BESPLATNO | Propisi BiH / Propisi RS / Propisi FBiH / Propisi Brčko / Propisi Kantona Sarajevo / Propisi Tuzlanskog kantona / Zeničko-dobojskog kantona / Hercegovačko-neretvanskog kantona / Propisi Unsko-sanskog kantona / Registar službenih glasila / Neradni dani RS Neradni dani FBiH / Neradni dani Brčko distrikta

Alarm za glasila

Alarm za glasila Vas informiše o najnovijim službenim glasilima koja su objavljena

ZAKON O POREZNOJ UPRAVI BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE

("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 11/2020)

 

DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE

Član 1

(Predmet)

Ovim zakonom propisuju se organizacija, nadležnost, prava i obaveze Direkcije za finansije Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Porezne uprave (u daljnjem tekstu: Porezna uprava), prava i obaveze poreznih obveznika, porezni postupak, plaćanje poreznih obaveza i prinudna naplata poreznih obaveza, način prestanka poreznih obaveza, porezna kontrola i druga pitanja u vezi s oblašću poreza u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt).

Član 2

(Definicije)

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

a) "porez" je novčani iznos koji predstavlja obavezu koju je svaki porezni obveznik dužan da izmiruje u skladu sa zakonima o porezima i doprinosima kao i zakonom o taksama koji se uplaćuje u korist Jedinstvenog računa Trezora (u daljnjem tekstu: JRT) ili drugog zakonom određenog računa;

b) "javni prihod" je prihod definisan članom 2 Zakona o budžetu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine;

c) "porezni obveznik" je fizičko lice, preduzetnik, pravno lice, dio pravnog lica ili drugi subjekt koji je, u skladu s poreznim zakonima Distrikta, obavezan da plati porez;

d) "porezni posrednik" je lice koje je dužno obustavom ili na drugi način, u skladu s poreznim zakonom, prikupiti porez od poreznog obveznika i uplatiti ga u korist JRT;

e) "porezni postupak" je postupak utvrđivanja, kontrole i naplate javnih prihoda na koje se ovaj zakon primjenjuje;

f) "porezni zakoni" su zakoni koji propisuju poreze koji se uplaćuju u korist JRT-a i zakoni koji regulišu takse i doprinose;

g) "predstavnik poreznog obveznika" je lice koje je porezni obveznik ovlastio da vrši dio ili sve poslove poreznog obveznika u vezi s ispunjavanjem obaveza poreznog obveznika u skladu s poreznim zakonima;

h) "knjige i evidencije" predstavljaju dokumentaciju o poslovanju, transakcijama, prihodima i rashodima poreznog obveznika koje se vode u skladu s poreznim zakonima i propisima kojima se uređuje oblast računovodstva;

i) "finansijska organizacija" je svako pravno lice ovlašteno za obavljanje platnog prometa i depozitnih aktivnosti;

j) "lice" je svako pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu, poslovna jedinica pravnog lica, preduzetnik i fizičko lice;

k) "povezano lice" je lice koje po osnovu vlasničkog udjela kontroliše poreznog obveznika, lice koje po osnovu vlasničkog udjela kontroliše porezni obveznik ili lice koje je pod zajedničkom kontrolom s poreznim obveznikom;

l) "kontrola po osnovu vlasničkog udjela" znači vlasništvo, direktno ili putem jednog ili više pravnih ili fizičkih lica, od najmanje 50% (pedeset posto) vrijednosti imovine ili najmanje 50% (pedeset posto) glasačkih prava pravnog lica;

m) "porezni akt" je porezna prijava, rješenje, potvrda, uvjerenje, zaključak, nalog za poreznu kontrolu, zapisnik o poreznoj kontroli, nalog za plaćanje i drugi akt kojim se pokreće, dopunjava, mijenja ili izvršava neka radnja u poreznom postupku;

n) "službenik Porezne uprave" je svako lice zaposleno u Poreznoj upravi;

o) "službenik s posebnim ovlaštenjima" je lice definisano članom 18 ovog zakona.

Član 3

(Pečat)

Porezna uprava ima pečat oblika kruga i sadrži tekst: Bosna i Hercegovina, Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, Direkcija za finansije Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Porezna uprava, ispisan ćiriličnim i latiničnim pismom, s tim da su oba naziva u obliku koncentričnih krugova koji neposredno okružuju grb Bosne i Hercegovine, koji se nalazi u sredini.

Član 4

(Obaveza čuvanja porezne tajne)

(1) Porezna tajna je svaki podatak o poreznom obvezniku kojim raspolaže Porezna uprava, koji se može dati trećim licima samo u slučajevima propisanim ovim zakonom.

(2) Porezna uprava dužna je osigurati sigurnost i povjerljivost porezne tajne.

(3) Službeno lice zaposleno u Poreznoj upravi dužno je poreznu tajnu čuvati kao službenu tajnu.

(4) Podaci koji se smatraju poreznom tajnom mogu se dati isključivo na pismeni zahtjev:

a) organa i institucija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH), Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu: entiteti) i Distrikta, koji vrše javna ovlaštenja, koji su dužni dobijene podatke čuvati kao službenu tajnu;

b) stranih poreznih organa u skladu s međunarodnim ugovorima;

c) drugih lica uz pisani pristanak poreznog obveznika.

(5) Poreznom tajnom ne smatra se:

a) informacija i podatak za koje porezni obveznik, u pisanom obliku, izjavi da se ne smatra poreznom tajnom;

b) informacija i podatak dat u takvom obliku da se ne može povezati s pojedinačnim poreznim obveznikom ili se na drugi način ne može identifikovati;

c) ime i identifikacioni broj poreznog obveznika;

d) zbirni podaci o dospjelom, neplaćenom dugu poreznih obveznika;

e) informacije i podaci koji se mogu koristiti tokom istrage ili postupka u vezi s krivičnim djelima iz oblasti poreza i

f) informacije i podaci koji su dobijeni tokom porezne istrage ili za koje se saznalo prilikom prikupljanja drugih informacija, a za koje se u skladu s članom 7 ovog zakona zahtijeva da budu proslijeđeni nadležnim organima u slučajevima kad postoji sumnja da je izvršen prekršaj ili krivično djelo koje nije iz oblasti poreza.

(6) Izuzetno od stava 4 ovog člana, Porezna uprava dužna je dati informacije o stanju poreznih obaveza određenog poreznog obveznika, na pisani zahtjev lica koje dokaže pravni interes.

(7) Pravni interes iz stava 6 ovog člana ima lice koje ima određeno potraživanje prema poreznom obvezniku.

Član 5

(Mišljenje Direkcije za finansije)

(1) Porezni obveznik može podnijeti Direkciji za finansije (u daljnjem tekstu: Direkcija) pisani zahtjev za davanje mišljenja o primjeni poreznih propisa za konkretan slučaj.

(2) U zahtjevu iz stava 1 ovog člana porezni obveznik navodi bitne činjenice i okolnosti i prilaže neophodne dokaze za svaki konkretan slučaj.

(3) Mišljenje iz stava 1 ovog člana je obavezujuće za Direkciju i obveznika kome je mišljenje izdato u mjeri u kojoj su tačne činjenice i okolnosti koje je porezni obveznik predočio. Direkcija nije obavezana, poreznim posljedicama navedenim u mišljenju, prema bilo kom drugom poreznom obvezniku osim poreznom obvezniku kome je mišljenje izdato.

(4) Mišljenje se izdaje u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za davanje mišljenja. Visina naknade za izdavanje mišljenja iz stava 1 ovog člana iznosi 20,00 KM. (5) Mišljenja Direkcije izdata poreznom obvezniku bit će dostupna javnosti na web-stranici Direkcije, a mogu se objaviti u Službenom glasniku ili u drugim medijima, pod uslovom da se ne objavljuje identitet poreznog obveznika ili porezne tajne.

Član 6

(Supsidijarna primjena)

(1) Na pitanja koja nisu propisana ovim zakonom supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ZUP).

(2) Na pitanja koja nisu propisana ovim zakonom, a odnose se na postupak prinudne naplate, supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o izvršnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ZIP).

DIO DRUGI - POREZNA UPRAVA

POGLAVLJE I. NADLEŽNOST, OVLAŠTENJA I OBAVEZE POREZNE UPRAVE

Član 7

(Nadležnosti i ovlaštenja)

(1) Porezna uprava nadležna je za utvrđivanje, kontrolu, naplatu i prinudnu naplatu poreza i javnih prihoda propisanih zakonima Distrikta, što uključuje:

a) registraciju i identifikaciju poreznih obveznika;

b) utvrđivanje porezne obaveze u skladu sa zakonom;

c) naplatu i prinudnu naplatu utvrđenih poreznih obaveza;

d) pretres prevoznih sredstava, poslovnih i stambenih prostorija poreznih obveznika u skladu sa zakonom;

e) kontrolu zakonitosti i pravilnost primjene poreznih zakona;

f) provođenje Zakona o fiskalnim sistemima;

g) identifikaciju i otklanjanje rizika u procesima oporezivanja;

h) prikupljanje dokaza o izvršenju krivičnog djela i obavještavanje nadležnog tužilaštva;

i) vođenje prvostepenog poreznog postupka;

j) izdavanje prekršajnih naloga i izricanje privremenih zaštitnih mjera i kazni za porezne prekršaje u skladu sa zakonom;

k) vođenje poreznih evidencija i poreznog knjigovodstva;

l) vođenje fiskalnog registra nekretnina i drugih propisanih registara;

m) informisanje i edukaciju poreznih obveznika, na njihov zahtjev, o porezima, postupcima i uslovima plaćanja poreza, njihovim pravima i obavezama, kao i o poreznim propisima;

n) izdavanje uvjerenja o podacima o kojima vodi službenu evidenciju;

o) druge poslove u skladu sa zakonom.

(2) Porezna uprava ovlaštena je:

a) preduzimati mjere i radnje u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH;

b) zahtijevati od nadležnih organa i institucija preduzimanje određenih radnji radi omogućavanja provođenja poreznog zakona;

c) pozvati poreznog obveznika ili bilo koje drugo lice na davanje izjave, predočiti knjige i evidencije u vezi s provođenjem poreznog zakona;

d) vršiti popis, procjenu, pljenidbu i prodaju imovine poreznog obveznika u postupku prinudne naplate, te ulaziti u poslovne i stambene prostorije radi obavljanja navedenih poslova u skladu sa zakonom.

Član 8

(Obaveze Porezne uprave)

(1) Porezna uprava obavezna je:

a) obavještavati, objašnjavati i obučavati porezne obveznike i javnost o poreznim zakonima, poreznim postupcima, odgovarajućim podzakonskim aktima, poreznim zahtjevima, uključujući i plaćanje poreznih obaveza;

b) obavještavati porezne obveznike o njihovim pravima i obavezama tokom provođenja poreznih postupaka u skladu s poreznim zakonima;

c) čuvati porezne tajne;

d) voditi jedinstvenu evidenciju o prijavljenim, dodatno utvrđenim i uplaćenim porezima.

(2) Porezna uprava je obavezna jednom godišnje sačiniti izvještaj o radu i dostaviti ga direktoru Direkcije.

Član 9

(Prava i dužnosti poreznog obveznika)

(1) Porezni obveznik ima pravo:

a) dobiti besplatan primjerak poreznog obrasca i prijave;

b) od Porezne uprave tražiti i dobiti besplatne informacije o porezima, kao i o poreznim propisima kojima se regulišu postupci za plaćanje i uslove plaćanja poreznih obaveza;

c) voditi knjige i evidencije na način propisan računovodstvenim i poreznim zakonima;

d) učestvovati i zastupati vlastite interese u poreznom postupku;

e) na druga prava propisana zakonom.

(2) Porezni obveznik je dužan:

a) podnijeti poreznu prijavu u obliku, na mjestu i u vrijeme propisano poreznim zakonima;

b) izmiriti svoje obaveze na način i pod uslovima propisanim zakonom;

c) voditi knjige i evidencije na način propisan poreznim zakonima;

d) osigurati čuvanje knjiga i evidencija, uključujući prateće evidencije i dokumente;

e) dati objašnjenja Poreznoj upravi o obračunavanju i plaćanju poreza;

f) staviti na uvid ili dostaviti Poreznoj upravi svu dokumentaciju potrebnu za vršenje porezne kontrole bez obzira na to gdje mu se nalazi sjedište;

g) ne ometati službenike Porezne uprave u obavljanju zakonom propisanih dužnosti;

h) odazvati se na poziv Porezne uprave;

i) evidentirati preko registar-kase, softversko-računarske opreme ili fiskalnog uređaja svaki pojedinačni ostvaren promet proizvoda, odnosno svaku pojedinačnu izvršenu uslugu;

j) u slučaju iz stava 2 tačke i) ovog člana izdati kupcu, odnosno korisniku usluge isječak iz registar-kase ili fiskalnog uređaja, odnosno račun;

k) izvršavati druge obaveze propisane zakonom.

POGLAVLJE II. RUKOVOĐENJE, IZBOR I ODGOVORNOST DIREKTORA POREZNE UPRAVE

Član 10

(Rukovođenje)

(1) Poreznom upravom rukovodi direktor.

(2) Direktor Porezne uprave ovlašten je za donošenje rješenja u upravnom postupku koji se vodi u Poreznoj upravi.

(3) Direktor Porezne uprave je rukovodeći državni službenik.

(4) Direktor Porezne uprave se imenuje na mandat od četiri godine, s tim da može biti ponovo izabran, ali ne duže od dva mandata uzastopno.

Član 11

(Izbor direktora)

(1) Gradonačelnik imenuje komisiju za izbor direktora Porezne uprave.

(2) Postupak izbora direktora Porezne uprave provodi se u skladu s odredbama Zakona o Direkciji za finansije.

Član 12

(Odgovornost direktora)

(1) Direktor Porezne uprave je za svoj rad i rad Porezne uprave odgovoran direktoru Direkcije.

(2) Direktor Porezne uprave:

a) ne smije biti član političke stranke ili davati podršku političkim kandidatima ili političkim platformama;

b) dužan je dostaviti Skupštini Distrikta godišnji izvještaj o ličnom finansijskom stanju navodeći ukupna primanja i izvore primanja, imovinu i dugovanja.

POGLAVLJE III. JEDINSTVENA EVIDENCIJA O POREZIMA, POREZNO UVJERENJE, SARADNJA I MEĐUNARODNA PRAVNA POMOĆ

Član 13

(Jedinstvena evidencija o prijavljenim i uplaćenim porezima)

(1) Jedinstvena evidencija o prijavljenim, dodatno utvrđenim i uplaćenim porezima je pomoćna knjiga u kojoj se uspostavlja i vodi analitička evidencija obaveza poreznih obveznika (u daljnjem tekstu: Jedinstvena evidencija).

(2) Pojedinačna evidencija za poreznog obveznika o njegovim ukupnim obavezama i uplatama vrši se na jedinstvenoj kartici poreznog obveznika.

(3) Isprava izdata na osnovu podataka iz Jedinstvene evidencije smatra se javnom ispravom.

(4) Porezna uprava vodi evidencije u informacionom sistemu koji je jedinstven.

(5) U okviru svog informacionog sistema, Porezna uprava uređuje i osigurava tehniku obrade, kodiranje, prenos i iskazivanje podataka.

(6) Porezna uprava dužna je održavati informacioni sistem koji omogućava pohranjivanje, korištenje, zaštitu i rekonstrukciju podataka iz baze podataka i održavati informacioni sistem koji zadovoljava minimalne zahtjeve za funkcionisanje sistema.

Član 14

(Porezno uvjerenje)

(1) Porezno uvjerenje izdaje se na osnovu pismenog zahtjeva poreznog obveznika, njegovog zakonskog zastupnika ili punomoćnika u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje uvjerenja.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana kada porezni obveznik traži uvjerenje o odjavi djelatnosti, porezno uvjerenje se izdaje tek po okončanju postupka kontrole, a najkasnije 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Porezno uvjerenje se izdaje na osnovu podataka iz Jedinstvene evidencije.

(4) Nadležni registarski sud dužan je prilikom brisanja subjekta upisa kao i promjene sjedišta subjekta upisa koja dovodi do promjene nadležnosti suda tražiti od poreznog obveznika porezno uvjerenje.

(5) Notar je dužan prilikom prenosa vlasništva na nekretnini s poreznog obveznika na treće lice, tražiti od poreznog obveznika porezno uvjerenje.

(6) Osnovni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) ili notar je dužan pri pokretanju ostavinskog postupka tražiti porezno uvjerenje za porezne obaveze ostavioca, te ukoliko postoje neizmirene porezne obaveze pozvati službeno lice Porezne uprave na ostavinsku raspravu.

(7) Porezni obveznik je dužan prilikom prenosa prava vlasništva na motornim vozilima i priključnim vozilima, od Porezne uprave tražiti porezno uvjerenje.

Član 15

(Međusobna saradnja Porezne uprave s drugim organima i institucijama)

(1) Porezna uprava je dužna sarađivati s organima i institucijama Distrikta, entiteta i organima i institucijama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH).

(2) Sudovi, Policija Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Policija), inspekcijski i drugi organi Distrikta dužni su po službenoj dužnosti dostavljati Poreznoj upravi informacije koje se odnose na postupanje suprotno poreznim zakonima.

Član 16

(Međunarodna pravna pomoć)

(1) Porezna uprava ima pravo u svom radu zatražiti i pružiti međunarodnu pravnu pomoć.

(2) Pod međunarodnom pravnom pomoći smatra se pravo Porezne uprave da se prilikom rješavanja određenog poreznog predmeta za pomoć obrati nadležnom inostranom poreznom organu.

(3) Pružanje međunarodne pravne pomoći zasniva se na međunarodnim ugovorima.

(4) U slučaju da nije sklopljen međunarodni ugovor, pravna pomoć se pruža pod uslovom:

a) reciprociteta;

b) da dostavljanje podataka ne ugrožava javni poredak i druge interese Distrikta, da ne postoji opasnost odavanja službene, trgovinske, industrijske, tehnološke ili profesionalne tajne i da davanje podataka neće obvezniku proizvesti štetu nespojivu sa svrhom pravne pomoći.

(5) Prije dostavljanja dokumentacije inostranom poreznom organu, obavještava se lice na koje se navedena dokumentacija odnosi.

POGLAVLJE IV. OVLAŠTENJA, POSEBNA OVLAŠTENJA I ODGOVORNOST SLUŽBENIKA

Član 17

(Ovlaštenja službenika)

Službenik Porezne uprave je ovlašten da:

a) izvodi posredne dokaze;

b) prikuplja informacije o poreznim obveznicima;

c) vrši identifikaciju poreznih obveznika;

d) vodi prvostepeni upravni postupak;

e) i vrši druga ovlaštenja propisana zakonom.

Član 18

(Službenik s posebnim ovlaštenjima)

(1) Službenici s posebnim ovlaštenjima su:

a) službenici eksterne kontrole i to: šef Sektora eksterne kontrole, glavni inspektori i inspektori;

b) inspektor deviznog poslovanja;

c) službenici prinudne naplate i to: šef Sektora za utvrđivanje, naplatu i prinudnu naplatu poreza, šef Odsjeka za prinudnu naplatu i službenici prinudne naplate.

(2) Plata službenika iz stava 1 ovog člana se uvećava za dodatak na platu čija visina je propisana Zakonom o platama i naknadama u organima javne uprave i institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

(3) Službenici iz stava 1 tačke a) ovog člana imaju službenu legitimaciju i značku čiji se oblik i sadržaj propisuje podzakonskim aktom koji donosi direktor Direkcije.

(4) Službenici iz stava 1 tačke c) ovog člana imaju službenu legitimaciju čiji se oblik i sadržaj propisuje aktom iz stava 3 ovog člana.

Član 19

(Zakonska odgovornost službenika Porezne uprave)

(1) Službenici Porezne uprave dužni su da se prema poreznim obveznicima odnose s poštovanjem i uvažavanjem.

(2) Službenik Porezne uprave koji djeluje u okviru svojih ovlaštenja ne snosi odgovornost za štetu pričinjenu tim djelovanjem.

(3) Službenik Porezne uprave koji ne djeluje u okviru svojih ovlaštenja, odgovoran je disciplinski, materijalno i krivično.

POGLAVLJE V. IDENTIFIKACIONI BROJ

Član 20

(Identifikacioni broj i registracija poreznih obveznika)

(1) Identifikacioni broj je jedinstvena numerička oznaka koja prati poreznog obveznika.

(2) Jedinstveni identifikacioni broj (u daljnjem tekstu: JIB) se dodjeljuje pravnim licima i preduzetnicima prilikom registracije.

(3) Kao identifikacioni broj u porezne svrhe za fizička lica koristi se jedinstveni matični broj građana (u daljnjem tekstu: JMB).

(4) JIB određuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.

(5) Porezna uprava dodjeljuje JIB po postupku i na način propisan Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine.

(6) Lice je dužno u skladu s poreznim zakonima dostaviti porezni akt ili drugi dokument Poreznoj upravi u koji je unesen broj poreznog obveznika.

(7) Fotokopiju rješenja odnosno dijela rješenja o registraciji koji sadrži JIB porezni obveznik ističe u sjedištu, kao i mjestu gdje obavlja registrovanu djelatnost.

(8) Obavještenje koje poreznom obvezniku dostavlja Porezna uprava sadrži broj poreznog obveznika.

Član 21

(Postupak dodjeljivanja JIB-a po prijavi suda)

(1) Osnovni sud dostavlja Poreznoj upravi prijavu o osnivanju poslovnog subjekta, u elektronskom obliku.

(2) Porezna uprava u roku od jednog radnog dana od dana prijema prijave iz stava 1 ovog člana određuje i dostavlja JIB Osnovnom sudu elektronskim putem.

(3) Dodjeljivanjem JIB-a Porezna uprava po službenoj dužnosti registruje poslovnog subjekta kao poreznog obveznika u roku od jednog radnog dana od dana dobijanja rješenja o registraciji od Osnovnog suda.

Član 22

(Nedodjeljivanje JIB-a)

(1) Porezna uprava ne dodjeljuje JIB, ako u evidenciji Porezne uprave utvrdi da osnivač poslovnog subjekta ima dug po osnovu javnih prihoda.

(2) O razlozima nedodjeljivanja JIB-a Porezna uprava obavještava Osnovni sud.

Član 23

(Oduzimanje JIB-a)

(1) Porezna uprava po službenoj dužnosti izdaje rješenje kojim briše poslovnog subjekta iz registra poreznih obveznika i oduzima mu JIB kada utvrdi da:

(2) porezni obveznik ne obavlja registrovanu djelatnost na prijavljenoj adresi;

(3) porezni obveznik uzastopno dvije godine podnosi prazne porezne prijave ili ih uopće ne podnosi, a nema promet na računu.

(4) U postupku provjere sjedišta poreznog obveznika Porezna uprava vrši uviđaj na licu mjesta, o čemu sačinjava zapisnik.

(5) Primjerak konačnog rješenja Porezna uprava dostavlja registru nadležnog Osnovnog suda.

POGLAVLJE VI. POREZNA PRIJAVA

Član 24

(Porezna prijava)

(1) Porezna prijava je izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima, dobiti, imovini i drugim činjenicama bitnim za utvrđivanje porezne obaveze.

(2) Porezna prijava podnosi se Poreznoj upravi na propisanom obrascu, na način i u rokovima propisanim poreznim zakonima.

(3) Poreznu prijavu potpisuje i ovjerava porezni obveznik ili njegov zastupnik.

(4) Poreznu prijavu, pored lica iz stava 3 ovog člana, potpisuje i stručno lice koje je sačinilo poreznu prijavu.

(5) Ukoliko je vođenje knjiga i evidencija povjereno drugom poreznom obvezniku, poreznu prijavu, pored lica iz stava 3 ovog člana, potpisuje i ovjerava taj porezni obveznik i stručno lice zaposleno kod tog obveznika.

Član 25

(Porezna prijava po službenoj dužnosti)

(1) Ukoliko porezni obveznik godišnju poreznu prijavu ne dostavi u zakonskom roku, Porezna uprava po službenoj dužnosti, podnosi prijavu u ime poreznog obveznika najkasnije do kraja godine u kojoj je rok za podnošenje porezne prijave.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, Porezna uprava može upotrijebiti informacije koje ima na raspolaganju, uključujući i posredne dokaze iz člana 40 ovog zakona.

(3) Porezna prijava iz stava 1 ovog člana sačinjava se na obrascu iz člana 24 stava 2 ovog zakona i podnosi se u dva primjerka, od kojih se jedan dostavlja Poreznoj upravi, a jedan poreznom obvezniku.

(4) Na poreznoj prijavi iz stava 1 ovog člana posebnom naznakom se označava da se radi o poreznoj prijavi koju podnosi Porezna uprava po službenoj dužnosti.

Član 26

(Izmijenjena porezna prijava)

(1) Porezni obveznik koji otkrije da je napravljena greška ili propust na poreznoj prijavi koju je ranije podnio ili ju je podnio neko u njegovo ime, a koja je dovela do pogrešno prijavljene obaveze podnosi izmijenjenu poreznu prijavu u kojoj je izvršena ispravka greške uz pismeno obrazloženje.

(2) Izmijenjena porezna prijava podnesena do roka propisanog za podnošenje prijave, smatra se kao porezna prijava poreznog obveznika za taj period.

(3) Izmijenjenu poreznu prijavu porezni obveznik podnosi na istom obrascu na kojem je podnesena porezna prijava koja je predmet izmjene.

(4) Izmijenjena porezna prijava može se podnijeti samo jednom za obračunski period na koji se prijava odnosi, a najkasnije do kraja godine u kojoj je rok za podnošenje porezne prijave.

(5) Ukoliko porezni obveznik primi obavještenje od Porezne uprave o napravljenoj greški ili propustu u ranije podnesenoj poreznoj prijavi, dužan je izmijenjenu poreznu prijavu podnijeti u skladu s obavještenjem.

(6) Porezni obveznik je dužan na izmijenjenu poreznu prijavu staviti naznaku da se radi o izmijenjenoj poreznoj prijavi.

Član 27

(Porezna prijava za porez po odbitku)

(1) Porezna prijava za porez po odbitku je izvještaj o obustavljenom i uplaćenom porezu poreznog obveznika, koju sačinjava porezni posrednik.

(2) Porezni posrednik dostavlja poreznom obvezniku kopiju prijave iz stava 1 ovog člana.

(3) Porezni posrednik odgovoran je za obustavljanje i uplatu poreza poreznog obveznika u skladu sa zakonom.

Član 28

(Produženje roka za podnošenje porezne prijave)

(1) Porezna uprava može, na pisani zahtjev poreznog obveznika, odobriti produženje roka za podnošenje porezne prijave u slučaju:

a) bolesti;

b) odsustvovanja iz zemlje;

c) nesretnog slučaja;

d) elementarne nepogode većih razmjera i slično.

(2) Zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se prije isteka roka za podnošenje porezne prijave.

(3) Produženje roka za podnošenje porezne prijave može trajati dok traju okolnosti iz stava 1 ovog člana, a najduže do tri mjeseca od dana isteka zakonskog roka za podnošenje porezne prijave.

(4) O zahtjevu za produženje roka za podnošenje porezne prijave odlučuje direktor Porezne uprave u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva.

(5) Produženje roka za podnošenje porezne prijave ne utiče na datum dospijeća plaćanja porezne obaveze.

POGLAVLJE VII. PLAĆANJE I REDOSLIJED NAMIRENJA POREZNE OBAVEZE

Član 29

(Dospijeće i plaćanje porezne obaveze)

(1) Porezna obaveza smatra se dospjelom na dan utvrđen poreznim zakonima.

(2) Poreznu obavezu plaća neposredno porezni obveznik, osim u slučaju kada je ovim zakonom ili drugim poreznim zakonom određeno da je drugo lice odgovorno za plaćanje porezne obaveze poreznog obveznika.

(3) Poreznu obavezu može platiti i treće lice umjesto poreznog obveznika.

(4) Plaćanje poreznih obaveza vrši se u valuti koja je u službenoj upotrebi u BiH.

(5) Porezna obaveza se može naplatiti kompenzacijom obaveza Distrikta prema poreznom obvezniku u skladu sa zakonom.

(6) Kompenzacija iz stava 5 ovog člana vrši se zaključivanjem ugovora o kompenzaciji između Distrikta i poreznog obveznika.

(7) Uslovi i način zaključivanja ugovora iz stava 6 ovog člana utvrđuju se instrukcijom koju donosi gradonačelnik, na prijedlog direktora Direkcije.

Član 30

(Obaveza banke)

(1) Danom plaćanja porezne obaveze smatra se dan kada je banka primila od poreznog obveznika nalog za prenos sredstava s računa poreznog obveznika u korist JRT, pod uslovom da na računu poreznog obveznika postoji dovoljno sredstava.

(2) Nalog za prenos kojim se nalaže plaćanje porezne obaveze izvršava banka u roku od jednog radnog dana od dana prijema naloga za prenos.

(3) Banka koja ne izvrši prenos sredstava u skladu sa stavom 2 ovog člana, odgovorna je za poreznu obavezu poreznog obveznika, do iznosa raspoloživih sredstava na računu u trenutku prijema naloga.

(4) Poslovne jedinice, šalteri ili filijale banke u Distriktu su u obavezi da porezne akte dostave na izvršenje u svoje centrale bez odlaganja.

Član 31

(Redoslijed namirenja)

(1) Porezni obveznik prilikom uplate određuje koju vrstu porezne obaveze plaća, bez naznačavanja perioda za koji se obaveza plaća.

(2) Raspored uplaćenog iznosa u evidencijama Porezne uprave vrši se na način da se prvo evidentira plaćanje:

a) iznosa poreza prema roku dospijeća za plaćanje, počevši od najranije dospjele obaveze za plaćanje;

b) kamata.

(3) U postupku prinudne naplate raspored naplaćenog iznosa vrši se na način da se prvo evidentira plaćanje:

a) troškova postupka;

b) glavnog duga;

c) kamate.

POGLAVLJE VIII. POSEBNI SLUČAJEVI ODGOVORNOSTI

Član 32

(Odgovornost odgovornog lica)

(1) Odgovorno lice u pravnom licu odgovorno je za porezne obaveze pravnog lica, ukoliko je nakon prijema poreznog akta dozvolilo trošenje sredstava pravnog lica, u bilo koje druge svrhe osim u svrhu plaćanja poreznih obaveza.

(2) Lice iz stava 1 ovog člana odgovorno je za porezne obaveze pravnog lica do visine utrošenih sredstava.

Član 33

(Odgovornost banke)

Banka koja primi nalog od poreznog obveznika za prenos sredstava radi plaćanja poreznih obaveza, odgovorna je za te porezne obaveze od trenutka prijema naloga, pod uslovom da na računu poreznog obveznika ima dovoljno sredstava.

Član 34

(Odgovornost primaoca prenesene imovine)

Lice na koje je prenesena imovina poreznog obveznika, odgovorno je za porezne obaveze poreznog obveznika do visine tržišne vrijednosti prenesene imovine u slučaju da je:

a) imovina prenesena nakon utvrđivanja porezne obaveze poreznog obveznika;

b) to lice platilo sumu koja je niža od tržišne vrijednosti prenesene imovine ili je prenos imovine izvršen bez naknade;

c) prenos imovine doveo do nesolventnosti poreznog obveznika.

Član 35

(Odgovornost nasljednika)

(1) Poreznu obavezu ostavioca izmiruju nasljednici u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

(2) Ako naslijeđena imovina nije dovoljna za izmirenje cjelokupnog iznosa porezne obaveze ostavioca, neizmireni iznos porezne obaveze se otpisuje.

Član 36

(Odgovornost za poreznu obavezu u slučaju stečaja i likvidacije)

(1) Porezna obaveza poreznog obveznika u postupku stečaja ili likvidacije, izmiruje se u skladu sa zakonima koji regulišu stečaj i likvidaciju.

(2) Osnovni sud je dužan obavijestiti Poreznu upravu o postupcima iz stava 1 ovog člana.

(3) Ukoliko imovina poreznog obveznika iz stava 1 ovog člana nije dovoljna za izmirenje porezne obaveze, porezna obaveza se otpisuje.

(4) Povezano lice odgovara za obaveze poreznog obveznika.

Član 37

(Porezna obaveza u slučaju statusnih promjena i prestanka postojanja)

Porezna obaveza u slučaju statusnih promjena i prestanka postojanja pravnog lica i preduzetnika izmiruje se u skladu sa Zakonom o preduzećima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

POGLAVLJE IX. KONTROLA

Član 38

(Opće odredbe o kontroli)

(1) Kontrola je provjera tačnosti i pravovremenosti obračuna i uplate poreza i javnih prihoda poreznog obveznika.

(2) Kontrola se vrši na osnovu porezne prijave, knjiga i evidencija, zaliha robe i sirovina, zaposlenosti radne snage i drugih dokaza do kojih Porezna uprava dođe u vršenju svojih aktivnosti.

(3) Porezna uprava vrši kontrolu u skladu s poreznim zakonima i drugim propisima.

(4) U postupku kontrole službenici eksterne kontrole su ovlašteni:

a) pozvati poreznog obveznika i svako drugo lice da da izjavu, preda dokumentaciju i pruži druge informacije u vezi s provođenjem poreznih zakona;

b) ući u prostorije gdje se nalaze ili mogu nalaziti poslovne knjige, dokumentacija ili drugi predmeti;

c) privremeno oduzeti predmete potrebne za utvrđivanje poreza i izdati potvrdu o oduzimanju;

d) privremeno zabraniti rad poreznog obveznika;

e) zaustaviti i pregledati prevozno sredstvo za koje se sumnja da prevozi robu sumnjivog porijekla;

f) pregledati knjige i evidencije u vezi s poslovanjem poreznog obveznika;

g) pregledati robu, opremu i prostorije;

h) izvršiti uvid u zalihe, materijale i stanje gotovih proizvoda;

i) izvršiti uvid u novčane tokove;

j) utvrditi identitet lica koja obavljaju finansijske i računovodstvene poslove za poreznog obveznika i od istih uzeti izjave;

k) vršiti ostale aktivnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima.

(5) U vršenju propisanih ovlaštenja službenici eksterne kontrole mogu zahtijevati asistenciju Policije.

(6) Fizičko lice je dužno službenicima eksterne kontrole dati tačne podatke o svom identitetu.

Član 39

(Postupanje službenika eksterne kontrole)

(1) Službenici eksterne kontrole prilikom vršenja kontrole, samostalno na osnovu ovlaštenja propisanih ovim zakonom i drugim propisima odlučuju o preduzimanju upravnih i drugih mjera u skladu sa zakonom.

(2) Inspektor rješenjem privremeno zabranjuje raspolaganje sredstvima na računima, ako se porezni obveznik ne može pronaći na prijavljenoj adresi.

(3) Ukoliko inspektor u postupku kontrole zatekne robu bez porijekla ili robu koja nije evidentirana u poslovnim knjigama, dužan je na tržišnu vrijednost takve robe obračunati i uplatiti novčanu kaznu po stopi od 10% (deset posto).

(4) Po okončanju kontrole iz stava 3 ovog člana sačinjava se zapisnik i izdaje rješenje u zakonom propisanom roku.

(5) Porezni obveznik je dužan odmah nakon kontrole robu na koju je obračunata kazna evidentirati u poslovnim knjigama.

(6) Jedan primjerak zapisnika i rješenja iz stava 4 ovog člana inspektor dostavlja Inspektoratu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 40

(Posredni dokazi)

(1) Posredni dokazi su informacije van knjiga i evidencija poreznog obveznika ili poreznog posrednika, koje se mogu koristiti za utvrđivanje iznosa porezne obaveze.

(2) U određivanju tačne porezne obaveze poreznog obveznika ili poreznog posrednika za vrijeme kontrole Porezna uprava koristi posredne dokaze.

(3) Posredni dokazi uključuju:

a) novčane tokove i iznos sredstava na računu kod banaka;

b) upoređivanje prihoda s rashodima;

c) imovinu stečenu ili korištenu za ličnu upotrebu i druge dokaze o imovini;

d) analizu promjena u imovini;

e) cijene iznajmljivanja nekretnina u mjestu gdje porezni obveznik ili porezni posrednik obavlja djelatnost ili živi;

f) promjene u kapitalu poreznog obveznika;

g) obim poslovanja i promet poreznog obveznika;

h) broj lica koje zapošljava porezni obveznik;

i) profit ili prihod ostalih lica koja obavljaju istu ili sličnu djelatnost pod istim ili sličnim uslovima;

j) svi drugi dokazi koji mogu poslužiti za utvrđivanje iznosa poreznih obaveza poreznog obveznika.

Član 41

(Privremena zabrana rada)

(1) Porezna uprava može privremeno zabraniti rad poreznog obveznika ukoliko:

a) dospjela porezna obaveza nije plaćena;

b) obavlja djelatnost za koju nije registrovan;

c) ne vodi poslovne knjige i evidencije;

d) postoji prethodno pitanje vezano za prekršajni ili krivični postupak.

(2) Privremena zabrana rada poreznog obveznika vrši se pečaćenjem poslovnih i drugih prostorija ili onemogućavanjem korištenja prostorija, uređaja i drugih sredstava za rad u vlasništvu ili u zakupu poreznog obveznika.

Član 42

(Obustavljanje transakcija preko računa)

(1) Obustavljanje transakcija preko računa vrši se rješenjem kojim se onemogućava poreznom obvezniku raspolaganje sredstvima na računu.

(2) Raspolaganje sredstvima na računu iz stava 1 ovog člana, ne odnosi se na transakcije koje su usmjerene na plaćanje porezne obaveze.

(3) Rješenje o obustavljanju transakcija preko računa poreznog obveznika, Porezna uprava dostavlja poreznom obvezniku i svim bankama u kojima porezni obveznik ima račun.

(4) Rješenje o obustavljanju transakcija preko računa banka je dužna bezuslovno izvršiti.

(5) Porezna uprava obavještava banku o obustavi izvršenja rješenja iz stava 1 ovog člana u roku od jednog radnog dana.

(6) Ukoliko banka ne postupi u skladu sa stavom 4 ovog člana, odgovorna je do visine porezne obaveze poreznog obveznika navedene u rješenju iz stava 1 ovog člana.

Član 43

(Zapisnik o kontroli)

(1) O izvršenoj kontroli sačinjava se zapisnik čije se stranice označavaju rednim brojem i svaku stranicu potpisuje inspektor.

(2) U zapisnik se unosi utvrđeno činjenično stanje i konstatuju obaveze poreznog obveznika.

(3) Jedan primjerak zapisnika dostavlja se poreznom obvezniku.

(4) Porezni obveznik ima pravo uložiti prigovor na zapisnik iz stava 2 ovog člana, u roku od pet dana od dana prijema zapisnika.

(5) Prigovor se podnosi Poreznoj upravi.

(6) O prigovoru se odlučuje u roku od osam dana.

Član 44

(Rješenje o utvrđivanju poreznih obaveza)

Rješenje o utvrđivanju poreznih obaveza donosi se u roku od osam dana:

a) od dana dostavljanja zapisnika poreznom obvezniku, ukoliko nije uložen prigovor;

b) od dana prijema prigovora.

Član 45

(Žalba na rješenje)

(1) Na rješenja o utvrđivanju poreznih obaveza porezni obveznik ima pravo žalbe u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

(2) Žalba se dostavlja Apelacionoj komisiji putem Porezne uprave.

(3) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

POGLAVLJE X. UTVRĐIVANJE POREZNE OBAVEZE I NALOG ZA PLAĆANJE

Član 46

(Opće odredbe o utvrđivanju porezne obaveze)

(1) Porezna obaveza utvrđuje se u skladu s poreznim zakonima.

(2) Utvrđivanje porezne obaveze je evidentiranje iznosa poreznih obaveza poreznog obveznika u evidencije Porezne uprave.

(3) Utvrđivanje porezne obaveze Porezna uprava vrši:

a) po prijemu porezne prijave ili izmijenjene porezne prijave obveznika u kojoj je obračunao obavezu;

b) po usklađivanju iznosa porezne obaveze prijavljene u poreznoj prijavi na osnovu rezultata kontrole porezne prijave i svih informacija kojima raspolaže Porezna uprava;

c) po podnošenju porezne prijave koju je Porezna uprava pripremila po službenoj dužnosti u ime poreznog obveznika i u kojoj je obračunala poreznu obavezu.

(4) U slučaju iz stava 3 tački b) i c) ovog člana Porezna uprava donosi rješenje o utvrđivanju dodatne porezne obaveze.

Član 47

(Žalba)

(1) Protiv rješenja iz člana 46 stava 4 ovog zakona, žalbu može uložiti porezni obveznik, kao i drugo lice koje ima pravni interes.

(2) Žalba se ulaže u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

(3) Žalba odlaže izvršenje rješenja.

(4) O žalbi odlučuje Apelaciona komisija.

Član 48

(Nalog za plaćanje utvrđenih poreznih obaveza)

(1) Nalog za plaćanje utvrđenih poreznih obaveza je pisani akt kojim Porezna uprava nalaže obvezniku da plati porezne obaveze.

(2) Nalog za plaćanje utvrđenih poreznih obaveza Porezna uprava donosi kad utvrdi da obveznik nije platio poreznu obavezu.

(3) Porezni obveznik je dužan platiti poreznu obavezu u roku od deset dana od dana prijema naloga za plaćanje obaveza, osim ako je zakonom drugačije određeno.

(4) Nalog za plaćanje poreznih obaveza sadrži:

a) naziv poreznog obveznika;

b) JIB ili JMB;

c) datum izdavanja naloga za plaćanje poreznih obaveza;

d) vrstu porezne obaveze i iznos dospjele porezne obaveze;

e) iznos dospjele kamate;

f) pravni osnov za određivanje iznosa iz tački d) i e) ovog stava;

g) ukupnu dospjelu poreznu obavezu, kao i rok u kojem se nalaže plaćanje;

h) način izvršenja plaćanja i broj računa na koji se vrši plaćanje;

i) posebnu naznaku da, u slučaju neplaćanja porezne obaveze u datom roku, Porezna uprava pristupa prinudnoj naplati, bez daljnjeg obavještavanja.

(5) U nalog za plaćanje ne unose se akontacije.

(6) Nalog za plaćanje ne izdaje se za dugove manje od 30,00 KM.

(7) Ako porezni obveznik smatra da porezna obaveza navedena u nalogu za plaćanje obaveza nije tačna, porezni obveznik ili njegov zastupnik kontaktira Poreznu upravu i daje objašnjenje s dokazom o izvršenoj uplati ili pogrešnom obračunu porezne obaveze.

(8) Ako se utvrdi da informacije koje je dostavio porezni obveznik ne mijenjaju iznos porezne obaveze iz naloga o plaćanju, tada porezna obaveza mora biti plaćena u iznosu i roku navedenom u nalogu.

(9) U slučaju da je Porezna uprava prilikom izdavanja naloga načinila grešku, ista se po službenoj dužnosti otklanja zaključkom.

(10) Zaključak iz stava 9 ovog člana proizvodi pravno dejstvo od dana izdavanja naloga za plaćanje.

POGLAVLJE XI. PRINUDNA NAPLATA

Član 49

(Ovlaštenja službenika prinudne naplate)

(1) Službenici prinudne naplate vrše prinudnu naplatu samostalno na osnovu posebnih ovlaštenja propisanih ovim zakonom i odlučuju o preduzimanju upravnih i drugih mjera u skladu sa zakonima koji se primjenjuju u postupku prinudne naplate.

(2) Prilikom provođenja postupka prinudne naplate službenici prinudne naplate iz stava 1 ovog člana ovlašteni su:

a) pozvati poreznog obveznika i drugo lice da da izjavu, preda dokumentaciju ili pruži informacije neophodne za provođenje postupaka i mjera prinudne naplate;

b) ući u poslovne i stambene prostorije radi popisa i pljenidbe imovine;

c) izvršiti pljenidbu imovine od glavnog dužnika, solidarno i supsidijarno odgovornih lica i od drugih lica kod kojih se dužnikova imovina nalazi u trenutku pljenidbe;

d) izvršiti pečaćenje poslovnih prostorija ukoliko se zaplijenjena imovina ostavlja na čuvanje dužniku;

e) provoditi postupak prodaje pokretne imovine;

f) provoditi dokazni postupak;

g) provoditi administrativno izvršenje;

h) obavljati i druge poslove u skladu sa svojim ovlaštenjima.

Član 50

(Pokretanje postupka prinudne naplate)

(1) Postupak prinudne naplate pokreće se po službenoj dužnosti na zahtjev:

a) nadležnih službi u Poreznoj upravi;

b) drugih organa Distrikta i BiH u skladu sa zakonom.

(2) Ukoliko se postupak prinudne naplate pokreće na zahtjev iz stava 1 tačke b) ovog člana u zahtjevu se navodi:

a) ime i prezime, odnosno naziv i tačna adresa poreznog obveznika;

b) JIB ili JMB.

(3) Uz zahtjev iz stava 1 tačke b) ovog člana potrebno je dostaviti izvršni naslov i opomenu za plaćanje duga.

Član 51

(Pravne posljedice vezane za početak perioda prinudne naplate)

(1) Pravne posljedice vezane za početak perioda prinudne naplate su da Porezna uprava ima pravo da:

a) u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva iz člana 50 ovog zakona preduzme sve radnje s ciljem naplate poreznog duga, te upozori poreznog obveznika na sve pravne i praktične posljedice koje su vezane za pokretanje postupka prinudne naplate, prije donošenja rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate;

b) obračuna na ukupni iznos porezne obaveze 5% (pet posto) kao trošak prinudne naplate, s tim da taj iznos na može biti manji od 30,00 KM;

c) provede izvršni postupak prinudne naplate na cjelokupnoj imovini poreznog dužnika bez daljnjih obavještenja, ukoliko dug nije plaćen na način i u roku propisanom zakonom.

(2) Mjere prinudne naplate se mogu primijeniti bilo kojim redoslijedom, a dvije ili više mjera mogu se primijeniti u isto vrijeme.

(3) Ukoliko je u postupku uplaćen iznos koji je veći od porezne obaveze u postupku prinudne naplate, višak sredstava može se koristiti za:

a) izmirenje drugih poreznih obaveza u postupku prinudne naplate ili

b) povrat poreza, u skladu s članom 70 ovog zakona.

Član 52

(Oslobađanje od troškova postupka prinudne naplate)

(1) Porezni obveznik, fizičko lice, može podnijeti zahtjev za oslobađanje od troškova postupka prinudne naplate, ukoliko dokaže da je u teškoj finansijskoj situaciji što dokazuje:

a) ovjerenom kućnom listom;

b) uvjerenjem Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine da se nalazi na evidenciji nezaposlenih lica;

c) čekom od penzije, ovjerenom platnom listom ili drugim dokumentom kojim dokazuje visinu prihoda;

d) rješenjem nadležnog organa da je primalac socijalne pomoći;

e) da nema druge imovine osim nekretnine u kojoj stanuje.

(2) Ukoliko je visina prihoda iz stava 1 tačke c) manja od osnovnog ličnog odbitka ili ukoliko je ista manja od osnovnog ličnog odbitka kada se podijeli na sve članove domaćinstva koje porezni obveznik izdržava i ako su dostavljeni dokazi iz stava 1 tački a) i e) ovog člana, Porezna uprava odobrava zahtjev za oslobađanje od troškova postupka prinudne naplate zaključkom.

(3) Dokazi navedeni u stavu 1 ovog člana međusobno se ne isključuju.

Član 53

(Imovina izuzeta od prinudne naplate)

Bez obzira na ostale odredbe zakona, imovina fizičkih lica izuzeta od prinudne naplate je:

a) finansijska pomoć koju osigurava bilo koja vlada iz BiH;

b) predmeti za ličnu upotrebu, predmeti domaćinstva, odjeća, namještaj, hrana do ukupne vrijednosti od 3.500,00 KM na osnovu procjene Porezne uprave;

c) alat koji koristi porezni obveznik do ukupne vrijednosti od 2.000,00 KM, a ako je taj alat jedino sredstvo za rad poreznog obveznika, ne vrši se pljenidba bez obzira na vrijednost;

d) plata i druga primanja do iznosa osnovnog mjesečnog ličnog odbitka propisanog Zakonom o porezu na dohodak, kao i primanja čije je izuzimanje propisano ZIP-om;

e) protupožarna zaštita, lijekovi i medicinska oprema koja se koristi u poslovnim prostorijama u svrhu zaštite na radu.

Član 54

(Radnje prije donošenja rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate)

(1) Porezna uprava, prije donošenja rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate prvo vrši provjere imovnog stanja poreznog obveznika, za kojeg je dobila zahtjev za provođenje prinudne naplate.

(2) Provjere iz stava 1 ovog člana se vrše službenim putem, prikupljanjem podataka od nadležnih organa i institucija, a po potrebi službeno lice prinudne naplate vrši uviđaj na licu mjesta i o izvršenom uviđaju sačinjava zapisnik.

(3) Ukoliko se nakon dobijanja svih podataka od nadležnih organa i institucija utvrdi da porezni obveznik nema nikakve imovine koja bi mogla biti predmet prinudne naplate, ne donosi se rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate.

(4) Za obaveze utvrđene od strane Porezne uprave, provjere iz stava 2 ovog člana se vrše jednom godišnje, sve do proteka roka za prinudnu naplatu iz člana 73 ovog zakona.

(5) U slučaju iz stava 3 ovog člana na zahtjev podnesen od strane drugih organa i institucija Distrikta i BiH, Porezna uprava donosi rješenje kojim odbija zahtjev i porezne obaveze ne evidentira u evidencijama prinudne naplate.

(6) U slučaju iz stava 5 ovog člana, rješenje se dostavlja podnosiocu zahtjeva.

(7) Protiv rješenja iz stava 5 ovog člana dozvoljena je posebna žalba.

Član 55

(Rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate)

(1) Rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate sadrži:

a) naziv i adresu poreznog obveznika;

b) JIB ili JMB;

c) datum prijema naloga za plaćanje ili zahtjeva za prinudnu naplatu;

d) vrstu i iznos dugova;

e) iznos obračunatih troškova prinudne naplate propisane članom 51 stavom 1 tačkom b) ovog zakona;

f) iznos dospjele kamate;

g) pouku o pravnom lijeku;

h) posebne naznake:

1) da je prinudna naplata počela jer obaveza nije plaćena u zakonskom roku,

2) da se prinudna naplata duga iz cjelokupne imovine i prava može izvršiti bez daljnjih obavještenja,

3) da se nikakve mjere prinudne naplate neće preduzeti ako se uplata poreza ili javnih prihoda izvrši u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate.

(2) Troškovi prinudne naplate idu na teret poreznog obveznika.

Član 56

(Pljenidba novčanih sredstava s računa)

(1) Pljenidbom novčanih sredstava s računa poreznog obveznika vrši se prenos novčanih sredstava s računa poreznog obveznika u banci na JRT. Pljenidbom novčanih sredstava se vrši i s bilo kojih deviznih računa poreznog obveznika u iznosu jednakom iznosu u konvertibilnim markama koji se plaća po kursnoj listi utvrđenoj od Centralne banke za odgovarajuću stranu valutu.

(2) Rješenje o pljenidbi novčanih sredstava s računa poreznog obveznika, Porezna uprava dostavlja poreznom obvezniku i svim bankama u kojima porezni obveznik ima račune.

(3) Rješenje o pljenidbi novčanih sredstava banka je dužna bezuslovno izvršiti po dostavljanju rješenja.

(4) U slučaju da na računu poreznog obveznika na dan prijema rješenja nema novčanih sredstava ili nema dovoljno novčanih sredstava, rješenje se izvršava kada novčana sredstva pristignu na račun.

(5) Prenos sredstava s deviznog računa poreznog obveznika vrši se u protuvrijednosti u konvertibilnim markama, po kursu utvrđenom od strane nadležne banke za odgovarajuću stranu valutu.

(6) Banka koja prenese sredstva na osnovu rješenja o pljenidbi novčanih sredstava u skladu s ovim članom, oslobođena je obaveze ili odgovornosti u vezi s tim prenosom prema poreznom obvezniku čiji su računi predmet prenosa.

(7) Obustava i odlaganje pljenidbe s računa poreznog obveznika se vrši isključivo dostavljanjem obavještenja svim poslovnim bankama.

Član 57

(Prinudna naplata porezne obaveze iz papira od vrijednosti)

(1) Prinudna naplata iz papira od vrijednosti poreznog obveznika pokreće se nakon dobijanja informacije o papirima od vrijednosti od nadležnog Registra za papire od vrijednosti (u daljnjem tekstu: nadležni Registar).

(2) Nadležni Registar dužan je dostaviti Poreznoj upravi sve podatke o papirima od vrijednosti, koji su u vlasništvu poreznog obveznika.

(3) Prinudna naplata iz stava 1 ovog člana pokreće se dostavljanjem rješenja o prinudnoj naplati porezne obaveze i rješenja o upisu založnog prava na papirima od vrijednosti nadležnom Registru, koji pored podataka iz člana 55 ovog zakona, sadrži: podatke o papirima od vrijednosti i klauzulu da se na tim papirima od vrijednosti zasniva založno pravo u korist Distrikta.

(4) Na osnovu rješenja o prinudnoj naplati iz papira od vrijednosti i rješenja o upisu založnog prava na papirima od vrijednosti, Komisija za papire od vrijednosti Brčko distrikta Bosne i Hercegovine donosi rješenje o dozvoli upisa založnog prava na papirima od vrijednosti u nadležnom Registru, koji je dužan izvršiti upis založnog prava na papirima od vrijednosti.

(5) Naplatu porezne obaveze iz papira od vrijednosti poreznog obveznika vrši Porezna uprava podnošenjem pismenog zahtjeva banci ili ovlaštenom učesniku na uređenom tržištu, koji su specijalizovani za upravljanje papirima od vrijednosti u skladu sa zakonima.

(6) Zahtjev obavezno sadrži naziv ovlaštenog učesnika na tržištu papira od vrijednosti preko kojeg se vrši prodaja.

(7) Prije pokretanja postupka prodaje papira od vrijednosti, Porezna uprava je dužna poslati opomenu poreznom obvezniku i pozvati ga da u roku od osam dana od dana prijema opomene izvrši uplatu poreznog duga ili se u protivnom pristupa prodaji založenih papira od vrijednosti.

(8) Banka, odnosno ovlašteni učesnik na uređenom tržištu iz stava 5 ovog člana, dostavlja Poreznoj upravi podatke o papirima od vrijednosti, uključujući i procjenu njihove vrijednosti.

(9) Ukoliko porezni obveznik ne izmiri poreznu obavezu po opomeni, Porezna uprava donosi nalog o naplati porezne obaveze iz papira od vrijednosti i dostavlja ga banci odnosno ovlaštenom učesniku na uređenom tržištu, a kopiju tog naloga dostavlja poreznom obvezniku.

(10) Na osnovu naloga banka, odnosno ovlašteni učesnik na uređenom tržištu, obavezni su izvršiti prodaju papira od vrijednosti, pod najboljim uslovima, putem uređenog tržišta, a od iznosa dobijenog prodajom papira od vrijednosti odbiti provizije i troškove prodaje i ostatak uplatiti na JRT ili na drugi zakonom propisan račun.

(11) Izuzetno, založno pravo na papirima od vrijednosti se ne zasniva ukoliko je tržišna vrijednost papira od vrijednosti koji su u vlasništvu poreznog obveznika manja od troškova: postupka prinudne naplate, upisa založnog prava i prodaje.

(12) Ukoliko je pokrenuto izvršenje na papirima od vrijednosti, na način opisan u ovom članu založno pravo se briše, a postupak prinudne naplate se ne obustavlja sve dok traje izvršni postupak, bez obzira na rokove iz člana 73 ovog zakona.

(13) Forma naloga iz stava (9) ovog člana utvrđuje se podzakonskim aktom koji donosi direktor Direkcije.

Član 58

(Prinudna naplata iz pokretne imovine poreznog obveznika)

(1) Porezna uprava donosi rješenje o prinudnoj naplati iz pokretne imovine.

(2) Pokretna imovina poreznog obveznika koja se može zaplijeniti i prodati, uključuje cjelokupnu pokretnu imovinu koja pripada poreznom obvezniku, bilo da tu pokretnu imovinu fizički posjeduje porezni obveznik ili neki drugi porezni obveznik u momentu pljenidbe.

(3) Imovina poreznog obveznika uključuje i novčana sredstva i dugove trećih lica prema poreznom obvezniku.

(4) Izvršenje na pokretnoj imovini provodi se zapljenom, procjenom, prodajom i naplatom porezne obaveze iz dobijenih prihoda, u skladu s postupkom propisanim zakonom i podzakonskim aktima.

(5) Pljenidba pokretne imovine poreznog obveznika može se izvršiti u bilo koje vrijeme po isteku deset dana od dana dostavljanja rješenja iz stava 1 ovog člana.

(6) Porezna uprava pljenidbu pokretne imovine može vršiti i prije isteka roka iz stava 5 ovog člana, u slučaju da postoji sumnja da bi porezni obveznik mogao izbjeći izmirenje porezne obaveze iseljenjem s područja Distrikta ili otuđenjem svoje pokretne imovine.

(7) Na pokretnoj imovini poreznog obveznika Porezna uprava zasniva založno pravo u skladu sa zakonima koji regulišu ovu oblast i upisuje zabranu otuđenja pokretne imovine sve do izmirenja obaveze.

Član 59

(Postupak pljenidbe i procjene pokretne imovine)

(1) Pljenidba pokretne imovine vrši se nalogom za pljenidbu i procjenu pokretne imovine, koji sadrži:

a) naziv poreznog obveznika;

b) njegov porezni broj;

c) iznos duga;

d) vrstu poreza, iznos kamate i kazne;

e) troškove postupka prinudne naplate.

(2) Službenik prinudne naplate uručuje nalog za pljenidbu i procjenu pokretne imovine poreznom obvezniku čija se pokretna imovina plijeni i drugom licu ako posjeduje pokretnu imovinu koja se plijeni ili je po drugom osnovu dužno poreznom obvezniku.

(3) Porezni obveznik je dužan predati pokretnu imovinu koja je predmet pljenidbe.

(4) Za vrijeme pljenidbe u prostorijama poreznog obveznika službenici prinudne naplate su dužni pokazati rješenje iz člana 58 stava 1 ovog zakona i svoje ovlaštenje.

(5) Za vrijeme pljenidbe iz stava 4 ovog člana u prostorijama poreznog obveznika treba da bude jedno punoljetno lice kao svjedok, ukoliko porezni obveznik, njegov punomoćnik ili odrasli član njegovog domaćinstva nisu prisutni.

(6) Pokretna imovina poreznog obveznika koja se nalazi kod drugog lica, može biti predmet pljenidbe, a to lice je dužno predati pokretnu imovinu poreznog obveznika službenicima prinudne naplate ili platiti poreznu obavezu.

(7) Ako lice koje posjeduje pokretnu imovinu odbije predaju te pokretne imovine, službenik prinudne naplate je dužan zatražiti asistenciju nadležnog organa.

(8) Lice koje pokretnu imovinu poreznog obveznika preda Poreznoj upravi, odnosno plati poreznu obavezu, oslobađa se od bilo kakve obaveze prema Poreznoj upravi ili poreznom obvezniku čija je pokretna imovina predmet pljenidbe.

(9) U vrijeme pljenidbe, službenici koji izvršavaju nalog, sačinjavaju zapisnik u kojem prave popis zaplijenjene pokretne imovine u tri istovjetna primjerka, od kojih jedan ostaje Poreznoj upravi, jedan primjerak dostavljaju poreznom obvezniku, a jedan licu od kojeg je zaplijenjena pokretna imovina.

(10) Porezna uprava pohranjuje na sigurno mjesto zaplijenjenu pokretnu imovinu i odgovara za svu zaplijenjenu pokretnu imovinu.

(11) Izuzetno od stava 10 ovog člana Porezna uprava može ostaviti pokretnu imovinu na čuvanje poreznom obvezniku uz naznaku koja se navodi u zapisniku iz stava 9 ovog člana da istu ne smije otuđiti.

(12) Ako se zaplijene novčana sredstva, Porezna uprava ta sredstva deponuje na JRT, u roku od jednog radnog dana od dana pljenidbe.

(13) Procjena pokretne imovine može se obaviti istovremeno s popisom pokretne imovine koja se plijeni, a najkasnije u roku od deset dana od izvršenog popisa.

(14) Procjenu iz stava 13 ovog člana obavlja službenik prinudne naplate o čemu se sastavlja zapisnik, a po potrebi se angažuje vještak odgovarajuće struke.

(15) Porezni obveznik ima pravo prigovora na zapisnik iz stava 14 ovog člana, u roku od pet dana od dana dostavljanja.

(16) O prigovoru na zapisnik odlučuje Porezna uprava zaključkom.

Član 60

(Prodaja zaplijenjene pokretne imovine)

(1) Ako zaplijenjena pokretna imovina nisu novčana sredstva, Porezna uprava je dužna, u roku od 30 dana od isteka roka za prigovor na zapisnik o procjeni objaviti javni poziv o prodaji pokretne imovine u lokalnim sredstvima informisanja i obavještenje istaći na oglasnu ploču Porezne uprave, na lokaciji gdje je deponovana ta pokretna imovina i na najbližoj zgradi pošte.

(2) Primjerak obavještenja iz stava 1 ovog člana dostavlja se poreznom obvezniku i svakom licu koje tvrdi da ima pravo na tu pokretnu imovinu.

(3) Prodaja se vrši po isteku deset dana od dana objave obavještenja, putem licitacije ili neposredne pogodbe u skladu sa zakonom i podzakonskim aktom.

(4) Nakon prodaje imovine, Porezna uprava izdaje potvrdu o prodaji pokretne imovine poreznog obveznika, koja predstavlja pravni osnov za sticanje prava vlasništva na kupljenoj pokretnoj imovini.

(5) Porezna uprava je dužna osigurati prenos kupljene pokretne imovine bez tereta.

(6) Službenici Porezne uprave i s njima povezana lica ne mogu ni posredno niti neposredno kupovati zaplijenjenu pokretnu imovinu.

(7) Porezni obveznik čija je pokretna imovina izuzev novčanih sredstava, zaplijenjena, ima pravo izmiriti poreznu obavezu i troškove postupka prinudne naplate sve do okončanja postupka prodaje pokretne imovine.

(8) Ukoliko porezni obveznik postupi u skladu sa stavom 7 ovog člana, Porezna uprava obustavlja postupak prinudne naplate i zaplijenjenu pokretnu imovinu vraća poreznom obvezniku u roku od pet radnih dana.

(9) Na dio poreznog duga koji nije izmiren, a porezni obveznik nema druge imovine iz koje se može naplatiti porezna obaveza, porezni obveznik se proglašava nesolventnim u skladu s članovima 65 i 66 ovog zakona.

(10) Prodaja zaplijenjene pokretne imovine prije roka propisanog stavom 3 ovog člana vrši se ako:

a) je zaplijenjena pokretna imovina podložna kvarenju ili

b) postoje važne okolnosti koje opravdavaju neodložnu prodaju, npr. elementarne nepogode.

(11) Prihod od prodaje pokretne imovine poreznog obveznika koristi se za plaćanje troškova postupka prinudne naplate, a zatim za plaćanje obaveza poreznog obveznika, u skladu s članom 31 stavom 3 ovog zakona.

(12) Iznos prihoda od prodaje uplaćuje se na JRT u roku od jednog radnog dana od dana prodaje.

(13) U postupku prinudne naplate ne može se plijeniti pokretna imovina poreznog obveznika koja:

a) po procjeni Porezne uprave nema upotrebnu vrijednost;

b) nije prodata putem licitacije ili neposredne pogodbe u prethodnim postupcima prinudne naplate.

(14) Pokretna imovina iz stava 13 tačke b) ovog člana vraća se poreznom obvezniku.

Član 61

(Zasnivanje zakonske hipoteke na nekretninama)

(1) Ukoliko porezni obveznik ne izmiri svoje porezne obaveze do dana određenog u rješenju o pokretanju postupka prinudne naplate, Porezna uprava može odlučiti da se izvrši uknjižba zakonske hipoteke na nekretninama i pravima na nekretninama poreznog obveznika u korist Distrikta, na iznos porezne obaveze.

(2) Zakonska hipoteka na nekretninama i pravima na nekretninama, upisuje se u zemljišne knjige kod suda gdje su uknjižene nekretnine i prava na nekretninama poreznog obveznika, na osnovu rješenja Porezne uprave.

(3) Rješenje iz stava 2 ovog člana ima snagu izvršne isprave.

(4) Poreznu upravu u postupku prinudne naplate porezne obaveze iz vrijednosti nekretnine na kojoj je uknjiženo založno pravo zastupa Pravobranilaštvo distrikta Bosne i Hercegovine, pred nadležnim sudom.

(5) Porezna uprava je dužna, u roku od pet radnih dana od dana izmirenja odgovarajuće porezne obaveze ili javnog prihoda, podnijeti prijedlog za brisanje zakonske hipoteke.

(6) Ukoliko je potraživanje prema poreznom obvezniku manje od 1.000,00 KM, Porezna uprava upisuje zakonsku hipoteku, ali ne pokreće izvršni postupak prodajom nekretnine, a sve s ciljem ekonomičnosti postupka.

(7) U slučaju iz stava 6 ovog člana porezni obveznik se proglašava nesolventnim, ukoliko nema nikakve druge imovine iz koje se može naplatiti potraživanje Porezne uprave, s tim da se zakonska hipoteka ne briše sve do proteka roka za prinudnu naplatu.

(8) Izuzetno, od stava 4 ovog člana ukoliko je pokrenuto izvršenje na nekretnini, prodajom, putem nadležnog suda zakonska hipoteka se ne briše i postupak prinudne naplate se ne obustavlja sve dok traje izvršni postupak, bez obzira na rokove iz člana 73 ovog zakona.

Član 62

(Prigovor protiv rješenja o prinudnoj naplati)

(1) Protiv rješenja o prinudnoj naplati može se uložiti prigovor.

(2) Prigovor se podnosi u roku od pet dana od dostavljanja rješenja o prinudnoj naplati.

(3) Prigovor razmatra Apelaciona komisija.

(4) Prigovor ne odlaže izvršenje rješenja o prinudnoj naplati.

Član 63

(Sporazum o odgođenom plaćanju u postupku prinudne naplate)

(1) Porezna uprava može u postupku prinudne naplate s poreznim obveznikom zaključiti sporazum o odgođenom plaćanju.

(2) Sporazum iz stava 1 ovog člana zaključuje se na zahtjev poreznog obveznika.

(3) Odgođeno plaćanje u postupku prinudne naplate može se vršiti:

a) jednokratno najduže do 12 mjeseci ili

b) u ratama najduže do 36 mjeseci.

(4) Sporazum iz stava 1 ovog člana može se zaključiti ukoliko porezni obveznik pruži dokaze da nije u mogućnosti izmiriti porezne obaveze u momentu dospjelosti, kao i dokaze da dospjele porezne obaveze može izmiriti ukoliko se rok produži.

(5) Ako je podnesen zahtjev iz stava 2 ovog člana postupak prinudne naplate se prekida i pokreće se postupak za odgađanje plaćanja ili plaćanja u ratama, u skladu s ovim zakonom i podzakonskim aktom.

(6) Pri produžavanju roka za ispunjavanje porezne obaveze Porezna uprava može tražiti od poreznog obveznika da dostavi relevantne finansijske podatke i da osigura garancije za plaćanje porezne obaveze, koje ne mogu biti niže od porezne obaveze.

(7) Na poreznu obavezu za koju se produžava rok za izmirenje obračunava se kamata.

(8) Odgođeno plaćanje u postupku prinudne naplate zaključuje se u obliku pisanog sporazuma između Porezne uprave i poreznog obveznika.

(9) Sporazum iz stava 1 ovog člana se poništava u slučaju:

a) da se porezna obaveza iz sporazuma ne isplati u cijelosti,

b) neredovnog plaćanja tekućih poreznih obaveza.

(10) U slučaju iz stava 9 ovog člana postupak prinudne naplate se nastavlja.

(11) Uslovi za zaključivanje sporazuma iz stava 1 ovog člana, kao i ostala pitanja u vezi s odgađanjem plaćanja u postupku prinudne naplate regulišu se podzakonskim aktom koji donosi direktor Direkcije.

Član 64

(Potraživanja trećih lica)

(1) Treća lica, koja imaju određeno potraživanje vezano za zaplijenjenu imovinu, mogu prijaviti svoje potraživanje Poreznoj upravi, od momenta zapljene do prodaje oduzete imovine.

(2) Lica iz stava 1 ovog člana dužna su dostaviti uz prijavu potraživanja i dokumentaciju kojom dokazuju svoje potraživanje.

(3) Po dobijanju prijave iz stava 1 ovog člana, Porezna uprava odlaže prodaju zaplijenjene imovine na koju se potraživanje odnosi, sve do okončanja postupka u kojem se odlučuje o potraživanju trećih lica.

(4) Potraživanja trećih lica koja se prijave nakon što je zaplijenjena imovina prodata, rješavaju se u skladu sa Zakonom o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 65

(Utvrđivanje nesolventnosti)

(1) Kada se u toku postupka prinudne naplate utvrdi da su porezni obveznik i solidarno odgovorna lica nesolventna, Porezna uprava utvrđuje nesolventnost.

(2) Uslovi za utvrđivanje nesolventnosti su ispunjeni kada porezni obveznik i solidarno odgovorna lica nemaju imovinu koja bi se mogla prodati.

(3) Nakon utvrđivanja nesolventnosti, Porezna uprava utvrđuje da li postoje fizička ili pravna lica koja su supsidijarno odgovorna za obaveze poreznog obveznika.

(4) Postupak za utvrđivanje nesolventnosti poreznog obveznika, čiji je dug manji od 3.000,00 KM, reguliše se odlukom koju donosi direktor Direkcije.

Član 66

(Pravne posljedice utvrđivanja nesolventnosti poreznog obveznika)

(1) Pravne posljedice utvrđivanja nesolventnosti poreznog obveznika su:

a) da se za sva naknadno utvrđena potraživanja Porezne uprave porezni obveznik smatra nesolventnim;

b) pravo Porezne uprave da preduzme odgovarajuće mjere prinudne naplate poreznih obaveza protiv drugih odgovornih fizičkih ili pravnih lica, sve dok traje rok za prinudnu naplatu poreza propisan ovim zakonom;

c) brisanje porezne obaveze iz evidencije naplativih poreznih obaveza nakon nemogućnosti provođenja prinudne naplate propisane ovim zakonom;

d) upis poreznih obaveza iz tačke b) ovog stava u registar spornih potraživanja koja vodi Direkcija.

(2) U slučaju iz stava 1 tačke a) ovog člana donosi se rješenje o utvrđivanju naknadne nesolventnosti.

(3) Ako Porezna uprava utvrdi da je pravno lice i fizičko lice nesolventno, obavještava se Osnovni sud i obavještenje unosi u registar iz stava 1 tačke d) ovog člana.

(4) Nakon utvrđene nesolventnosti poreznog obveznika Osnovni sud je dužan obavijestiti Poreznu upravu o svakoj naknadnoj prijavi za upis u Registar.

Član 67

(Obustava postupka prinudne naplate)

(1) Postupak prinudne naplate se obustavlja u slučaju kad je:

a) porezna obaveza koja je predmet prinudne naplate u cijelosti naplaćena;

b) tražilac izvršenja odustao od zahtjeva;

c) fizičko lice preminulo u toku postupka prinudne naplate, a nema zakonskih nasljednika;

d) fizičko lice preminulo prije donošenja rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate;

e) vlasnik preduzetničke radnje, odnosno preduzetnik preminuo, a nema zakonskih nasljednika;

f) pravno lice brisano iz sudskog registra prije pokretanja postupka prinudne naplate;

g) novčana kazna brisana iz registra novčanih kazni;

h) protekao rok za prinudnu naplatu,

i) porezni obveznik proglašen nesolventnim, rok za naplatu istekao, a hipoteka upisana na iznos manji od 1.000,00 KM.

(2) U slučaju iz stava 1 tačke a) ovog člana postupak se obustavlja zabilješkom u spisu predmeta.

POGLAVLJE XII. KAMATA, POVRATI I PREPLATA

Član 68

(Kamata za neizmirene porezne obaveze)

(1) Kamata za neizmirene porezne obaveze obračunava se po fiksnoj stopi od 0,03% (nula zarez nula tri posto) dnevno za svaki dan kašnjenja do konačne isplate.

(2) Iznos kamate iz stava 1 ovog člana ne može prijeći iznos glavnog duga.

(3) Vlada Distrikta može, na prijedlog Direkcije, donijeti odluku da se javnim pozivom pozovu porezni obveznici na izmirenje glavnog duga utvrđenog u jedinstvenoj evidenciji Porezne uprave, u određenom roku, pri čemu se porezni obveznici oslobađaju plaćanja kamate i troškova postupka prinudne naplate.

Član 69

(Kamata na preplatu)

(1) Kada Porezna uprava vrši povrat preplaćene porezne obaveze dužna je isplatiti i kamatu po stopi iz člana 68 stava 1 ovog zakona za period koji počinje po isteku 30 dana od dana prijema zahtjeva za povrat preplate do dana povrata preplaćenog iznosa.

(2) Avansne uplate poreza, kao i porezi koje su obustavili porezni posrednici, smatraju se uplaćenim na dan dospijeća porezne obaveze za koju je uplata izvršena.

(3) Preplata porezne obaveze koja se koristi za izmirenje druge porezne obaveze poreznog obveznika, smatra se vraćenom na dan dospijeća porezne obaveze, za koju se koristi preplata.

Član 70

(Porezni odbici i povrati)

(1) Porezni obveznik može podnijeti zahtjev za korištenje preplate za izmirenje buduće porezne obaveze ili za povrat preplate, u roku od pet godina od dana kada je takvo plaćanje izvršeno.

(2) Porezna uprava ne vrši povrat preplate ukoliko je u poreznim evidencijama Porezne uprave evidentiran dug po osnovu poreza ili drugih javnih prihoda po bilo kojem osnovu.

(3) Povrat preplate iz stava 1 ovog člana, Porezna uprava isplaćuje poreznom obvezniku u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.

Član 71

(Izmirenje dospjele porezne obaveze iz iznosa preplate)

(1) Dospjela porezna obaveza se, na zahtjev poreznog obveznika, naplaćuje od iznosa preplate, po redoslijedu iz člana 31 ovog zakona.

(2) Dospjela porezna obaveza iz stava 1 ovog člana smatra se izmirenom na dan nastanka preplate.

POGLAVLJE XIII. ROKOVI I ZASTARA

Član 72

(Rok za utvrđivanje porezne obaveze)

(1) Utvrđivanje porezne obaveze može se izvršiti najkasnije u roku od pet godina nakon:

a) podnošenja porezne prijave za određeni porez;

b) isteka roka u kojem je porezni obveznik bio dužan podnijeti poreznu prijavu, ukoliko prijava nije podnesena.

(2) U slučajevima kada od ishoda sudskog postupka zavisi utvrđivanje poreza, rok za utvrđivanje poreza iz stava 1 ovog člana ne teče za vrijeme trajanja sudskog postupka.

(3) Protekom roka za utvrđivanje porezne obaveze iz stava 1 ovog člana i roka za redovnu naplatu iz člana 73 stava 1 ovog zakona, porezna obaveza se otpisuje po službenoj dužnosti.

Član 73

(Rok za naplatu i prinudnu naplata poreza)

(1) Ako je porezna obaveza utvrđena u roku, takva obaveza se može naplatiti redovnim putem u roku od pet godina od dospijeća porezne obaveze.

(2) Prinudna naplata može se voditi najduže pet godina od pokretanja postupka prinudne naplate.

(3) Kada se porezni obveznik proglasi nesolventnim unutar roka za vođenje postupka prinudne naplate, Porezna uprava prati pojavu moguće solventnosti, najkasnije do isteka tog roka.

(4) Ukoliko obaveza nije naplaćena niti je porezni obveznik postao solventan u rokovima iz stavova 2 i 3 ovog člana, porezna obaveza se otpisuje.

(5) U slučaju da Porezna uprava s poreznim obveznikom sačini pisani sporazum o odlaganju plaćanja porezne obaveze, prinudna naplata se može izvršiti u roku od pet godina od dana isteka roka za koji je odloženo plaćanje.

(6) Ukoliko je nad pravnim licem otvoren postupak stečaja ili likvidacije, rok za prinudnu naplatu iz stava 2 ovog člana ne teče do okončanja postupka stečaja ili likvidacije.

(7) Izuzetno, rokovi iz stavova 2, 3 i 5 ovog člana se ne primjenjuju u slučaju da je pokrenuto izvršenje prodajom nekretnina pred nadležnim sudom ili prodajom papira od vrijednosti.

(8) U slučaju iz stava 7 ovog člana prinudna naplata porezne obaveze traje sve do okončanja izvršnog postupka.

(9) Po okončanju izvršnog postupka iz stava 7 ovog člana, zbog neuspjele prodaje, potraživanja na kojima su zasnovana založna prava iz stava 5 ovog člana se knjiže kao sporna potraživanja u posebnom registru u Direkciji, a postupak prinudne naplate se obustavlja.

(10)Rok za prinudnu naplatu iz stava 2 ovog člana ne teče dok traje drugostepeni postupak ili upravni spor, kao ni postupak po vanrednom pravnom lijeku na rješenja donesena u postupku prinudne naplate.

POGLAVLJE XIV. PREKRŠAJNE ODREDBE

Član 74

(Novčana kazna za onemogućavanje kontrole i nepružanje informacije)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:

a) ne stavi na uvid ili ne dostavi Poreznoj upravi svu dokumentaciju potrebnu za vršenje porezne kontrole (član 19 stav 2 tačka f) ovog zakona);

b) ometa službenike Porezne uprave u obavljanju zakonom propisane dužnosti (član 9 stav 2 tačka g) ovog zakona).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM.

(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se preduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM.

(4) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM.

Član 75

(Novčana kazna u slučaju odbijanja predaje imovine)

(1) Novčanom kaznom u najmanjem iznosu od 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:

a) ne preda pokretnu imovinu koja je predmet pljenidbe (član 59 stav 3 ovog zakona);

b) ne preda pokretnu imovinu poreznog obveznika koja je predmet pljenidbe (član 59 stav 6 ovog zakona).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM.

(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se preduzetnik novčanom kaznom od najmanje 1.000,00 KM.

(4) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM.

Član 76

(Novčana kazna od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:

a) ne podnese poreznu prijavu u obliku, na mjestu i u vrijeme propisano poreznim zakonima (član 9 stav 2 tačka a) ovog zakona);

b) ne vodi knjige i evidencije na način propisan poreznim zakonima (član 9 stav 2 tačka c) ovog zakona);

c) postupa suprotno članu 9 stavu 2 tačka i) ovog zakona.

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM.

(3) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se preduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM.

(4) Za prekršaj iz stava 1 tačke a) ovog člana kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM.

Član 77

(Novčana kazna od 500,00 KM do 3.000,00 KM)

Novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se službenik Porezne uprave i s njim povezano lice koje posredno ili neposredno kupi zaplijenjenu pokretnu imovinu (član 60 stav 6 ovog zakona).

Član 78

(Novčana kazna nedavanja podataka o identitetu)

Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ukoliko službenicima eksterne kontrole ne da tačne podatke o svom identitetu (član 38 stav 6 ovog zakona).

Član 79

(Novčane kazne za banke)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 25.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka ako:

a) nalog za prenos ne izvrši u roku od jednog radnog dana od dana prijema naloga (član 30 stav 2 ovog zakona);

b) bezuslovno ne izvrši rješenje o pljenidbi novčanih sredstava po dostavljanju rješenja (član 56 stav 3 ovog zakona).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorno lice u banci novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM.

Član 80

(Novčana kazna u iznosu od 500,00 KM)

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako se ne odazove na poziv Porezne uprave (član 9 stav 2 tačka h) ovog zakona).

Član 81

(Zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka)

Prekršajni postupak se ne može pokrenuti niti voditi nakon isteka tri godine od dana kada je prekršaj učinjen.

Član 82

(Nadzor nad primjenom zakona)

Nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Direkcija.

DIO TREĆI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 83

(Radno-pravni status direktora Porezne uprave za prelazni period)

(1) Lice koje je u momentu stupanja na snagu ovog zakona zaposleno na radnom mjestu direktora Porezne uprave nastavit će obavljati poslove tog radnog mjesta, kao rukovodeći državni službenik, do okončanja postupka izbora direktora Porezne uprave u skladu sa Zakonom o Direkciji za finansije.

(2) Lice iz stava 1 ovog člana ima pravo prijaviti se na javni konkurs za izbor direktora Porezne uprave.

(3) Ukoliko lice iz stava 1 ovog člana ne bude imenovano na poziciju direktora Porezne uprave, na radno-pravni status tog lica primjenjuje se Zakon o državnoj službi u organima javne uprave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 84

(Rok za donošenje podzakonskih akata)

(1) Direktor Direkcije dužan je donijeti podzakonske akte propisane ovim zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Do donošenja podzakonskih akata iz stava 1 ovog člana primjenjuju se podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o Poreznoj upravi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, brojevi: 03/02, 42/04, 08/06, 03/07, 19/07, 02/08, 06/13, 35/17, 03/19 i 08/19), ukoliko nisu u suprotnosti s ovim zakonom.

Član 85

(Slučajevi, odnosno postupci koji čekaju pravosnažno okončanje)

(1) Svi slučajevi, odnosno postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu pravosnažno okončani, a koji se odnose na utvrđivanje, naplatu i prinudnu naplatu poreza i drugih javnih prihoda, završit će se u skladu s odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme kada je slučaj nastao, odnosno u vrijeme pokretanja postupka.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana na slučajeve, odnosno postupke utvrđivanja, naplate i prinudne naplate primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na rokove za utvrđivanje, naplatu i prinudnu naplatu poreza i drugih javnih prihoda.

(3) Svi slučajevi, odnosno postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu pravosnažno okončani, a koji se odnose na utvrđivanje, naplatu i prinudnu naplatu doprinosa, završit će se u skladu s odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme kada je slučaj nastao, odnosno u vrijeme pokretanja postupka.

Član 86

(Stavljanje van snage)

Stupanjem na snagu ovog zakona stavlja se van snage Zakon o Poreznoj upravi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, brojevi: 03/02, 42/04, 08/06, 03/07, 19/07, 02/08, 06/13, 35/17, 03/19 i 08/19).

Član 87

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, izuzev Poglavlja V ovog zakona koje će se primjenjivati od 1. 1. 2021. godine.