Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

BESPLATNO | Propisi BiH / Propisi RS / Propisi FBiH / Propisi Brčko/ Propisi Kantona Sarajevo / Registar službenih glasila / Neradni dani RS / Neradni dani FBiH / Neradni dani Brčko distrikta

Alarm za glasila

Alarm za glasila Vas informiše o najnovijim službenim glasilima koja su objavljena

ZAKON O POREZU NA DOHODAK

("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 60/2010 i 14/2017)

 

DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE

Član 1

(Predmet)

 

(1) Ovim zakonom propisuje se način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt).

(2) Prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica propisani ovim zakonom pripadaju budžetu Distrikta.

Član 2

(Definicije)

Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

a) "prihod" je bruto priliv ekonomskih koristi u određenom periodu ako dovodi do promjene u blagajni;

b) "dohodak" je razlika između svih prihoda i rashoda neophodnih za ostvarenje tih prihoda;

c) "nepovezani kupac i nepovezani prodavac" su lica koja razmjenu dobara ili usluga vrše po tržišnoj vrijednosti;

d) "imovina" je nepokretna i pokretna imovina koja se iznajmljuje ili koja služi za obavljanje djelatnosti poreznog obveznika, kao i imovina koja je do momenta otuđenja služila u te svrhe;

e) "rezident Distrikta", u skladu sa ovim zakonom, je fizičko lice koje:

1) ima prebivalište na području Distrikta,

2) na području Distrikta neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u bilo kojem poreznom periodu,

3) ima prebivalište u Distriktu, a na osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti izvan područja Distrikta ostvaruje prihode iz budžeta Distrikta;

f) "nerezident", u skladu sa ovim zakonom, je fizičko lice koje na području Distrikta boravi manje od 183 dana;

g) "stalno mjesto poslovanja" je mjesto gdje je djelatnost registrirana.

Član 3

(Porezni obveznik)

(1) Obveznik poreza na dohodak je rezident Distrikta i nerezident koji ostvaruje dohodak i to:

a) rezident koji ostvaruje dohodak na području Distrikta i izvan područja Distrikta;

b) nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na području Distrikta;

c) nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na području Distrikta;

d) nerezident koji ostvaruje prihod na području Distrikta od pokretne i nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv u skladu sa ovim zakonom.

(2) Kada više fizičkih lica zajednički ostvaruje dohodak porezni obveznik je svako fizičko lice posebno i to za udio koji ostvari u tako ostvarenom dohotku.

Član 4

(Fizička lica koja ne podliježu oporezivanju)

(1) Obavezi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak ne podliježu sljedeća fizička lica koja imaju prebivalište na području Distrikta:

a) šefovi stranih diplomatskih misija;

b) osoblje stranih diplomatskih misija i članovi njihovih domaćinstava, ukoliko nisu državljani Bosne i Hercegovine;

c) šefovi stranih konzulata i konzularni funkcioneri ovlašteni da obavljaju konzularne funkcije i članovi njihovih domaćinstava, ukoliko nisu državljani Bosne i Hercegovine;

d) funkcioneri i stručnjaci programa za tehničku pomoć Organizacije ujedinjenih naroda i njenih specijaliziranih agencija, ukoliko nisu državljani Bosne i Hercegovine;

e) profesionalni konzuli, pripadnici konzulata i osoblje konzulata, ukoliko su ta lica pripadnici države koja ih je odaslala;

f) počasni konzuli stranih država za primanja koja dobijaju od države koja ih je imenovala za vršenje konzularnih funkcija, ukoliko nisu državljani Bosne i Hercegovine;

g) fizička lica koja rade kao posluga u stranim diplomatskim i konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama, ukoliko nisu državljani Bosne i Hercegovine, i to na dohodak koji ostvare od svoje države ili međunarodne organizacije na osnovu plate i drugih nadoknada za svoju diplomatsku, konzularnu i druge aktivnosti.

(2) Oporezivanju ne podliježu fizička lica - rezidenti Distrikta koja se nalaze u radnom odnosu sa Uredom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

Član 5

(Predmet oporezivanja)

Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje porezni obveznik ostvari od:

a) nesamostalne djelatnosti;

b) samostalne djelatnosti;

c) imovine i imovinskih prava;

d) ulaganja kapitala;

e) učešća u nagradnim igrama.

Član 6

(Prihodi koji se ne smatraju dohotkom)

Prihodi koji se, u smislu ovog zakona, ne smatraju dohotkom su:

a) prihod na osnovu učešća u raspodjeli dobiti privrednih društava kao što su: dividende ili udjeli i prihodi od otuđenja finansijskih instrumenata;

b) penzija rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u Bosni i Hercegovini;

c) novčana pomoć i druga primanja ostvarena na osnovu posebnih entitetskih propisa ili propisa Distrikta o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih žrtava rata, osim plate;

d) socijalna pomoć;

e) dječiji dodatak i novčana sredstava za opremu novorođenčeta;

f) nasljedstvo i poklon u skladu s propisima o nasljeđivanju zaključno s drugim nasljednim redom;

g) prihod od prodaje imovine koja je korištena u lične svrhe;

h) naknada štete u slučaju elementarnih nepogoda;

i) naknada iz osiguranja ili druga naknada štete načinjene na imovini u iznosu koji je potreban za zamjenu ili popravku oštećene imovine;

j) osvojena, odnosno dobijena nagrada u novcu, stvarima, pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim takmičenjima;

k) prihod zaposlenika na osnovu naknada, pomoći i nagrada isplaćeni od poslodavca za jedan porezni period najviše do iznosa utvrđenog posebnim propisom;

l) nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i druge koje dodjeljuju državni, entitetski ili organi Distrikta povodom obilježavanja značajnih datuma;

m) podsticaji za privredni razvoj, koji se dodjeljuju u skladu s posebnim propisima.

Član 7

(Prihodi na koje se ne plaća porez na dohodak)

Prihodi koji se smatraju dohotkom, a na koje se ne plaća porez na dohodak, su:

a) prihodi na osnovu naknade za vrijeme nezaposlenosti i spriječenosti za rad koji su isplaćeni na teret vanbudžetskog fonda;

b) prihodi invalidnih lica koja su zaposlena u preduzeću, ustanovi ili radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida;

c) prihodi na osnovu naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu sposobnost i naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu;

d) prihodi na osnovu naknada štete zaposlenicima po osnovu posljedica nesreće na radu;

e) prihodi na osnovu nagrada članovima Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i nagrada za tehničko-tehnološke inovacije;

f) naknade osuđenim licima za vrijeme odsluženja kazne u odgojno-popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama;

g) prihodi na osnovu stipendija učenika i studenata na redovnom školovanju, do visine od 75% neto plate, prema posljednjem objavljenom podatku Agencije za statistiku BiH - podružnica Brčko (u daljnjem tekstu: nadležni organ za statistiku);

h) prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih, studentskih i omladinskih zadruga u toku jedne kalendarske godine do iznosa osnovnog ličnog odbitka iz člana 25 stava 1 ovog zakona;

i) nagrade koje učenici ili studenti osvoje na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema i organiziranim školskim i visokoškolskim takmičenjima;

j) dobici ostvareni učešćem u nagradnim igrama koje organiziraju preduzeća u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvih dobitaka nije veća od 1.000,00 KM;

k) naknade plate isplaćene licu za vrijeme trajanja prekida posla za koji zaposlenik nije kriv;

l) prihodi na osnovu kamate na štednju u bankama, štedionicama i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima i kamate na državne obveznice, obveznice koje izdaju entiteti ili obveznice Distrikta.

Član 8

(Osnovica poreza na dohodak)

(1) Osnovica poreza na dohodak rezidenta je razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jednom poreznom periodu i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u vezi sa sticanjem tog prihoda kao što su preneseni gubitak, rashodi nužni za sticanje tog prihoda i lični odbitak.

(2) Osnovica poreza na dohodak nerezidenta iz člana 3 stava 1 tački b), c) i d) ovog zakona je razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jednom poreznom periodu i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u vezi sa sticanjem tog prihoda kao što su preneseni gubitak i rashodi nužni za sticanje tog prihoda.

(3) Prihodi i rashodi na osnovu kojih se utvrđuje oporezivi dohodak utvrđuju se po principu blagajne.

Član 9

(Porezni period)

(1) Porez na dohodak se utvrđuje i plaća za kalendarsku godinu (u daljnjem tekstu: porezni period).

(2) Porezni period može biti kraći od kalendarske godine u slučaju ako:

a) rezident u toku kalendarske godine postane nerezident ili obrnuto,

b) u skladu s odredbama ovog zakona, rezidentu postaje ili prestaje svojstvo poreznog obveznika.

(3) U slučajevima iz stava 2 ovog člana prava iz člana 25 ovog zakona računaju se u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

Član 10

(Stopa poreza na dohodak)

Porez na dohodak plaća se po stopi od 10%.

DIO DRUGI - UTVRĐIVANJE PRIHODA I RASHODA

 

GLAVA I - PRIHODI I RASHODI OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI

Član 11

(Prihodi od nesamostalne djelatnosti)

(1) Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plata koju zaposleniku isplaćuje poslodavac na osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima, protuuslugama i u vidu premija i drugih prihoda za rad obavljen prema njegovim uputama, osim prihoda iz članova 6 i 7 ovog zakona.

(2) Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i:

a) dodatni prihod na osnovu naknada, pomoći i slično koje poslodavac isplati zaposlenicima iznad iznosa utvrđenih posebnim propisima;

b) plata koju umjesto poslodavca isplati drugo lice;

c) korist koja se primi na osnovu nesamostalne djelatnosti, a odnosi se na:

1) korištenje vozila i drugih sredstava za lične potrebe,

2) smještaj, hranu kao i korištenje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je niža od tržišne cijene,

3) odobrene beskamatne kredite ili kredite sa kamatnom stopom koja je niža od tržišne kamatne stope,

4) izmirivanje ličnih troškova od poslodavca,

5) izmirivanje ili oprost dužničke obaveze od poslodavca,

6) naknadu koju poslodavac isplaćuje zaposlenicima za topli obrok,

7) hranu koju poslodavac osigurava zaposlenicima za topli obrok iznad iznosa od 1,5% osnovnog mjesečnog ličnog odbitka iz člana 25 stava 1 ovog zakona, za svaki dan koji je zaposlenik proveo na radu;

d) svi drugi prihodi nastali na osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatnošću.

(3) Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju su:

a) pomoć za gubitak, nastao kao posljedica elementarne nepogode i pomoć po osnovu ozljeda i bolesti koje isplaćuje poslodavac zaposleniku ili članu njegove porodice do visine utvrđene posebnim propisima koji regulišu ovu oblast;

b) smještaj koji poslodavac osigurava zaposleniku na mjestu gdje se obavlja djelatnost, ako je neophodno korištenje smještaja za zaposlenika s ciljem obavljanja radnog zadatka;

c) pokloni koje poslodavci daju zaposleniku povodom praznika do iznosa od 30% prosječne plate u Distriktu za taj mjesec, najviše jedanput godišnje;

d) otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa zakonima koji regulišu rad i radne odnose i kolektivnim ugovorom.

Član 12

(Rashodi od nesamostalne djelatnosti)

Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalne djelatnosti smatraju se uplaćeni obavezni doprinosi iz plate u skladu sa važećim propisima, i to doprinos za:

a) penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: PIO);

b) zdravstveno osiguranje;

c) osiguranje od nezaposlenosti.

GLAVA II - DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Član 13

(Pojam dohotka od samostalne djelatnosti)

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fizičko lice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem s ciljem ostvarenja dohotka, koji predstavlja razliku između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda koji su nastali u poreznom periodu.

Član 14

(Vrste dohodaka od samostalne djelatnosti)

(1) U vrste dohotka od samostalne djelatnosti ubrajaju se dohoci od:

a) obrta i djelatnosti srodnih obrtu;

b) poljoprivrede i šumarstva;

c) slobodnih zanimanja;

d) drugih samostalnih djelatnosti.

(2) Pod obrtom i djelatnostima srodnim obrtu, u smislu stava 1 tačke a) ovog člana, smatraju se: zanatska, trgovačka, ugostiteljska, transportna, turistička djelatnost i djelatnosti posredovanja pri davanju stvari u zakup, podzakup i slično.

(3) Dohodak ostvaren obradom zemljišta, eksploatacijom šumskog bogatstva i upotrebom proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti smatra se dohotkom od samostalne djelatnosti u poljoprivredi i šumarstvu. Fizičko lice, koje ostvaruje dohodak obavljanjem poljoprivredne i šumarske djelatnosti, obveznik je poreza na dohodak, ako je na osnovu ove djelatnosti, istovremeno, i obveznik poreza na dodatu vrijednost.

(4) Slobodnim zanimanjem, u smislu stava 1 tačke c) ovog člana, smatra se:

a) samostalna djelatnost zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, poreznih savjetnika, računovođa, inženjera, arhitekata, prevodilaca, turističkih vodiča i druge slične djelatnosti;

b) samostalna djelatnost naučnika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti;

c) samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti;

d) samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportista.

(5) Drugom samostalnom djelatnošću, u smislu stava 1 tačke d) ovog člana, smatraju se:

a) djelatnost članova predstavničkog organa vlasti;

b) djelatnost članova skupština, nadzornih odbora i upravnih odbora pravnih lica i stečajnih upravitelja;

c) povremene samostalne djelatnosti kao što su: povremene djelatnosti naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata, i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost.

Član 15

(Poslovni prihodi)

(1) Poslovnim prihodom (u daljnjem tekstu: prihod) od samostalne djelatnosti smatraju se svi prihodi stečeni iz bilo kojeg izvora, primljeni u gotovini, stvarima i uslugama, koji su ostvareni samostalnim ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti, bez obzira na to da li je fizičko lice registrirano ili nije za obavljanje te djelatnosti.

(2) Ako je prihod ostvaren u vidu imovine, osim gotovog novca, i u vidu usluga, iznos prihoda jednak je tržišnoj vrijednosti dobijene imovine ili izvršene usluge.

(3) Tržišna vrijednost, u smislu stava 2 ovog člana, predstavlja iznos koji bi samostalni nepovezani kupac platio samostalnom nepovezanom prodavcu, u isto vrijeme i na istom mjestu, za ista ili slična dobra i usluge pod uslovima fer konkurencije.

(4) Prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se i tržišne vrijednosti ekonomskih dobara i usluga izuzetih i datih bez naknade ili po cijeni nižoj od tržišne cijene, a čije izuzimanje nije uslijedilo na osnovu obavljanja samostalne djelatnosti.

Član 16

(Poslovni rashodi)

(1) Poslovni rashodi (u daljnjem tekstu: rashodi) koji se mogu odbiti od prihoda su plaćeni troškovi u toku jednog poreznog perioda koji su u potpunosti, izričito i direktno povezani sa obavljanjem te samostalne djelatnosti.

(2) Rashodi koji se mogu odbiti su i:

a) godišnje takse ili obaveze plaćene stručnim udruženjima ili strukovnim komorama, ukoliko su vezani uz ekonomsku aktivnost poreznog obveznika;

b) rashodi koji su nastali korištenjem automobila za obavljanje samostalne djelatnosti poreznog obveznika, uključujući gorivo i održavanje automobila;

c) plaćeni doprinosi za zaposlenike i za sebe u skladu sa posebnim propisima;

d) troškovi nastali u vezi sa edukacijom zaposlenika;

e) koristi ili naknade date zaposlenicima koje su uključene u plate zaposlenika do propisanog iznosa;

f) plaćeni porez na imovinu i takse, koji se priznaje u skladu sa ovim zakonom;

g) kamate na kredite i kamate na pozajmice koji se koriste u svrhu poslovanja;

h) nagrade zaposlenicima isplaćene u skladu sa posebnim propisima;

i) troškovi putovanja u skladu sa posebnim propisima;

j) trošak ishrane do iznosa iz člana 11 stava 2 tačke c) alineje 7.

(3) Rashodi koji se mogu odbiti, ukoliko postoji vjerodostojna dokumentacija, su i:

a) oglašavanje, odnosi s javnošću i promotivni materijal u visini do 3% prihoda ostvarenog u poreznom periodu;

b) troškovi reprezentacije u visini do 1% prihoda ostvarenog u poreznom periodu;

c) sponzorstvo u visini do 1% prihoda ostvarenog u poreznom periodu, u svrhu podrške naučnih, zabavnih i sportskih aktivnosti koje se obavljaju u Distriktu;

d) donacije u visini do 0,5% prihoda ostvarenog u poreznom periodu, datih u robi, predmetima ili novcu doznačenom na žiroračun, u kulturne, odgojno-obrazovne, naučne, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udruženjima i drugim licima koja djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima.

(4) Licima koja ostvaruju dohodak od povremene samostalne djelatnosti iz člana 14 stava 5 tačke c) ovog Zakona, rashodi se priznaju u visini 20% ostvarenog prihoda.

(5) Licima koja kao naučnici, umjetnici, stručnjaci, novinari i druga lica u okviru djelatnosti iz člana 14 stava 5 tačke c) ovog zakona ostvaruju autorske naknade, rashodi se priznaju u visini 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu.

(6) Rashodi koji se ne mogu odbiti su:

a) plaćeni porezi na dohodak u Distriktu;

b) kazne i kamate plaćene zbog kršenja zakona i drugih propisa;

c) rashodi koji nisu nastali u vezi sa sticanjem dohotka;

d) rashodi koji su registrirani u poslovnim knjigama za koje ne postoji dokumentacija;

e) premije osiguranja koje plaća poslodavac za svog zaposlenika, osim ukoliko su premije uključene u platu zaposlenika;

f) rashodi koji su nastali u vezi s poslovanjem povezanih lica u mjeri u kojoj prelaze tržišnu vrijednost dobara ili usluga na tržištu;

g) gubici od prodaje ili prijenosa imovine između povezanih lica;

h) donacije političkim strankama.

Član 17

(Amortizacija)

(1) Amortizacija se može priznati kao rashod za stalna sredstva koja su unesena u popis dugotrajne imovine.

(2) Imovina koja se amortizuje, a čija je nabavna vrijednost manja od 1.000,00 KM, može se odbiti u potpunosti u godini nabavke pod uvjetom da je stavljena u funkciju.

(3) Nabavna vrijednost računarskog hardvera i softvera može se odbiti u potpunosti u godini nabavke pod uslovom da su oni stavljeni u funkciju.

(4) Amortizacija se priznaje samo na sredstva koja se koriste na području Distrikta.

(5) Način i stope obračuna amortizacije se utvrđuju Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu: Pravilnik) koji donosi direktor Direkcije za finansije (u daljnjem tekstu: direktor).

Član 18

(Zajedničko poslovanje)

(1) Ako više lica ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti, svako od njih plaća porez na dio koji mu pripada od zajednički ostvarenog dohotka.

(2) Dohodak, koji ostvari fizičko lice zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti iz člana 14 stava 1 tački a), b) i c) ovog zakona, utvrđuje se kao jedinstveni dohodak koji se dijeli svakom od učesnika u dohotku u omjeru koji je utvrđen međusobnim ugovorom, a ako to nije utvrđeno ugovorom, dohodak se dijeli na jednake dijelove.

(3) Dijelu dohotka ili gubitka koji pripada pojedincu na osnovu zajednički ostvarenog dohotka utvrđenog u skladu sa stavom 2 ovog člana, dodaju se i prihodi koje je svako od njih ostvario za svoj rad, kao i druge naknade, ako su kao poslovni rashodi smanjile zajednički ostvareni dohodak. Od dijela dohotka ili gubitka svakog lica utvrđenog u skladu sa stavom 2 ovog člana odbijaju se rashodi koji su nastali pojedinom licu a koji, kao rashodi, nisu uticali na smanjenje dohotka od zajedničke djelatnosti.

(4) Lica koja ostvaruju zajednički dohodak obavezna su imenovati nosioca zajedničke djelatnosti koji je odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obaveza, podnošenje prijava i izvršavanje drugih propisanih obaveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Nerezident, kao supreduzetnik, ne može biti imenovan za nosioca zajedničke djelatnosti.

(5) Nosilac zajedničke djelatnosti iz stava 4 ovog člana obavezan je po isteku poreznog perioda podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti, u zakonom propisanom roku.

Član 19

(Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava)

Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s članovima 21 i 22 ovog zakona.

Član 20

(Poslovne knjige i evidencije)

(1) Obveznik poreza, koji obavlja samostalnu djelatnost iz člana 14 stava 1 tački a), b) i c) ovog zakona, dužan je utvrditi dohodak na osnovu podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, koje se mogu voditi i u elektroničkom obliku.

(2) Poslovne knjige i evidencije iz stava 1 ovog člana su:

a) knjiga prihoda i rashoda;

b) knjiga prometa;

c) knjiga nabavke, upotrebe repromaterijala i gotovih proizvoda;

d) popisna lista dugotrajne imovine;

e) evidencije o potraživanjima i obavezama.

(3) Porezni obveznik dužan je u knjizi prihoda i rashoda ili drugim evidencijama osigurati podatke o ostvarenom dnevnom prometu i ostalim podacima o poslovanju.

(4) Za svaki dnevni promet, prodaju, odnosno obavljenu uslugu, porezni obveznik dužan je izdati dokument kojim se dokazuje izvršeni promet.

(5) Poslovne knjige i evidencije vode se po principu blagajne.

(6) Princip blagajne znači da se za poreznog obveznika prihod smatra stvarno primljenim prihodom u trenutku kada je poreznom obvezniku stavljen na raspolaganje i kada je primljen u njegovu korist, a rashodi se smatraju rashodom kada su plaćeni.

(7) Poslovne knjige i evidencije koje je dužan voditi svaki porezni obveznik, s obzirom na vrstu djelatnosti koju obavlja, utvrđuju se Pravilnikom.

GLAVA III - DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Član 21

(Dohodak od imovine)

(1) Dohodak od imovine uključuje prihod ostvaren:

a) iznajmljivanjem nepokretne imovine;

b) otuđenjem nekretnina;

c) iznajmljivanjem opreme, transportnih vozila i druge pokretne imovine, ukoliko iznajmljeni predmeti ne služe za obavljanje samostalne djelatnosti.

(2) Otuđenjem nekretnina, u smislu stava 1 tačke b) ovog člana, smatra se prodaja, zamjena i drugi prenos nepokretne imovine uz naknadu.

(3) Izuzetno, otuđenjem nekretnina smatra se i prenos nepokretne imovine bez naknade, a u skladu s članom 6 tačkom f) ovog zakona.

(4) Poreznu osnovicu kod otuđenja nekretnina čini razlika između prihoda utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.

(5) Prihodi ostvareni davanjem u zakup i prodajom zemljišta koje se može koristiti u poljoprivredne svrhe ili za obavljanje poslova iz oblasti šumarstva, smatraju se dohotkom od imovine.

(6) Rashodi nastali prilikom otuđenja nekretnina mogu se priznati u stvarnom iznosu.

(7) Rashode vezane za prihod od iznajmljivanja imovine porezni obveznik može ostvariti:

a) odbijanjem stvarnih troškova po principu blagajne ili

c) priznavanjem troškova u procentu od ostvarenog prihoda.

(8) U slučaju kada se porezni obveznik odluči za procentualno odbijanje troškova iz stava 7 tačke b) ovog člana, ta metoda primjenjuje se tokom tekućeg porezog perioda i tokom pet narednih uzastopnih poreznih perioda i to na sve dohotke od iznajmljivanja imovine.

(9) Troškovi koji se priznaju u procentu od prihoda ostvarenog na osnovu iznajmljivanja imovine iznose:

a) 30% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja nepokretne i pokretne imovine,

b) 50% prihoda ostvarenog od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta putnicima i turistima.

(10) Nekretninama se, u smislu stava 1 tačke b) ovog člana, smatraju zemljišta, kuće, stanovi i slično.

(11) Izuzetno, ne oporezuje se dohodak ostvaren prodajom nekretnina:

a) koje su do otuđenja služile za stanovanje poreznog obveznika ili uzdržavanih članova njegove uže porodice;

b) kao ni dohodak ostvaren otuđenjem nekretnina nakon tri godine od dana sticanja tih nekretnina.

Član 22

(Dohodak od imovinskih prava)

(1) Dohodak od imovinskih prava uključuje prihode ostvarene otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom ili drugim prijenosom uz naknadu - autorskih prava, patenata, licenci, franšiza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava.

(2) Dohodak od vremenski ograničenog ustupanja prava, koji se odnosi na autorska prava i prava industrijskog vlasništva, oporezuje se kao dohodak od imovinskih prava, samo onda kada se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti.

(3) Osnovica oporezivanja dohotka od imovinskih prava je razlika između prihoda utvrđenih prema tržišnoj vrijednosti imovinskog prava koje se prodaje, ustupa ili zamjenjuje uz naknadu i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačke cijene industrijskih proizvoda.

(4) Rashodi, koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenog prodajom imovinskih prava, priznaju se u stvarnom iznosu na osnovu principa blagajne.

(5) Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenih od vremenski ograničenog ustupanja imovinskih prava iznose 20% od prihoda ostvarenog po tom osnovu.

GLAVA IV - DOHODAK OD ULAGANJA KAPITALA I NAGRADNIH IGARA

Član 23

(Dohodak od ulaganja kapitala)

(1) Dohodak od ulaganja kapitala koji podliježe oporezivanju je prihod ostvaren na osnovu kamata od zajmova.

(2) Kod utvrđivanja dohotka od ulaganja kapitala, rashodi se ne mogu odbiti.

Član 24

(Dohodak od nagradnih igara)

(1) Dohodak od nagradnih igara čini vrijednost svake pojedinačne nagrade ili dobitka ostvarenog učešćem u nagradnim igrama koji je dobitniku isplaćen u novcu, proizvodima, uslugama ili pravima, osim nagrada i dobitaka iz člana 6 stava 1 tačke j) i člana 7 stava 1 tačke j) ovog zakona.

(2) Osnovicu za obračun poreza na dobitke iz stava 1 ovog člana čini svaki pojedinačno ostvareni dobitak, ostvaren učešćem u nagradnim igrama u skladu s članom 6 stavom 1 tačkom j) i članom 7 stavom 1 tačkom j) ovog zakona, čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000,00 KM.

(3) Ako se dobici sastoje od stvari, usluga ili prava, osnovicu poreza čini tržišna vrijednost stvari, usluga ili prava u momentu ostvarenja dobitka.

(4) Kod utvrđivanja dohotka iz stava 1 ovog člana rashodi se ne odbijaju.

DIO TREĆI - USKLAĐIVANJE DOHOTKA

Član 25

(Lični odbitak)

(1) U skladu s članom 5 ovog zakona, rezidentnim poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka umanjuje se za osnovni lični odbitak u visini 3.600,00 KM za porezni period za koji postoji obaveza plaćanja poreza. Ako je porezni period kraći od kalendarske godine, osnovni lični odbitak se srazmjerno umanjuje i računa u korist poreznog obveznika na puni mjesec.

(2) Rezidentni porezni obveznici mogu odbiti i 50% od osnovnog ličnog odbitka iz stava 1 za:

a) djecu, bračnog druga ili drugog izdržavanog člana uže porodice;

b) primaoca izdržavanja po ugovoru o doživotnom izdržavanju.

(3) Rezidentnom poreznom obvezniku za utvrđenu vlastitu invalidnost i invalidnost svakog izdržavanog člana uže porodice može se odbiti 10% osnovnog ličnog odbitka iz stava 1 ovog člana za svakih utvrđenih 20% invaliditeta.

(4) Rezidentni porezni obveznik može lični odbitak uvećati za uplaćene premije za životno osiguranje koje ima karakter štednje do visine od 50% osnovnog ličnog odbitka iz stava 1 ovog člana.

(5) Rezidentni porezni obveznik može lični odbitak uvećati i za iznos kamate plaćene na stambeni kredit.

(6) Pod kamatom iz stava 5 ovog člana podrazumijeva se kamata plaćena u poreznoj godini na stambeni kredit koji je porezni obveznik uzeo s ciljem rješavanja svog stambenog pitanja, i to za prvu nekretninu.

(7) Pravo iz stava 5 ovog člana prestaje otplatom tog stambenog kredita.

(8) Porezni obveznik koji ostvaruje pravo iz stava 5 ovog člana godišnje dostavlja Poreznoj upravi dokaz o plaćenoj kamati na stambeni kredit.

(9) Uvećanje ličnog odbitka iz stava 5 ovog člana priznaje se nakon ličnog odbitka iz stava 1 ovog člana u konačnom obračunu poreza na dohodak na osnovu podnesene godišnje porezne prijave i potvrde banke o visini plaćene kamate na stambeni kredit.

(10) Rezidentni porezni obveznik može lični odbitak uvećati i za iznos troškova školovanja djece.

(11) Pod troškovima školovanja iz stava 10 ovog člana podrazumijeva se uplata školarine.

(12) Porezni obveznik koji ostvaruje pravo iz stava 10 ovog člana godišnje dostavlja Poreznoj upravi dokaz o plaćenoj školarini.

(13) Uvećanje ličnog odbitka iz stava 10 ovog člana priznaje se nakon ličnog odbitka iz stava 1 ovog člana u konačnom obračunu poreza na dohodak na osnovu podnesene godišnje porezne prijave i potvrde o plaćenoj školarini.

(14) Izdržavani član uže porodice iz stavova 2 i 3 ovog člana je fizičko lice čiji dohodak i drugi prihodi, u godini za koju se utvrđuje porez na dohodak, ne prelaze iznos iz stava 1 ovog člana.

(15) Lični odbitak poreznog obveznika utvrđuje se kao zbir osnovnog ličnog odbitka iz stava 1 i ličnog odbitka iz stavova 2 i 3 ovog člana.

(16) Ako više lica izdržava istog člana ili članove uže porodice i djecu, lični odbitak za ta lica ravnomjerno se raspoređuje na sva lica koja te članove izdržavaju, osim ako se ne dogovore drugačije.

(17) Djecom se, u smislu stava 2 ovog člana, smatraju djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, očuh i maćeha izdržavaju.

(18) Drugim izdržavanim članovima uže porodice, u smislu stavova 2 i 3 ovog člana, smatraju se roditelji poreznog obveznika, primaoci izdržavanja po ugovoru o doživotnom izdržavanju, bivši bračni drug i djeca za koje porezni obveznik plaća utvrđenu obavezu izdržavanja.

(19) Rezidentni porezni obveznik može koristiti lične odbitke iz stavova 1, 2, 3 i 5 ovog člana za period za koji postoji obaveza plaćanja poreza i u kojem izdržava lice. Period se zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece, a neiskorišteni odbici se ne mogu prenositi u naredni porezni period.

Član 26

(Porezni kredit)

(1) Ako fizičko lice iz Distrikta stekne dohodak u stranoj državi ili u entitetima Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: entiteti), ostvareni prihod se oporezuje i u Distriktu i u stranoj državi ili entitetu, u tom slučaju porez na dohodak koji je plaćen u stranoj državi ili u entitetu odbija se od poreza na dohodak u Distriktu.

(2) Umanjenje poreza na dohodak u Distriktu za plaćene poreze u inozemstvu ili u entitetu, u poreznom periodu, ne može preći visinu poreza na dohodak, izračunatog primjenom stope poreza na dohodak u Distriktu za poreznog obveznika za taj porezni period.

(3) Obvezniku poreza na dohodak u Distriktu može se umanjiti porez na dohodak za iznos poreza koji je platio u stranoj državi ili u entitetu, isključivo na osnovu validne dokumentacije, koja je ovjerena od nadležnih organa strane države ili entiteta.

Član 27

(Porezni gubitak)

(1) Porezni gubitak, koji se kod utvrđivanja ukupnog dohotka ne može nadoknaditi odnosno odbiti u poreznom periodu u kojem je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem porezne osnovice u narednim poreznim periodima, s tim da se pravo na prenos odnosno nadoknadu tog gubitka gubi istekom pet godina od godine u kojoj je gubitak nastao.

(2) U slučaju nerezidenta koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Distrikta, stav 1 ovog člana se primjenjuje tako što se uzimaju u obzir oporezivi prihodi i rashodi koji su predmet odbitka, koji se pripisuju tom stalnom mjestu poslovanja.

(3) U slučaju da fizičko lice iz Distrikta u svom stalnom mjestu poslovanja u inozemstvu ostvari gubitak, taj gubitak se ne može odbiti prilikom utvrđivanja njegovog oporezivog dohotka u Distriktu.

DIO ČETVRTI - POSTUPAK UTVRĐIVANJA I NAPLATE POREZA

Član 28

(Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti)

(1) Obveznik poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti je zaposlenik.

(2) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti obračunava se i obustavlja pri svakoj isplati plate i oporezive naknade prema propisima koji se primjenjuju na dan isplate, a uplaćuje se istog dana ili prvog dana po izvršenoj isplati plate i oporezive naknade.

(3) Obračun, obustavu i uplatu akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti vrši poslodavac ili obveznik poreza.

(4) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, koji se ostvaruje kod poslodavca kojem je zaposlenik dostavio svoju poreznu karticu, obračunava se mjesečno od porezne osnovice koju čine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik ostvario kod tog poslodavca u tom mjesecu, umanjeni za plaćene rashode iz člana 12 ovog zakona i za iznos mjesečnih ličnih odbitaka iz člana 25 stavova 1, 2 i 3 ovog zakona, primjenom stope propisane članom 10 ovog zakona.

(5) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, koji se ostvaruje kod poslodavca kojem zaposlenik nije dostavio svoju poreznu karticu, obračunava se mjesečno od porezne osnovice koju čine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik ostvario kod tog poslodavca u tom mjesecu, umanjeni za plaćene rashode propisane članom 12 ovog zakona primjenom stope od 10%.

(6) Strane organizacije koje ne uživaju diplomatski imunitet u Distriktu i zaposlenici u tim organizacijama koje imaju sjedište, odnosno prebivalište u Distriktu, dužni su pri isplati dohotka od nesamostalne djelatnosti zaposlenim građanima ili stranim državljanima obračunati porez po odbitku u skladu sa stavovima od 2 do 5 ovog člana i uplatiti ga u zakonom propisanom roku.

(7) Porezni obveznik koji je zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu druge države, u međunarodnoj organizaciji, predstavništvu ili organizaciji koja na području Distrikta ima diplomatski imunitet, kada je obveznik poreza i u skladu sa ovim zakonom, dužan je sam obračunati akontaciju poreza od nesamostalne djelatnosti u skladu sa odredbama stavova od 2 do 5 ovog člana i uplatiti je na račun, u zakonom propisanom roku.

(8) Porezni obveznik, koji dohodak od nesamostalne djelatnosti ostvaruje neposredno iz inozemstva, dužan je na taj dohodak sam obračunati akontaciju poreza od nesamostalne djelatnosti na način propisan stavovima od 2 do 5 ovog člana i uplatiti je u roku od pet dana od dana kada je primio dohodak.

Član 29

(Porezna kartica)

(1) Iznose mjesečnih akontacija poreza na dohodak od obavljanja nesamostalne djelatnosti za zaposlenika obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac plata i drugih oporezivih naknada za rad.

(2) Pravo na umanjenje osnovice za obračun mjesečne akontacije poreza na dohodak, u skladu s članom 25 ovog zakona, zaposlenik stiče na osnovu svoje porezne kartice, koju je poslodavcu, odnosno isplatiocu naknade za rad dostavio pri zasnivanju radnog odnosa.

(3) Poreznu karticu sa utvrđenim faktorom ličnog odbitka besplatno izdaje Porezna uprava, na zahtjev zaposlenika.

(4) Poslodavac je dužan poreznu karticu čuvati sve dok se to lice nalazi kod njega u radnom odnosu.

(5) Poslodavac je dužan voditi evidencije o isplaćenim platama i drugim oporezivim naknadama na osnovu radnog odnosa za svakog zaposlenika posebno, s podacima o obračunatim i uplaćenim doprinosima iz plate i poreza na platu.

(6) Podatke iz stava 5 ovog člana poslodavac je dužan dostavljati Poreznoj upravi, do 15. u mjesecu za protekli mjesec.

(7) Podatke o isplaćenim platama i obustavljenim i uplaćenim iznosima poreza i doprinosa iz plate, bilo da su utvrđeni na osnovu porezne kartice ili bez porezne kartice, poslodavac je dužan dostaviti Poreznoj upravi do kraja januara tekuće godine za proteklu godinu.

(8) Poslodavac je dužan po isteku poreznog perioda svom zaposleniku izdati potvrdu o ukupno isplaćenim platama i drugim ličnim primanjima, kao i podacima o izvršenim poreznim odbicima u prethodnom poreznom periodu.

Član 30

(Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti)

(1) Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz člana 14 stava 1 tački a), b) i c) ovog zakona utvrđuje se u visini godišnjeg iznosa, na osnovu dohotka od djelatnosti koji je utvrđen za posljednji porezni period, a plaća se mjesečno u visini od 1/12 godišnjeg iznosa akontacije.

(2) Porezni obveznik, koji prvi put počinje sa obavljanjem registrirane samostalne djelatnosti, nije dužan podnijeti prijavu za plaćanje akontacije poreza na dohodak za prvu godinu poslovanja.

(3) Porezni obveznik može izmijeniti visinu mjesečne akontacije iz stava 1 ovog člana uz prilaganje validne dokumentacije kojom dokazuje razloge smanjenja, odnosno povećanja prijavljenog iznosa mjesečne akontacije poreza na dohodak.

(4) Akontacija poreza na dohodak plaća se mjesečno i to do 10. u mjesecu za protekli mjesec.

(5) Porezna uprava može na osnovu obavljenog uviđaja ili nadzora, kao i podataka iz obrađenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju obveznika poreza sa kojima raspolaže utvrditi novi iznos mjesečne akontacije u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi.

Član 31

(Obračun poreza po odbitku na dohodak od samostalne djelatnosti)

(1) Porez na dohodak od samostalne djelatnosti, koji nerezident ostvari povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti, uključujući i djelatnosti vezane za novinarstvo, radio, televiziju, te organizaciju zabavnih priredbi, plaća se po odbitku od ukupne naknade po stopi od 10% bez prava na priznavanje ličnog odbitka iz člana 25 ovog zakona.

(2) Obračunati i plaćeni porez na način iz stava 1 ovog člana smatra se konačnom poreznom obavezom i ostvareni prihodi se ne iskazuju u godišnjoj poreznoj prijavi.

(3) Akontaciju poreza na dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti iz člana 14 stava 5 tački b) i c) ovog zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatioci dohotka po stopi od 10% prilikom svake isplate.

(4) Kod utvrđivanja akontacije poreza na način iz stava 3 ovog člana, ne uzima se u obzir lični odbitak iz člana 25 ovog zakona.

(5) Akontaciju poreza na dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti iz člana 14 stava 5 tačke a) ovog zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatioci dohotka na način i u rokovima propisanim članom 28 ovog zakona.

Član 32

(Paušalno plaćanje poreza na dohodak od samostalne djelatnosti)

(1) Porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost iz člana 13 stava 1 ovog zakona, a koji nije obveznik poreza na dodatu vrijednost, porez na dohodak može utvrđivati i plaćati u paušalnom iznosu.

(2) Porezna uprava može poreznom obvezniku ukinuti paušalno plaćanje poreza na dohodak i, u skladu s članom 30 ovog zakona, utvrditi i naložiti plaćanje akontacije poreza na dohodak ukoliko, u toku godine, u postupku nadzora ili na osnovu prikupljenih podataka o njegovim ostvarenim prihodima, utvrdi da je ostvario dohodak iznad iznosa koji primjenom propisane stope poreza na dohodak premašuje utvrđeni paušalni iznos poreza ili da je ostvario prihode koji podliježu obavezi plaćanja poreza na dodatu vrijednost.

(3) U slučaju iz stava 2 ovog člana porezni obveznik dužan je preći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti u skladu s članom 20 ovog zakona.

(4) Kriteriji, prema kojima se određuju samostalne djelatnosti za koje se porez na dohodak može plaćati u paušalnom iznosu, kao i mjesečni iznosi paušala poreza na dohodak, utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi direktor.

Član 33

(Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od imovine)

(1) Akontacija poreza na dohodak od imovine koji se ostvaruje naplatom najamnine i zakupnine plaća se mjesečno u visini 1/12 od godišnjeg iznosa utvrđenog za prethodni porezni period na osnovu prijave poreznog obveznika.

(2) Kod utvrđivanja akontacije iz stava 1 ovog člana ne uzima se u obzir lični odbitak poreznog obveznika.

(3) Akontaciju poreza na dohodak plaća porezni obveznik u skladu s članom 30 ovog zakona.

(4) Porez na dohodak od imovine koji se u skladu s članom 21 ovog zakona ostvaruje iznajmljivanjem kuća, stanova, soba i kreveta putnicima i turistima, obračunava se i plaća pri svakoj naplati najamnine.

(5) Porez iz stava 4 ovog člana se obračunava po stopi od 10% na poreznu osnovicu koju čini naplaćeni iznos najamnine umanjen za rashode iz člana 21 stava 9 tačke b) ovog zakona, bez prava na lični odbitak.

(6) Obustavljeni i uplaćeni porez iz stava 4 ovog člana smatra se konačnom plaćenom poreznom obavezom i ovaj dohodak na koji je plaćen porez po odbitku ne unosi se u godišnju poreznu prijavu.

(7) Porez na dohodak od otuđenja nekretnina plaćaju porezni obveznici na svaki takav pojedinačno ostvareni dohodak u roku iz člana 28 stava 2 ovog zakona, a koji se utvrđuje od porezne osnovice u skladu s članom 21 ovog zakona, primjenom stope od 10%.

Član 34

(Utvrđivanje akontacije na porez od imovinskih prava)

(1) Porez na dohodak od ustupanja imovinskih prava obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac dohotka kao porez po odbitku istovremeno sa isplatom dohotka, i to primjenom stope od 10% na iznos isplaćene naknade umanjen za rashode iz člana 22 stava 5 ovog zakona, bez prava iz člana 25 ovog zakona.

(2) Porez na dohodak od otuđenja imovinskih prava plaćaju porezni obveznici na svaki takav pojedinačno ostvareni dohodak u roku iz člana 28 stava 2 ovog zakona, a koji se utvrđuje od porezne osnovice u skladu s članom 22 ovog zakona, primjenom stope od 10%.

(3) Plaćeni porez smatra se konačnom poreznom obavezom i ovaj dohodak porezni obveznik ne unosi u godišnju poreznu prijavu.

Član 35

(Obračun poreza na dohodak od ulaganja kapitala)

(1) Porez na dohodak od kamata iz člana 23 stava 1 ovog zakona plaća se po odbitku primjenom stope od 10%, bez prava na umanjenje osnovice u skladu s članom 25 ovog zakona.

(2) Obračunati i obustavljeni porez na dohodak u skladu sa stavom 1 ovog člana smatra se konačnom poreznom obavezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godišnju poreznu prijavu.

Član 36

(Obračun poreza na dohodak od nagradnih igara)

(1) Porez na dohodak, iz člana 24 stava 1 ovog zakona, plaća se po odbitku primjenom stope od 10%, bez prava na umanjenje osnovice, u skladu s članom 25 ovog zakona.

(2) Porez na dohodak u skladu sa stavom 1 ovog člana koji je utvrđen, obustavljen i uplaćen smatra se konačnom poreznom obavezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godišnju poreznu prijavu.

(3) Obračun i obustavu poreza na dobitke od nagradnih igara vrši organizator nagradnih igara pri svakoj isplati dobitka fizičkom licu koje je ostvarilo dobitak, a obustavljeni porez dužan je uplatiti organizator nagradnih igara do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je porez obustavljen.

Član 37

(Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak)

(1) Porez na dohodak, za koji je propisana obaveza podnošenja godišnje porezne prijave, porezni obveznik obračunava po isteku poreznog perioda.

(2) Porez na dohodak obračunava se po stopi iz člana 10 ovog zakona, na poreznu osnovicu utvrđenu u skladu s članom 8 ovog zakona.

(3) Poreznom obvezniku koji u poreznoj godini zaposli nove radnike na neodređeno vrijeme, umanjuje se porezna osnovica na uvećani broj radnika u visini isplaćenih bruto plata novozaposlenih radnika.

(4) Porezni obveznik nema pravo na umanjenje porezne osnovice iz stava 3 ovog člana ukoliko porezni obveznik ili novozaposleni radnici koriste podsticaje za zapošljavanje po nekom drugom osnovu.

(5) Rezidentu koji dohodak ostvari u inozemstvu, odnosno u entitetima, porez na dohodak utvrđuje se u skladu sa ovim zakonom uz priznavanje plaćenog poreza po odbitku i akontacije poreza na dohodak plaćenih u inozemstvu, odnosno u entitetima.

(6) Kod utvrđivanja poreza na dohodak u jednom poreznom periodu, a u cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, prednost u odnosu na ovaj zakon imaju odredbe ratificiranih međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(7) Porezni obveznik dužan je u roku propisanom za podnošenje porezne prijave u potpunosti izmiriti obaveze na osnovi poreza na dohodak za prethodni porezni period, u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi.

(8) Ukoliko je porezni obveznik u toku jednog poreznog perioda na ime akontacije poreza na dohodak uplatio iznos koji je veći od iznosa godišnjeg poreza iskazanog u poreznoj prijavi, više uplaćeni iznos Porezna uprava usmjerava za plaćanje dospjelih poreza po drugim osnovama.

(9) Ukoliko iznos preplate prelazi iznos dugovanja na osnovu dospjelih plaćanja poreznih obaveza, porezni obveznik se može izjasniti da li preplaćenim iznosom želi izmiriti buduće obaveze ili želi da se izvrši povrat preplaćenog iznosa.

(10) Povrat preplaćenog iznosa vrši se u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi.

Član 38

(Porezna prijava)

(1) Porezni obveznik dužan je Poreznoj upravi nakon isteka poreznog perioda, odnosno do kraja februara tekuće godine za proteklu godinu, podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(2) Oblik i sadržaj porezne prijave iz stava 1 ovog člana utvrđuje direktor.

(3) Godišnju poreznu prijavu porezni obveznik dužan je podnijeti ako je u poreznom periodu ostvario:

a) oporezive dohotke iz više izvora u skladu s članom 5 ovog zakona, odnosno koji je ostvario dohodak na osnovu nesamostalne djelatnosti istovremeno iz dva ili više izvora;

b) dohodak direktno iz inozemstva, bez posredovanja rezidentnog poslodavca;

c) dohodak za koji je, u skladu sa ovim zakonom, propisana obaveza podnošenja godišnje porezne prijave ili kada Porezna uprava zatraži od poreznog obveznika da naknadno plati porez na osnovu nesamostalne djelatnosti.

(4) Zaposlenik, koji je u poreznom periodu ostvario dohodak od nesamostalne djelatnosti samo kod jednog poslodavca i koji u istom poreznom periodu nije ostvario dohotke iz drugih izvora, nije dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(5) Godišnju poreznu prijavu nisu dužni podnijeti porezni obveznici koji su u poreznom periodu ostvarili samo one dohotke za koje je obračunat, obustavljen i uplaćen porez po odbitku, za koji je ovim zakonom utvrđeno da se taj porez smatra konačnom poreznom obavezom u skladu s članom 31 stavom 2, članom 32, članom 33 stavom 6, članom 34 stavom 3, članom 35 stavom 2 i članom 36 stavom 2 ovog zakona.

(6) Ako porezni obveznik u poreznoj prijavi iskaže netačne ili nepotpune podatke, porez na dohodak utvrđuje Porezna uprava.

(7) Porezna uprava, u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi, ima ovlaštenje da procijeni dohodak poreznog obveznika i utvrdi njegovu poreznu obavezu, odnosno podnese poreznu prijavu u ime poreznog obveznika u slučaju kada utvrdi da je porezni obveznik obavljao djelatnost u poreznom periodu.

DIO PETI - DOSTAVLJANJE IZVJEŠTAJA I DRUGE OBAVEZE

Član 39

(Rokovi)

Porezni obveznici su dužni Poreznoj upravi prijaviti početak obavljanja djelatnosti davanja u zakup i iznajmljivanja, kao i ostvarivanja dohotka, u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana ostvarivanja dohotka ukoliko počinju:

a) obavljati djelatnost iz člana 14 ovog zakona;

b) ostvarivati dohodak neposredno iz inozemstva;

c) davati u zakup i iznajmljivati pokretnu i nepokretnu imovinu, osim onih koji iznajmljuju kuće, stanove, sobe i krevete putnicima i turistima.

Član 40

(Izvještavanje)

Nadležni organi koji su ovlašteni za izdavanje odobrenja za obavljanje samostalne djelatnosti i slobodnih zanimanja, kao i rješenja o privremenoj obustavi, zabrani ili prestanku obavljanja djelatnosti i slobodnih zanimanja, dužni su o tome obavijestiti Poreznu upravu dostavom jednog primjerka odobrenja, odnosno rješenja.

Član 41

(Ostale obaveze pravnih i fizičkih lica)

(1) Fizička i pravna lica dužna su na zahtjev Porezne uprave dostaviti podatke o isporučenoj robi, o uslugama koje su obavili obveznici poreza na dohodak, kao i podatke o isplaćenim platama i drugim prihodima na osnovu nesamostalne djelatnosti, s ciljem utvrđivanja ili kontrole prijavljenog dohotka za određeni porezni period.

(2) Banke i druge finansijske organizacije koje su ovlaštene za obavljanje platnog prometa dužne su, na zahtjev Porezne uprave, dostaviti podatke o prometu putem računa obveznika poreza na dohodak.

(3) Fizička i pravna lica i organizacije iz stavova 1 i 2 ovog člana dužna su Poreznoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije s ciljem utvrđivanja i prikupljanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza na dohodak.

Član 42

(Isplata prihoda)

Isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vrše se na račun obveznika poreza otvoren kod ovlaštene organizacije za platni promet, a izuzetno i u gotovom novcu što se uređuje Pravilnikom.

Član 43

(Postupanje sa poslovnim knjigama i evidencijama)

 

(1) Podaci za utvrđivanje dohotka i podaci o izvršenim uplatama javnih prihoda uzimaju se iz poslovnih knjiga i evidencija koje su dužni voditi obveznici poreza na dohodak.

(2) Sve poslovne promjene unose se svakodnevno u poslovne knjige, a knjigovodstveno stanje u svakom momentu mora odgovarati stvarnom stanju.

(3) Obveznici poreza na dohodak koji su, u skladu sa ovim zakonom, dužni voditi poslovne knjige, prije upotrebe su dužni te poslovne knjige ovjeriti svojim pečatom.

(4) Obveznici poreza na dohodak dužni su poslovne knjige i druge propisane evidencije držati na jednom od sljedećih mjesta:

a) u svojim poslovnim prostorijama;

b) kod ovlaštenog knjigovodstvenog servisa;

c) u stambenim prostorijama i mjestima gdje obavljaju djelatnost ukoliko nemaju poslovnu prostoriju.

(5) Poslovne knjige moraju biti u svakom momentu dostupne radnicima Porezne uprave koji su ovlašteni za vršenje inspekcijskog nadzora.

Član 44

(Saradnja)

Na zahtjev suda i državnih organa, Porezna uprava dužna je dostaviti podatke o dohotku i osnovici poreza koju je prijavio porezni obveznik u svojoj godišnjoj prijavi, odnosno koju je ona utvrdila, osim podataka koji se, u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi, smatraju poreznom tajnom.

DIO ŠESTI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 45

(Podzakonski akti)

(1) Direktor je dužan, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti Pravilnik.

(2) Pravilnik iz stava 1 ovog člana objavljuje se u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH.

Član 46

(Kaznene odredbe)

Fizička i pravna lica, koja postupe suprotno odredbama ovog zakona i time učine prekršaj, kažnjavaju se u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi.

Član 47

(Prelazna odredba)

(1) Porezne obaveze, koje su nastale do dana stupanja na snagu ovog zakona, izvršavaju se u skladu s propisima koji su bili na snazi u momentu nastanka porezne obaveze.

(2) Porezni obveznici, koji obavljaju samostalnu djelatnost iz člana 5 tački b) i c) ovog zakona i koji porez na dohodak plaćaju akontativno, akontacije u 2011. godini plaćaju na osnovu utvrđene porezne obaveze za 2010. podijeljenu sa 12 mjeseci.

Član 48

(Supsidijarna primjena)

Na kontrolu, naplatu, zatezne kamate, povrat poreza, žalbeni postupak i zastaru naplate poreza supsidijarno se primjenjuje Zakon o Poreznoj upravi.

Član 48a

Prava propisana članom 25 stavovima 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13 se mogu koristiti od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 49

(Stavljanje izvan snage)

Danom početka primjene ovog zakona stavlja se van snage Zakon o porezu na dohodak, odredbe koje se odnose na porez na dohodak (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, brojevi 12/03 i 13/03).

Član 50

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH, a primjenjivat će se od 1. 1. 2011. godine.

 

Samostalni član Zakona o dopunama
Zakona o porezu na dohodak

("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 60/2010)

Član 3

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Radno vrijeme:


Ponedjeljak - petak

7:30 - 15:30


Kontaktirajte nas:


BANJA LUKA

+387 51 962 988
+387 51 962 989
+387 51 962 155


BIJELJINA

+387 64 4600-912
+387 64 4600-915


SARAJEVO

+387 33 873 770
+387 33 873 771
+387 33 873 772