ koji vodi postupak može od Advokatske komore zatražiti potrebne obavijesti, a Advokatska komora je dužna po zahtjevu postupiti bez odgađanja.
(Strani advokati)
(1) Strani advokat može, pod uvjetom reciprociteta, zastupati u konkretnim sudskim i upravnim postupcima.
(2) Zastupanje iz stava (1) ovog člana strani advokat može obavljati isključivo na osnovu prethodne saglasnosti Federalnog ministarstva pravde.
(3) Informaciju o postojanju i uvjetima reciprociteta iz stava (1) ovog člana Federalno ministarstvo pravde pribavlja od Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
(4) Prilikom podnošenja zahtjeva za pribavljanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana, strani advokat je dužan dostaviti dokaz o upisu u Imenik advokata matične države.
(Obaveza osiguranja od odgovornosti)
(1) Advokat je dužan najkasnije u roku od 15 dana od dana davanja svečane izjave advokata zaključiti ugovor o osiguranju za štetu od profesionalne odgovornosti na sumu ne manju od minimalne sume osiguranja za štetu od profesionalne odgovornosti utvrđene ovim zakonom i dokaz o tome dostaviti regionalnoj komori.
(2) U slučaju pribavljanja saglasnosti iz člana 14. stav (2) ovog zakona strani advokat je dužan zaključiti ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti kod pravne osobe registrirane u Bosni i Hercegovini za ovu vrstu osiguranja i isti dostaviti Federalnom ministarstvu pravde u roku od 15 dana od dana pribavljanja saglasnosti.
(3) U slučaju da strani advokat ne postupi u skladu sa stavom (2) ovog člana, Federalno ministarstvo pravde će poništiti saglasnost iz člana 14. stav (2) ovog zakona i o istom obavijestiti sud ili drugi organ u konkretnom predmetu.
GLAVA III. - PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA
(Dužnosti advokata)
Advokat je dužan:
a) baviti se advokaturom kao jedinim zanimanjem;
b) pravnu pomoć pružati stručno i savjesno, u skladu s ustavom, zakonom, Statutom Advokatske komore i Kodeksom advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Kodeks);
c) čuvati advokatsku tajnu;
d) u profesionalnom radu i u privatnom životu koji je dostupan javnosti čuvati ugled advokature.
(Prava i dužnosti u preduzimanju pravnih radnji)
Advokat ima pravo i dužnost preduzimati pravne radnje na koje ga je stranka ovlastila, a koje mogu koristiti stranci u ostvarivanju njenih prava i interesa.
(Advokati advokatske komore u Republici Srpskoj)
Advokat upisan u imenik advokata advokatske komore u Republici Srpskoj ima pravo obavljati advokaturu i na teritoriju Federacije, ali nema pravo u Federaciji osnivati poslovnu jedinicu, predstavništvo ili bilo koji drugi oblik organiziranja rada.
(Pružanje pravne pomoći)
(1) Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati, a može je uskratiti samo zbog razloga koje propisuje zakon.
(2) Advokat ne može odbiti pružanje pravne pomoći ako ga kao zastupnika ili branioca u skladu sa zakonom postavi sud, drugi državni organ ili Advokatska komora, osim ako postoje razlozi predviđeni zakonom zbog kojih je dužan odbiti zastupanje ili ako advokat, po svojoj pisanoj izjavi, ne pruža usluge u toj oblasti prava.
(Odbijanje pružanja pravne pomoći)
(1) Advokat je dužan odbiti pružanje pravne pomoći:
a) ako je u istoj pravnoj stvari zastupao suprotnu stranku,
b) ako je član ili je bio član zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog društva u kojima se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka,
c) ako je u istoj pravnoj stvari postupao kao nosilac pravosudne funkcije ili službena osoba u državnom organu ili organu jedinice lokalne samouprave,
d) ako se advokatu prije proteka dvije godine od prestanka njegove pravosudne funkcije ili službene osobe u državnom organu ili organu jedinice lokalne samouprave za pružanje pravne pomoći obrati osoba u čijoj je istoj ili drugoj pravnoj stvari postupao u navedenim svojstvima,
e) ako su interesi stranke koja traži pravnu pomoć u suprotnosti s njegovim interesima ili interesima njegovih bliskih srodnika, prijatelja, saradnika ili drugih stranaka, a što se propisuje Statutom Advokatske komore i Kodeksom,
f) ako je bio advokatski pripravnik ili stručni saradnik za pravne poslove u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu u kojima se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka.
(2) Advokat može odbiti pružanje pravne pomoći i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, Statutom Advokatske komore i Kodeksom.
(Besplatno pružanje pravne pomoći)
(1) Regionalne su komore dužne aktivno osigurati besplatno pružanje pravne pomoći socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava vezana za njihov položaj, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim propisima Advokatske komore.
(2) Advokatska komora će svojim propisom utvrditi uvjete za besplatno pružanje pravne pomoći iz stava (1) ovog člana, kao i broj predmeta na godišnjem nivou u kojem će se pružiti besplatna pravna pomoć.
(Obaveza čuvanja i povrat spisa)
(1) Advokat je dužan nakon prestanka zastupanja stranci, na njen zahtjev, predati spis predmeta.
(2) Ako je do prestanka zastupanja došlo u toku postupka, advokat može odbiti predati spis predmeta stranci na njezin zahtjev ukoliko stranka nije izvršila isplatu naknade troškova i nagrade koji su nastali preduzimanjem radnji advokata u postupku, osim ako bi zbog toga za stranku mogle nastupiti štetne posljedice ili ako bi stranci bilo otežano ili onemogućeno preduzimanje radnji u postupku.
(3) Advokat može odbiti predati spis predmeta stranci na njezin zahtjev nakon okončanja postupka ukoliko stranka nije izvršila isplatu nagrade i naknade troškova iz člana 27. ovog zakona.
(4) Advokat je dužan informirati svoju stranku o stanju predmeta.
(5) Advokat je dužan čuvati spise stranke koja ih nije preuzela ili koji se nisu mogli stranci uručiti, pet godina od dana pravosnažno okončanog postupka ili od dana otkaza ili opoziva punomoći.
(Advokatska tajna)
(1) Advokat je dužan, u skladu sa Statutom i Kodeksom, čuvati kao advokatsku tajnu i brinuti se da to čine i osobe zaposlene u njegovoj advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu, sve što mu je stranka ili njegov ovlašteni predstavnik povjerio ili što je u predmetu u kome pruža pravnu pomoć na drugi način saznao ili pribavio, u pripravi, tokom zastupanja i po prestanku zastupanja.
(2) Advokatsku tajnu iz stava (1) ovog člana dužne su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.
(3) Izuzetno od st. (1) i (2) ovog člana obaveza čuvanja advokatske tajne prestaje na osnovu izričitog odobrenja stranke, kao i u slučaju kada je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane advokata u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela i kada advokat pokrene postupak radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.
(4) Način čuvanja advokatske tajne i postupanje u vezi s advokatskom tajnom uređuju se Statutom i Kodeksom.
(Isključenje od krivične odgovornosti)
Advokat ne može biti pozvan na krivičnu odgovornost za pravno mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom, izvan suda ili drugim organima.
--------------
NAPOMENA: Ovaj dokument nije objavljen u cijelosti.
|
Ukoliko želite da pristupite dokumentu u cijelosti, kao i drugim veoma korisnim poslovnim dokumentima, prijavite se i |