BESPLATNO | Propisi BiH / Propisi RS / Propisi FBiH / Propisi Brčko / Propisi Kantona Sarajevo / Propisi Tuzlanskog kantona / Zeničko-dobojskog kantona / Hercegovačko-neretvanskog kantona / Propisi Unsko-sanskog kantona / Registar službenih glasila / Neradni dani RS Neradni dani FBiH / Neradni dani Brčko distrikta

Alarm za glasila

Alarm za glasila Vas informiše o najnovijim službenim glasilima koja su objavljena

ZAKON O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA ("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 25/2020 - prečišćen tekst)

 

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Ovim zakonom utvrđuju se načela, način obavljanja komunalnih djelatnosti, organizacija obavljanja komunalnih djelatnosti i način njihovog finansiranja.

Član 2

Kao djelatnosti od posebnog društvenog interesa, u smislu ovog zakona smatraju se:

1. proizvodnja i isporuka vode koja obuhvata sakupljanje, prečišćavanje i isporuku vode za piće i druge potrebe korisnicima, vodovodnom mrežom do mjernog instrumenta korisnika uklučujući i mjerni instrument;

2. prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda koje obuhvata sakupljanje iskorišćenih (otpadnih) voda od priključka korisnika na zajedničku kanalizacionu mrežu, odvođenje kanalizacionom mrežom, prečišćavanje i ispuštanje iz mreže, kao i čišćenje septičkih jama;

3. pogrebna djelatnost koja obuhvata sahranjivanje, održavanje i uređenje grobalja;

4. dimnjačarska djelatnost koja obuhvata provjeravanje ispravnosti funkcionisanja dimovodnih objekata i uređaja za loženje i čišćenje dimovoda;

5. uređenje naselja koje obuhvata uređenje fasada, dvorišta, postavljanje reklama, otvorene pijace, rekreacione površine;

6. odvođenje i deponovanje otpadaka iz stambenih i poslovnih prostora koje obuhvata odvoženje, deponovanje, uništavanje i preradu otpadaka, osim industrijskog otpada i opasnih materija, kao i održavanje deponije otpada;

7. čišćenje javnih površina u naselju koje obuhvata prikupljanje, odvoženje, deponovanje i uništavanje otpadaka i padavina;

8. održavanje, uređivanje i opremanje javnih zelenih i drugih javnih površina kao što su: parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraćajnice, zelene površine uz stambene zgrade, otvorene plaže, obale rijeka koje obuhvata održavanje drveća, i drugog rastinja (potkresavanje, zalivanje, zaštita od štetočina), sijanje trave, javne saobraćajne površine;

9. odvođenje atmosferskih voda i drugih padavina s javne površine;

10. javna rasvjeta kojom su osvjetljavaju saobraćajne i druge javne površine u naselju.

Djelatnosti od tačaka 1 do 6 prethodnog stava su djelatnosti induvidualne komunalne potrošnje, a djelatnosti od tačke 7 do tačke 10 su djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje.

Skupština Brčko distrikta može odlukom utvrditi kao djelatnosti od posebnog društvenog interesa i druge komunalne djelatnosti, pored onih koje su utvrđene u stavu 1 ovog člana, ako su te djelatnosti nezamjenjaiv uslov života i rada građana, preduzeća i javnih ustanova.

II. OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI

Član 3

Komunalne djelatnosti u skladu sa ovim zakonom mogu obavljati:

• nadležna odjeljenja Vlade Brčko distrikta;

• javna preduzeća;

• pravna i fizička lica kojima gradonačelnik ugovorom povjeri obavljanje komunalne djelatnosti.

Za obavljanje komunalnih djelatnosti odgovoran je šef odjeljenja u čijoj je nadležnosti obavljanje tih komunalnih djelatnosti, javno preduzeće, odnosno pravno ili fizičko lice kome gradonačelnik povjeri obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti.

Član 4

Komunalne djelatnosti za čije je obavljanje uslov obezbjeđenje jedinstvenog tehničko-tehnološkog sistema (proizvodnja i isporuka vode, prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda, i slično), povjeravaju se samo jednom odjeljenju, javnom preduzeću ili drugom pravnom ili fizičkom licu.

Član 5

Obavljanje komunalnih djelatnosti drugom pravnom ili fizičkom licu povjerava se ugovorom, kojim se regulišu međusobna prava i obaveze u obavljanju tih djelatnosti.

Izbor drugog pravnog ili fizičkog lica za obavljanje komunalnih djelatnosti vrši se na osnovu javnog konkursa.

Član 6

Davalac komunalnih usluga dužan je da obezbijedi naročito:

• trajno i nesmetano pružanje komunalnih usluga korisnicima pod uslovima, na način i prema normativima koji su propisani zakonom i drugim propisima;

• ispravnost i funkcionalnost komunalnih objekata i uređaja;

• određeni kvalitet komunalnih usluga koji podrazumijeva naročito: zdravstvenu i higijensku ispravnost prema propisanim standardima i normativima, zaštitu okoline i tačnost u pogledu rokova isporuke.

Član 7

Davalac komunalnih usluga dužan je u sredstvima javnog informisanja ili na drugi način da obavijesti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili očekivanim smetnjama i prekidima koji će nastati ili mogu nastati u pružanju komunalnih usluga najkasnije tri dana prije očekivanog prekida u pružanju tih usluga.

Član 8

U slučaju da dođe do poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga, usljed više sile i drugih razloga koje davalac komunalnih usluga nije mogao da predvidi, odnosno da spriječi, davalac komunalne usluge obavezan je da odmah preduzme mjere za otklanjanje uzroka poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga i da o tome obavijesti Vladu Brčko distrikta.

Kada Vlada primi obavještenje o poremećaju ili prekidu u pružanju komunalnih usluga, davalac komunalne usluge dužan je da, uz saglasnost Vlade, bez odlaganja:

1. odredi red prvenstva i način pružanja usluga onim korisnicima kod kojih bi usljed prekida nastala opasnost po život i zdravlje građana ili rad preduzeća i drugih organizacija ili bi nastala velika, odnosno nenadoknadiva šteta;

2. naredi mjere za zaštitu komunalnih objekata i druge imovine koja je ugrožena;

3. preduzme mjere za otklanjanje nastalih posljedica i druge potrebne mjere za obavljanje komunalnih djelatnosti;

4. utvrdi razloge i eventualne odgovornosti za poremećaj, odnosno prekid vršenja djelatnosti i učinjenu štetu.

Član 9

Korisnik komunalnih usluga plaća utvrđenu cijenu za pruženu komunalnu uslugu. U slučaju spora između korisnika i davaoca komunalne usluge nadležan je Osnovni sud Brčko distrikta.

Član 10

Komunalna usluga se ne može, po pravilu, uskratiti korisniku. Izuzetno, komunalna usluga može da se uskrati korisniku, ako:

• izvrši priključenje na komunalnu mrežu bez saglasnosti - odobrenja nadležnog odjeljenja, odnosno davaoca komunalne usluge;

• ne plati iskorišćenu komunalnu uslugu dva mjeseca uzastopno pod uslovom da to tehničke mogućnosti dozvoljavaju.

• nenamjenski koristi komunalnu uslugu.

Po prestanku razloga za uskraćenje komunalne usluge davalac usluge je dužan, da na zahtjev korisnika usluge, najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva, nastavi s pružanjem komunalne usluge uz naknadu troškova za ponovno uključenje korisnika.

III. SREDSTVA ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI

Član 11

Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti individualne potrošnje obezbjeđuju se iz cijene komunalnih usluga.

Vlada određuje jedinicu mjere, način obrazovanja cijene i cijenu komunalne usluge iz stava 1 ovog člana, ako zakonom nije drugačije određeno.

Sredstva za obavljanje djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje obezbjeđuju se iz:

• komunalne naknade i drugih naknada koje su izvor prihoda budžeta Brčko distrikta BiH.

Utvrđivanje visine sredstava iz prethodnog stava, koja se obezbjeđuju u budžetu Brčko distrikta, vrši se na osnovu programa.

Program sadrži: obim i kvalitet održavanja i obnavljanja pojedinih komunalnih objekata i uređenja i komunalnih usluga zajedničke komunalne potrošnje, visinu sredstava potrebnih za realizaciju programa i raspored sredstava za svaku djelatnost posebno i po namjenama, kao i mjere za sprovođenje programa.

Član 12

Komunalna naknada je prihod budžeta Vlade Brčko distrikta. Sredstva komunalne naknade namijenjena su za održavanje javnih površina, ulične rasvjete, ulica, trotoara i sličnih objekata i uređaja.

Član 13

Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici ili korisnici stambenog prostora, poslovnog prostora, garažnog prostora i građevinskog zemljišta koje služi za obavljanje djelatnosti.

Komunalna naknada se plaća u naselju u kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnosti održavanja javnih površina, održavanja puteva, pod uslovom da je do zemljišne čestice javna pristupna površina uređena (asfaltirana, betonirana ili popločana).

Član 14

Izuzetno, komunalna naknada se ne plaća za nekretnine:

• koje se koriste za djelatnost javnog školskog i visokog obrazovanja, muzeja, arhiva;

• koje se koriste za zdravstvenu i socijalnu zaštitu;

• koje se koriste za djelatnost vatrogasnih službi;

• koje služe vjerskim zajednicama;

• za građevinska zemljišta na kojima su spomen-obilježja;

• za objekte čije održavanje se finansira iz budžeta, pod uslovom da nisu izdati u zakup ili privremeno korišćenje.

Član 15

Odluku o komunalnoj naknadi donosi Vlada Brčko distrikta BiH, a njom se obavezno utvrđuju:

• naselja u kojima se plaća komunalna naknada;

• područje zona u Brčko distriktu;

• cijena komunalne naknade po zonama;

• cijena komunalne naknade po vrstama nekretnine.

Odluku o komunalnoj naknadi Vlada Brčko distrikta BiH će donijeti najkasnije 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a primjenjivaće se od sljedeće kalendarske godine.

IV. VODOSNABDIJEVANJE

Član 16

Snabdijevanje Brčko distrikta vodom za piće je djelatnost od posebnog društvenog interesa.

Za snabdijevanje stanovništva Brčko distrikta BiH vodom za piće iz vodovodne mreže odgovoran je davalac komunalne usluge nadležan za vodosnabdijevanje.

Član 17

Pod vodoopskrbnim objektima i uređajima smatraju se svi objekti za zahvatanje (površinskih voda, arterski, subarterski bunarevi, kaptaža na izvorima) i prečišćavanje vode, crpna postrojenja, rezervoari, vodovodna mreža s priključcima i vodomjerima zaključno s glavnim šahtom, a koji služe za snabdijevanje potrošača vodom za piće.

Unutrašnjim vodovodnim uređajima i instalacijama smatraju se svi ostali vodovodni aparati, koji služe za snabdijevanje vodom potrošača iz vodovodne mreže.

Član 18

Razvoj vodovodnog sistema vrši se u okviru zakonskih propisa a na osnovu urbanističkog plana Brčko distrikta i potreba stanovništva za pitkom vodom.

Član 19

Voda za piće mora odgovarati sanitarno-higijenskim propisima.

Za ispravnost kvaliteta vode odgovoran je davalac komunalne usluge nadležan za vodosnabdijevanje.

Nadzor nad ispravnošću vode za piće vrši odjeljenje nadležno za poslove sanitarne inspekcije u skladu s propisima iz svoje nadležnosti.

Član 20

Davalac komunalne usluge obavezan je u normalnim uslovima da putem vodovodnih uređaja obezbijedi uredno i bez prekida snabdijevanje potrošača vodom za piće.

U slučaju opravke ili drugih radova radi kojih mora doći do prekida u snabdijevanju vodom za piće, davalac komunalne usluge je dužan da putem sredstava informisanja o tome obavijesti potrošače najmanje tri dana prije prekida.

Ako u snabdijevanju vodom za piće dođe do prekida duže od 12 časova davalac usluge dužan je u neophodnim količinama snabdijevati vodom za piće bolnicu.

Kod obustavljanja snabdijevanja vodom za piće dužih od 24 časa davalac usluge dužan je da obezbijedi nužno snabdijevanje stanovništva vodom za piće.

Član 21

Područje na kome se nalaze vode koje po količini i kvalitetu mogu da se koriste ili se koriste za snabdijevanje stanovništva vodom za piće mora biti zaštićeno od zagađivanja i drugih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode ili na izdašnost izvorišta.

Na području iz prethodnog stava ne smiju se izgrađivati, odnosno vršiti rekonstrukcije postojećih objekata i postrojenja, kao ni koristiti zemljište u poljoprivredne svrhe, ako bi time mogla biti ugrožena zdravstvena ispravnost vode za piće.

Mjere zaštite iz prethodnog stava određuju se vodoprivrednim osnovama ili prostornim planom i na drugi pogodan način.

Član 22

Zaštita izvorišta, prema odredbama prethodnog člana, vrši se uspostavljanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite, čija se veličina, granice i sanitarni režim s potrebnim ograničenjima, kao i drugi uslovi, utvrđuju odlukom Vlade.

Za svako izvorište koje služi za snabdijevanje stanovništva vodom za piće, odlukom Vlade utvrđuju se zaštitne zone:

• uža zaštitna zona;

• prva zaštitna zona;

• druga zaštitna zona;

• treća zaštitna zona.

Odluku o utvrđivanju zaštitnih zona donosi Vlada.

1. Priključenje objekata na vodovodnu mrežu

Član 23

Svaki građevinski objekat na području Brčko distrikta, izgrađen pored vodovodne mreže, mora se prije puštanja u upotrebu spojiti s vodovodnom mrežom. Pod spajanjem se podrazumijeva izgradnja vodovodnog šahta, postavljanje vodomjera i priključka na glavni vod.

Postojeći objekti koji nisu priključeni na vodovodnu mrežu, na zahtjev korisnika, moraju se priključiti na vodovodnu mrežu, ako to tehnički uslovi dozvoljavaju.

Član 24

Priključak vodovodnih instalacija i uređaja na vodovodnu mrežu, na zahtjev korisnika, vrši isključivo davalac komunalne usluge.

Davalac komunalne usluge dužan je da izvrši priključak ako su ispunjeni svi propisani uslovi u pogledu izvođenja kućnih instalacija i ako je za objekat pribavljeno odobrenje za građenje, odnosno odobrenje - saglasnost za priključak na javnu vodovodnu mrežu.

Član 25

Za priključenje na vodovodnu i kanalizacionu mrežu korisnik plaća posebnu nadoknadu čiji se iznos određuje odlukom Vlade ako zakonom nije drugačije određeno.

Sredstva od naknade koristiće se isključivo za izgradnju novih i proširenje postojećih kapaciteta za obezbjeđenje vode za piće.

Član 26

Unutrašnje vodovodne instalacije se spajaju s vodovodnim sistemom, odnosno uličnom vodovodnom mrežom preko vodovodnog priključka.

Vodovodni priključak je cijevni spoj od ulične vodovodne mreže do vodomjera, uključujući i vodomjer.

Član 27

Svaka zgrada mora da ima sopstveni vodovodni priključak.

U stambenim zgradama s više stambenih jedinica, za svaku stambenu jedinicu postavlja se, po pravilu, poseban vodomjer.

Poslovne prostorije u stambenim zgradama moraju imati poseban vodomjer.

Član 28

Vodovodni priključak se postavlja tako što se unutrašnja vodovodna instalacija neposredno priključuje na uličnu vodovodnu mrežu.

Izuzetno, ako ne postoji mogućnost da se unutrašnje vodovodne instalacije neposredno priključuju na uličnu vodovodnu mrežu, vodovodni priključak može se postaviti preko susjednog zemljišta.

Prečnik vodovodnog priključka, vodomjer kao i uslove za projektovanje spremišta za vodomjer, u skladu s tehničkim normativima, određuje nadležno odjeljenje, odnosno davalc komunalne usluge.

Član 29

Nadležno odjeljenje uz odgovarajuću naknadu daje tehničke i druge podatke potrebne za izradu projekta vodovodnih instalacija i uređaja.

Investitor je dužan da projekat uređaja i instalacija iz stava 1 ovog člana izradi prema dobijenim tehničkim i drugim uslovima za projektovanje.

Nadležno odjljenje ocjenjuje usaglašenost projekta s tehničkim podacima iz stava 1 ovog člana.

Član 30

Na zahtjev investitora vodovodni priključak isključivo postavlja i vodomjer ugrađuje davalac komunalne usluge.

Uz zahtjev investitor je dužan da priloži odgovarajuću tehničku dokumentaciju i odobrenje za građenje.

Davalac komunalne usluge je dužan da odmah a najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja za priključak i obezbjeđenja sredstava plaćanja postavi vodovodni priključak s vodomjerom.

Troškove postavljanja vodovodnog priključka i ugrađivanja vodomjera sa armaturom snosi investitor.

Član 31

Zabranjeno je:

1. samovoljno postavljanje vodovodnog priključka i ugrađivanje vodomjera;

2. samovoljno izmještanje vodovodnog priključka;

3. povezivanje unutrašnjih vodovodnih instalacija, spojenih s vodovodnim sistemom, s vodovodnim instalacijama i uređajima koji dobijaju vodu iz individualnih izvorišta;

4. ugrađivanje odvodne cijevi na vodovodnom priključku ispred vodomjera;

5. priključenje objekata koji su bespravno izgrađeni.

Izuzetno od odredbe tačke 4 ovog člana, ako zgrada ima vodovodne instalacije za gašenje požara, ove instalacije mogu da se spoje s vodovodnim priključkom ispred vodomjera posebnim vodom, koji se kontroliše plombiranim zatvaračem.

Korišćenje vode preko obilaznog voda za druge potrebe osim za gašenje požara nije dozvoljeno.

2. Vodomjeri, potrošnja i plaćanje

Član 32

Potrošnja vode mjeri se po pravilu vodomjerom.

U slučaju da je vodomjer privremeno van upotrebe (kvar) ili je na kontroli ispravnosti - baždarenja, potrošnja vode određuje se paušalno, na osnovu prosječne potrošnje vode u prethodna tri mjeseca.

Paušalna potrošnja vode može se određivati do otklanjanja kvara a najduže dva mjeseca.

Član 33

Obračunavanje potrošnje vode neće se vršiti na osnovu pokazivanja vodomjera koji nije pregledao davalac komunalne usluge i na kojem nema plombe, kao dokaza baždarenja.

Član 34

Potrošnja vode utvrđuje se prema razlici stanja brojila vodomjera na kraju i na početku obračunskog perioda, s tim da se čitaju samo cijeli kubni metri utrošene vode.

Član 35

Potrošač ima pravo da zatraži od davaoca komunalne usluge da se provjeri ispravnost vodomjera.

Na zahtjev iz prethodnog stava davalac komunalne usluge je dužan da u roku od 10 dana demontira vodomjer i putem nadležne institucije provjeri njegovu ispravnost.

Smatra se da vodomjer radi ispravno ako mu odstupanje mjerenja potrošnje vode nije veće od 3%.

Ako se ustanovi da je vodomjer neispravan račun za vodu se, od dana reklamacije, ispravlja u srazmjeri sa stepenom ustanovljene neispravnosti vodomjera.

Troškove redovnog ispitivanja vodomjera snosi davalac komunalne usluge, a vanrednog potrošač, ukoliko se ispitivanjem utvrdi da je vodomjer ispravan.

Član 36

Potrošnja vode na javnim površinama (polivanje, pranje ulica, zalivanje parkova, gašenje požara i sl.), obračunava se na teret Vlade Brčko distrikta).

Za gradilišta korišćenje vode obračunava se vodomjerom koji se na zahtjev investitora ili izvođača radova ugrađuje privremeno do okončanja građenja.

Član 37

Očitavanje vodomjera vrši ovlašćeni radnik davaoca komunalne usluge, koji je na zahtjev korisnika dužan da pokaže pismeno ovlašćenje.

Stanje brojila na vodomjeru očitava se po pravilu radnim danom u vremenu između 8.00 i 16.00 časova.

Očitavanje se može vršiti i u drugom vremenu uz prethodno obavještenje korisnika, ali ne noću.

Član 38

Korisnik je dužan da omogući ovlašćenom licu očitavanje vodomjera.

Zabranjeno je fizičkim i pravnim licima preduzimanje bilo kakvih radnji kojima se onemogućava pristup do šahta za smještaj vodomjera da bi se izvršilo očitavanje vodomjera (zatrpavanje šahta za smještaj vodomjera smećem, otpadom, građevinskim materijalom i sl.).

Ako se krivicom korisnika nije moglo izvršiti očitavanje vodomjera, potrošnja vode za taj period određuje se procjenom a definitivno prilikom sljedećeg očitavanja.

Član 39

Korisnik - potrošač je dužan da plaća naknadu za korišćenje vode sve dok ne podnese pismeni zahtjev za odjavu, te se po istom prestane isporučivati voda korisniku.

Odjava korišćenja vode može biti trajna ili privremena.

Član 40

Trajno se može otkazati korišćenje vode samo ako se objekat stavlja van upotrebe.

U slučaju privreme odjave korišćenja vode zatvara se ulični ventil, a po potrebi demontira se i vodomjer.

Troškove postupka odjave i ponovnog korišćenja vode snosi korisnik.

Član 41

Količinu isporučene vode potrošač plaća davaocu komunalne usluge po utrošenom m3 vode, čiju cijenu određuje Vlada uz saglasnost Skupštine Distrikta, ako zakonom nije drugačije određeno.

3. Javni izlivi i hidranti

Član 42

Javni izlivi su: javne česme, vodoskoci, fontane i sl.

Vodeni objekti iz prethodnog stava postavljaju se na osnovu odobrenja za građenje.

Troškovi utrošene vode za objekte iz stava 1 ovog člana idu na teret Vlade Brčko distrikta.

Član 43

Iz javnih hidranata, bez vodomjera, vodu smiju koristiti samo organi vatrogasne službe i drugi ovlašćeni organi uz kontrolu davaoca komunalne usluge.

4. Zaštitne mjere

Član 44

Davalac komunalne usluge ima isključivo pravo otvaranja i zatvaranja ventila na uličnom vodu i ispred vodomjera.

Korisnik može zatvoriti ventil iza vodomjera u slučaju kvara ili popravke na kućnoj vodovodnoj instalaciji.

Zatvaranje ventila ispred vodomjera korisnik može izvršiti samo u slučaju kvara vodomjera, ali je o tome dužan odmah, a najkasnije u roku od 24 časa, da obavijesti davaoca komunalne usluge.

Član 45

Korisnik je dužan da kućne vodovodne instalacije, vodovodni priključak i vodovodne instalacije na njegovom imanju održava u funkcionalnom i ispravnom stanju.

U zgradama s više stanova vlasnici stanova su dužni da instalacije u stanu održavaju u ispravnom stanju, te da spriječe curenje vode u druge stanove i zajedničke prostorije.

Član 46

U cilju omogućavanja kontrole vodovodne mreže i instalacija, radnicima koji imaju ovlašćenja, mora se omogućiti slobodan pristup na sve dijelove nekretnine i u sve objekte u kojima su postavljene vodovodne instalacije preko kojih se vrši snabdijevanje vodom.

5. Štednja vode

Član 47

Davalac komunalne usluge je dužan da preduzme mjere za sprečavanje rasipanja i gubitaka vode u vodovodnoj mreži. U tom cilju ovlašćeni su uz saglasnost korisnika dužni da izvrše pregled unutrašnjih instalacija, te predlože mjere za otklanjanje kvarova.

Ako korisnik ni nakon predloženih mjera ne želi da izvrši popravku instalacija, te time omogućava gubitak vode, davalac komunalne usluge će o tome obavijestiti komunalnog inspektora.

U slučaju veće nestašice vode zbog suše ili bilo kojih drugih razloga, na predlog davaoca komunalne usluge, Vlada može donijeti odluku o štednji i ograničenju potrošnje vode, te način ograničenja potrošnje i mjere za izvršenje odluke.

6. Zatvaranje vode

Član 48

Davalac komunalne usluge ima pravo da zatvori vodu na vodovodnom priključku u sljedećim slučajevima:

1. kada potrošač privremeno ili trajno odjavi potrošnju vode;

2. kada se vrši otklanjanje smetnji i kvarova na kućnoj vodovodnoj instalaciji ili na vodovodnoj mreži;

3. kada stanje kućnih vodovodnih instalacija i uređaja ugrožava zdravlje ljudi zbog kvaliteta vode u vodovodnoj mreži;

4. kada je okno - šaht za smještaj vodomjera zagađeno, zatrpano smećem i otpadom, a korisnik ni nakon pismene opomene nije preduzeo mjere na otklanjanju nedostataka;

5. kada korisnik krši odredbe odluke o štednji vode;

6. ako korisnik namjerno pokvari vodomjer;

7. kada korisnik dozvoli da se na njihov priključak priključi novi objekat, a za ove radove nema pismenu saglasnost nadležnog odjeljenja.

8. ako korisnik ne izvrši plaćanje za utrošenu vodu u roku od 10 dana od dana pismene opomene.

V. KANALIZACIJA

Član 49

Poslove upravljanja i održavanja javne kanalizacije obavlja davalac komunalne usluge nadležan za poslove kanalizacije.

Poslovi izgradnje javne kanalizacije, koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta, u nadležnosti su Vlade.

Član 50

Otpadnim vodama, u smislu ovog zakona, smatraju se:

a) oborinske vode;

b) vode iz domaćinstva;

c) industrijske otpadne vode;

d) fekalne vode.

Član 51

Vlasnici i korisnici zemljišta i objekata dužni su sa zemljišta i objekata obezbijediti odvođenje voda u skladu sa ovim zakonom.

Član 52

Otpadne vode sa urbanog područja odvode se putem sistema kanalizacije. Kanalizacija se dijeli na:

a) javnu kanalizaciju,

b) priključnu kanalizaciju.

Član 53

Pod javnom kanalizacijom, u smislu ovog zakona podrazumijevaju se: kanalizaciona mreža s pripadajućim objektima (reviziona okna, ulični slivnici, taložnici, kanalizacioni priključci, crpne stanice i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda).

Pod priključnom kanalizacijom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se: instalacije i objekti - uređaji za odvođenje otpadnih voda i atmosferskih voda iz zgrada i drugih objekata u kanalizaciju do mjesta gdje se može izvršiti priključenje.

Član 54

O razvoju i održavanju javne kanalizacije stara se davalac komunalne usluge.

Razvoj kanalizacionog sistema vrši se u skladu s regulacionim planom Brčko distrikta, kao i programima zaštite okoline.

1. Javna kanalizacija

Član 55

Javnu kanalizaciju čine: instalacije, građevine i uređaji za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda od spoja unutrašnje, odnosno priključne kanalizacije na javnu kanalizaciju, do recipijenta.

Otpadne vode se mogu odvoditi mješovitom ili razdvojenom javnom kanalizacijom.

Mješovitom javnom kanalizacijom odvode se sve otpadne vode.

U razdvojenoj javnoj kanalizaciji obezbijeđeno je odvođenje oborinskih voda i voda koje nisu nastale kao posljedica tehnološkog procesa odvojeno od odvođenja ostalih otpadnih voda.

Član 56

Oborinske vode s javnih površina mogu se direktno upuštati u javnu kanalizaciju samo preko slivnika s taložnikom, kod mješovite kanalizacije.

Slivnike na putevima i trotoarima održava Javno preduzeće "Putevi Brčko" d.o.o. Brčko distrikt BiH (u daljem tekstu: JP "Putevi Brčko").

Član 57

Otpadne vode koje se odvode skupnom javnom kanalizacijom upuštaju se u recipijent putem zaušćenja koja se zaušćuju ispod najnižih vodostaja rijeke Save, pod uslovom da je stepen zagađenosti otpadnih voda u granicama propisanog.

U protivnom, ako je opterećenje otpadnim vodama iznad dozvoljenog, one se moraju do potrebnog stepena prečistiti prije upuštanja u rijeku Savu.

Postojeće kanalizacione ispuste u rijeku Savu koji nisu zaušćeni, davalac komulane usluge zauštiće na najniži vodostaj.

Član 58

Javna kanalizacija mora biti izgrađena i održavana u skladu s važećim propisima i standardima tako da obezbjeđuje odvođenje predviđenih količina vode, da se isključi mogućnost zagađivanja razlivanjem otpadnih voda po površini, prodiranje otpadnih voda u podzemne slojeve i na drugi način, te da se spriječi prenošenje zaraznih bolesti.

Kanali javne kanalizacije, po pravilu se postavljaju ispod javnih površina.

Član 59

Instalacije, građevine i uređaje javne kanalizacije održava davalac komunalne usluge.

Član 60

Davalac komunalne usluge dužan je odmah a najkasnije u roku od 24 časa nakon saznanja, odnosno obavještenja građana, da započne otklanjanje neispravnosti na kanalizaciji koje su dovele do izliva kanalskog sadržaja na javnu površinu, te objekte i mjesto izliva dovesti u ispravno prvobitno stanje.

2. Priključna kanalizacija

Član 61

Priključna kanalizacija mora biti izvedena i održavana tako:

• da se isključi mogućnost zagađivanja okoline razlivanjem otpadnih voda po površini, prodiranje otpadnih voda u podzemlje i stambene i druge objekte i javne površine;

• da se spriječi prenošenje zaraznih bolesti i

• da se onemogući povećanje kanalskih voda u kanalizaciji djelovanjem uspora.

Član 62

Priključna kanalizacija za odvođenje industrijskih otpadnih voda mora biti izvedena od materijala koji je vodonepropustan, otporan na hemijska djelovanja i temperaturu.

Član 63

Industrijske otpadne vode mogu se ispuštati u javnu kanalizaciju samo ako su prethodno prečišćene do propisanog stepena zagađenosti.

Uređaji priključne kanalizacije za prečišćavanje otpadne vode moraju biti izvedeni tako da je obezbijeđeno neprekidno prečišćavanje vode i kada se uređaji popravljaju.

Iz priključne industrijske kanalizacije mora postojati mogućnost uzimanja uzoraka vode radi analize njenog sastava.

Član 64

Prečišćavaju se, odnosno neutralizuju otpadne vode:

1. s površina uređenih za pranje vozila iz mehaničkih radionica, javnih garaža, preko taložnica za krute tvari i separatora za masti, ulja i tekuća goriva;

2. iz industrijskih pogona, zanatskih radionica, klaonica, pogona koji u svom tehnološkom procesu imaju otpatke krutih tvari koje bi taloženjem mogle začepiti kanalizaciju, preko taložnika i separatora;

3. iz skladišta i pogona koji koriste ulja, masti, boje, lakove, goriva i slične materije čija je specifična težina lakša od vode - preko separatora;

4. tehnološke vode čija je temperatura iznad 45 stepeni - preko rashladnih uređaja;

5. praonice veša - preko odgovarajućih separatora;

6. sve ostale otpadne vode koje bi mehaničkim ili drugim otpadom sprečavale normalno funkcionisanje kanalizacije.

Član 65

Posebnim uređajima prečišćavaju se i neutralizuju otpadne vode koje su agresivne i toksične ili su zagađene patogenim klicama ili su radioaktivne.

Član 66

Količina i sastav otpadnih voda, te stepen prečišćenosti mjeri se prije ispuštanja otpadnih voda u javnu kanalizaciju.

Otpadne vode moraju se prečistiti tako da se spriječi štetno djelovanje na kanalizacionu mrežu i da se zaštite radnici koji obavljaju poslove na održavanju kanalizacione mreže.

Član 67

Otpadne vode ispuštaju se iz priključne kanalizacije u javnu kanalizaciju preko revizionih okana.

Izuzetno od odredaba prethodnog stava mogu se ispuštati bez revizionog okna:

• oborinske vode;

• vode koje nisu nastale kao posljedica tehnološkog procesa, ali samo u mješovitu javnu kanalizaciju.

Član 68

Reviziono okno je dio priključne kanalizacije preko njenog spoja s javnom kanalizacijom na kojem se uzimaju i uzorci otpadne vode.

Reviziono okno smješta se na mjestu do kojeg je obezbijeđen nesmetan pristup. U ulicama u kojima su zgrade neposredno uz javnu saobraćajnu površinu, reviziono okno smješta se u podrum uz građevinsku liniju.

U ulicama u kojima postoje uslovi, reviziono okno smješta se između javnih saobraćajnih površina i zgrade uz regulacionu liniju.

Reviziono okno izrađuje se prema tipskom projektu koji određuje davalac komulane usluge.

Član 69

Korisnik priključne kanalizacije je dužan da instalacije, građevine i uređaje održava u ispravnom i funkcionalnom stanju.

Korisnik priključne kanalizacije je dužan u svako vrijeme da omogućiti sanitarnom i komunalnom inspektoru nesmetan pristup uređajima za prečišćavanje i revizionom oknu.

Troškove izgradnje i održavanja priključne kanalizacije snose njeni vlasnici, odnosno korisnici.

3. Spajanje priključne s javnom kanalizacijom

Član 70

Instalacije priključne kanalizacije objekata koji se nalaze u ulici ili graniče sa ulicom u kojoj je izgrađena ulična kanalizaciona mreža moraju se spojiti s tom mrežom.

Član 71

Spajanje priključne kanalizacije stambenih i drugih objekata s javnom kanalizacionom mrežom mora se izvršiti u roku od jedne godine, računajući od dana kada su se stekli uslovi.

U toku izgradnje kanalizacije za pojedina naselja ili ulice, komunalna inspekcija je ovlašćena i dužna da naloži priključenje objekata čije bi kasnije priključenje moralo dovesti do raskopavanja ulice, odnosno javne površine.

Nakon priključenja objekta na javnu kanalizaciju vlasnik, odnosno korisnik objekta dužan je u roku od 15 dana da isprazni i zatrpa septičku jamu.

Član 72

Instalacije priključne kanalizacije spajaju se s javnom kanalizacijom preko kanalizacionog priključka.

Svaka zgrada mora da ima poseban kanalizacioni priključak.

Član 73

Davalac komunalne usluge daje tehničke i druge podatke za izradu projekta kanalizacionih instalacija i uređaja.

Investitor je dužan da projekat uređaja i instalacija iz prethodnog stava, izradi prema dobijenim tehničkim podacima.

Nadležno odjeljenje ocjenjuje usaglašenost projekta s datim tehničkim podacima, te izdaje potrebnu saglasnost.

Član 74

Montažne radove na kanalizacionom priključku s javnom kanalizacijom na zahtjev investitora vrši davalac komulane usluge ili drugi izvođač radova pod nadzorom davaoca komulane usluge.

Investitor je dužan uz zahtjev da priloži i odgovarajuću tehničku dokumentaciju.

Davalac komunalne usluge je dužan montažne radove na kanalizacionom priključku da izvrši u roku od 8 dana od dana prijema zahtjeva, pod uslovom da su ispunjeni svi uslovi.

Troškove postavljanja kanalizacionog priključka snosi investitor.

Član 75

Zabranjeno je:

1. samovoljno spajanje priključnih i drugih instalacija na javnu kanalizaciju;

2. odvođenje otpadnih i atmosferskih voda preko priključnih instalacija kanalizacije susjedne zgrade ili zemljišta;

3. ugrađivanje odvodnih cijevi na dijelu kanalizacionog priključka od ulične kanalizacione mreže do prvog revizionog okna iza regulacione linije;

4. u javnu kanalizaciju upuštati materije koje ometaju ili onemogućavaju proticanje otpadnih voda ili koje mogu oštetiti kanalizacionu mrežu;

5. spajanje unutrašnjih instalacija kanalizacije i drugih instalacija na kanal razdjelnog sistema kanalizacije suprotno njegovoj namjeni;

6. neovlašćeno prekidanje protoka kanalskog sadržaja, odnosno normalnog funkcionisanja priključne kanalizacije;

7. ispuštanje otpadnih voda na javne i druge površine.

4. Održavanje kanalizacionog priključka i plaćanje naknade

Član 76

Kanalizacioni priključak održava davalac komunalne usluge, koji je dužan da korisnika priključne kanalizacije, osim u slučaju neodložnih radova, unaprijed obavijesti o namjeravanim radovima na održavanju kanalizacionog priključka.

Član 77

Vlasnik, odnosno korisnik zgrade odgovoran je za održavanje prvog revizionog okna iza regulacione linije i za unutrašnju kanalizaciju i snosi troškove njenog održavanja.

U zgradama s više stanova njihovi vlasnici ili korisnici dužni su da spriječe curenje fekalnih voda u druge stanove.

Reviziono okno mora da se održava tako da se omogućava pravilno funkcionisanje instalacija, kao i nesmetan rad u njemu.

Član 78

Vlasnici, odnosno korisnici zgrada i zemljišta dužni su da omoguće ovlašćenim radnicima nadležnog odjeljenja pristup zgradi i zemljištu radi kontrole ispravnosti priključnih instalacija kanalizacije i revizionog okna i uzimanja uzorka otpadne vode.

Član 79

Za odvođenje otpadnih voda, odnosno korišćenje javne kanalizacije plaća se naknada. Naknada se obračunava i plaća po kubnom metru utrošene vode, davaocu komunalne usluge.

Naknada za odvođenje oborinskih voda s javnih površina ide na teret Vlade Brčko distrikta.

Sredstva ostvarena od naknade za korišćenje kanalizacije koriste se za izgradnju i održavanje javne kanalizacije.

VI. ODREDBE O GROBLJIMA

Član 80

Groblje je komunalni objekat kojim uz saglasnost Vlade Brčko distrikta upravljaju nadležno odjeljenje ili vjerske zajednice. Pogrebna djelatnost obuhvata radnje vezane za sahranjivanje posmrtnih ostataka i smještanje pepela spaljenih posmrtnih ostataka.

Član 81

Skupština Brčko distrikta propisuje način i uslove uređivanja i održavanja groblja, prenos posmrtnih ostataka do groblja i uslove kada se sahranjivanje može vršiti van groblja u upotrebi.

U groblju se mogu graditi mrtvačnice, prostorije za spaljivanje posmrtnih ostataka, prostorije za vršenje posmrtnih obreda i pomoćni objekti.

Član 82

Nadležno odjeljenje, odnosno vjerska zajednica koja upravlja grobljem, određuje uslove za ustupanje i naknadu za korišćenje grobnih mjesta, uslove za postavljanje, uklanjanje, odnosno zamjenu nadgrobnih spomenika i nadgrobnih znakova u skladu s propisima Skupštine Brčko distrikta.

Član 83

Nadležno odjeljenje, odnosno vjerska zajednica koja upravlja grobljem dužna je da obezbijedi uslove za sahranu kao i da uredno održava i uređuje groblja.

Trava i rastinje u okviru groblja moraju se kositi najmanje dva puta godišnje a po potrebi i češće kada je groblje zaraslo i neuredno.

Član 84

U grobljima je zabranjeno odlagati bilo kakav otpad, a građevinski materijal i otpad nastao prilikom izgradnje ili opravke nadgrobnih spomenika naručilac radova dužan je da ukloni odmah a najkasnije u roku od tri dana od dana odlaganja.

Zabranjeno je na bilo koji način oštećivati nadgrobne spomenike, kao i druge objekte i na grobljima.

Član 85

Groblja moraju biti ograđena a ogradu postavlja i održava vjerska zajednica koja upravlja grobljem, odnosno nadležno odjeljenje.

Ograda se mora redovno održavati u ispravnom i urednom stanju.

VII. DIMNJAČARSKA DJELATNOST

Član 86

Dimnjačarska djelatnost obuhvata sljedeće poslove: provjeravanje ispravnosti funkcionisanja dimovodnih objekata i uređaja za loženje, čišćenje dimovoda, vađenje i spaljivanje čađi iz dimo-vodnih objekata i pregled dimovodnih objekata.

Član 87

Dimnjačarsku djelatnost na području Brčko distrikta obavljaju dimnjačarske radnje, odnosno dimnjačari na osnovu odobrenja za rad.

Za obavljanje dimnjačarske djelatnosti svaki dimnjačar mora posjedovati uvjerenje da je kvalifikovani dimnjačar.

Pored navedenih uslova iz stavova 1 i 2 ovog člana za obavljanje dimnjačarske djelatnosti potrebna su sljedeća sredstva za rad: ljestve, prodorna žica, kugla s konopom, ručne četke za čišćenje dimnih cijevi i ložišta, aparat i materijal za spaljivanje čađi, te drugi potrebni materijal.

Član 88

Dimnjačarske radnje, odnosno lica koja obavljaju dimnjačarsku djelatnost ovlašćeni su da izvrše stručni pregled dimovodnih objekata u novoizgrađenim zgradama, kao i u zgradama u kojima se vrši dogradnja, rekonstrukcija ili adaptacija.

Kod pregleda se mora ustanoviti da li dimovodni objekti i uređaji udovoljavaju uslovima koji se odnose na mjere zaštite od požara.

Član 89

Ako se pregledom dimovodnih objekata utvrdi da su oni ispravni, dimnjačarska radnja je dužna da izda atest o ispravnosti dimovodnih objekata.

Ako se pregledom utvrdi da su dimovodni objekti neispravni ili se u blizini dimnjaka nalaze lako zapaljive materije, te ako i nakon upozorenja dimnjačara korisnik ne postupi po upozorenju, dimnjačar je dužan da o tome obavijesti protivpožarnog i komunalnog inspektora.

Član 90

Po izvršenim pregledima dimovodnih objekata dimnjačari su dužni da podatke o čišćenju i pregledu unesu u dnevnik rada. Dnevnik rada mora da sadrži sljedeće podatke: datum, ime korisnika i izvršene radove.

Član 91

Čišćenje dimnjaka i dimovodnih uređaja vrši se obavezno radnim danom a izuzetno i van radnog dana, za šta je potrebna saglasnost protivpožarnog inspektora.

U dane čišćenja, odnosno spaljivanja dimnjaka u zgradama s više stanova zabranjeno je loženje vatre, a korisnici dimnjaka dužni su da zatvore rozete i omoguće dimnjačaru slobodan pristup do mjesta čišćenja.

Dimnjačar je dužan da obavijesti sve stanare zgrade, najkasnije dva dana prije čišćenja, o tačnom terminu čišćenja dimovodnih objekata.

Član 92

Korisnici dimnjaka dužni su da redovno održavaju dimovodne objekte u funkcionalnom i ispravnom stanju, te spriječe rasipanje čađi u okolinu.

Obavezno je spaljivanje čađi za sve dimnjake najmanje jednom godišnje. Spaljivanje čađi u dimnjacima ne smije se vršiti za vrijeme jakog vjetra i visoke spoljne temperature.

Član 93

Dimnjačarska radnja ili lice koje vrši dimnjačarske poslove prilikom čišćenja, odnosno spaljivanja dimnjaka dužna je sve nečistoće i čađ uredno da pokupi i odloži u posude za sakupljanje smeća.

Član 94

Zabranjeno je premještanje otvora na dimnjacima bez saglasnosti dimnjačara, odnosno dimnjačarske radnje.

Zabranjeno je korisnicima da bilo čime začepe dimne kanale i da spaljuju čađ u dimnjacima.

Član 95

Korisnici dimovodnih objekata i uređaja obavezni su, putem nadležne dimnjačarske službe, da ih čiste najmanje u sljedećim rokovima:

1. domaćinstva devet puta godišnje;

2. kotlovnice jednom mjesečno;

3. roštilji ugostiteljskih radnji (uklanjanje masnoće svakih 30 dana) i

4. pekarske peći jednom mjesečno.

VIII. UREĐENJE NASELJA

Član 96

Pod uređenjem naselja smatra se uređenje fasada i drugih spoljnih dijelova zgrada, izloga, reklama, natpisa, ograda, dvorišta, oglasnih stubova i tabla, javne rasvjete, spomenika, komunalnih objekata, uređaja i opreme, te korišćenje i održavanje javnih, saobraćajnih i drugih površina.

Član 97

Javne površine, u smislu ovog zakona, obuhvataju:

1. javne saobraćajne površine: magistralni, regionalni, lokalni i nekategorisani putevi, ulice, trotoari, pješačke i parkovske staze, javni prolazi, trgovi, skverovi, javna stepeništa, mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci, javne parking-površine, autobuska stajališta i taksi stajališta;

2. javne zelene površine: parkovi, drvoredi, posude sa ukrasnim biljem, žive ograde, travnjaci, dječja igrališta, zelene površine uz saobraćajnice na području grada, uz stambene, stambeno-poslovne i javne objekte, uređene rekreacione površine, šetališta, zelene površine oko javnih česmi;

3. 3.ostale javne površine: sportska igrališta, sportski objekti i uređaji, izletišta, bazeni, površine uz uređene i neuređene obale rijeka i luke, željeznički peroni, benzinske stanice i prostor oko njih, otvoreni pijačni i tržišni prostori, prostori oko prodajnih objekata, javni nužnici, javne česme, fontane, neuređene javne površine i prostori i neizgrađeno građevinsko zemljište.

1. Uređenje fasada i drugih spoljnih dijelova zgrada

Član 98

Vlasnici i suvlasnici, odnosno korisnici zgrada i poslovnih prostora dužni su redovno održavati spoljne dijelove zgrada i objekata u teničkom, funkcionalnom i estetskom pogledu, i to: fasade, balkone, terase, spoljnu stolariju, krov, izloge, prozore, vrata, oluke i ostalo.

Za objekte koji se nalaze u najužem jezgru grada, i to ulice Konačko brdo i Bosne Srebrene, Trg mladih, i Bulevar mira (zona I) a svojim izgledom narušavaju opšti izgled ulice i naselja, komunalni inspektor naložiće da se objekat uredi, s tim da rok za izvršenje rješenja kojim se nalaže uređenje ne može biti kraći od 3 mjeseca niti duži od 6 mjeseci.

Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove može donijeti odluku o izmjenama i dopunama zone I iz prethodnog stava.

Ukoliko vlasnik ili korisnik poslovnog prostora u zoni I ne postupi u skladu sa obavezama naloženim u rješenju iz prethodnog stava u roku određenom u rješenju, može se privremeno naložiti zatvaranje poslovnog prostora do ispunjenja obaveze.

Za objekte koji zbog dotrajalosti pojedinih spoljnih elemenata na zgradi predstavljaju opasnost po život i zdravlje ljudi, komunalni inspektor donijeće rješenje da se bez vremenskog odlaganja izvrši popravka ili izmjena navedenih elemenata.

Dok se ne izvrši popravka ili izmjena elemenata iz prethodnog stava, komunalni inspektor može naložiti da se ispred navedenog objekta privremeno ogradi prostor i onemogući prolaz pješaka.

Član 99

Prije preduzimanja radova na održavanju i uređenju fasada u zoni I, lica iz prethodnog člana, dužna su da pribave odobrenje za izvođenje radova u kojem će se utvrditi boja i izgled fasade, u skladu sa urbanističkom saglasnošću.

Član 100

Ako se rušenjem nekog objekta otkriju zabatni zidovi tog ili susjednog objekta, otkriveni dio objekta pravno, ili fizičko lice po čijem zahtjevu se ruši objekat, mora uskladiti s postojećom fasadom.

Član 101

Zabranjeno je na balkonima i terasama gomilanje starih stvari, ostataka namještaja, drva i sličnih predmeta koji narušavaju estetski izgled objekta.

S prozora, balkona, terasa kao i drugih dijelova zgrada, zabranjeno je istresanje krpa, tepiha, deka i slično, bacanje smeća, ocjeđivanje vode ili na bilo koji način prljanje objekta ili javne površine.

Član 102

Zabranjeno je svako oštećivanje, prljanje, šaranje i pisanje, odnosno crtanje na fasadama i drugim dijelovima zgrada, garaža i potpornih zidova, bez odobrenja Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove.

2. Uređenje ograda, bašta, voćnjaka i sličnih površina

Član 103

Ograđivanje javnih površina po pravilu se vrši ukrasnim stubićima ili ukrasnom živicom na mjestima gdje neće ometati normalno kretanje pješaka ili odvijanje saobraćaja.

Postavljanje ograda na površinama namijenjenim za individualno stanovanje odobrava se pod uslovima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti, odnosno odobrenjem za građenje.

Ograde uz javne površine postavlja i održava odjeljenje nadležno za parkove.

Član 104

U pogledu materijala, oblika, boje i načina izrade, ograda se mora prilagoditi okolnom ambijentu.

Visina i drugi elementi ograde utvrđuju se urbanističkom saglasnošću. Vrata i kapije uličnih ograda ne smiju se otvarati prema ulici.

Član 105

Dvorišta stambenih, poslovnih, stambeno-poslovnih objekata, poslovnih subjekata, bašte, voćnjaci, ograde, kao i neizgrađeno zemljište uz javne površine, vlasnici i korisnici moraju održavati urednim.

3. Reklame, natpisi, izlozi, reklamni ormarići i plakati

Član 106

Reklame, reklamne konstrukcije, reklamni panoi, reklamni svijetleći i drugi ormarići, jarboli zastava, oglasne table, oglasni stubovi, transparenti, zaštitne tende i ostalo (u daljem tekstu: naprave), mogu se postavljati na javnim površinama i objektima samo na osnovu urbanističke saglasnosti i ugovora o privremenom zakupu javne površine.

Izuzetno, za određene manifestacije i druge prilike periodičnog karaktera, može se dati odobrenje za privremeno postavljanje navedenih predmeta, uređaja i objekata, ali se oni moraju ukloniti odmah po prestanku razloga zbog kojih su postavljeni.

Član 107

Plakati, oglasi, posmrtnice, obavještenja i slične objave mogu se postavljati bez odobrenja samo na: oglasnim tablama, oglasnim stubovima i oglasnim ormarićima.

Posebne samostojeće objave mogu se postavljati na trotoare, zelene površine, zidove zgrada i slično samo na osnovu urbanističke saglasnosti.

Uredno postavljene objave zabranjeno je prljati, oštećivati ili uništavati.

Član 108

Zabranjeno je postavljanje plakata, oglasa i sličnih objava van dozvoljenih mjesta, kao i ispisivanje poruka bilo koga sadržaja, a naročito na fasadama, ogradama, zidovima, drveću, rasvjetnim i stubovima saobraćajne signalizacije, energetskim i drugim postrojenjima i sličnim objektima, bez odobrenja nadležnog odjeljenja Vlade Brčko distrikta.

Član 109

Reklamni natpisi, odnosno firme, moraju biti čitljivi, uredni i jezički ispravni i ne smiju svjetlom ili zvukom ometati ostale korisnike zgrade u mirnom korišćenju zgrade.

Izlozi, izložbeni ormarići i drugi slični objekti postavljeni na zgradi moraju se održavati u čistom i urednom stanju.

Član 110

Svijetleći natpisi i reklame moraju biti upaljeni cijele noći u skladu s režimom rada javne rasvjete, osim u slučajevima štednje električne energije i drugim vanrednim okolnostima.

Svaki kvar na svijetlećem natpisu, ili reklami, korisnik je dužan da ukloni najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka kvara.

Neispravne svijetleće natpise i reklame koje ne može popraviti korisnik je dužan da ukloni.

Član 111

Reklamni natpisi i firme mogu se postavljati u visini najmanje 2,5 metara od nivoa trotoara, odnosno ulice.

Svi izlozi moraju biti osvijetljeni sopstvenom svjetlošću, s tim što izvor svjetlosti ne smije biti okrenut prema prednjoj strani izloga (ulično staklo).

Reklamni natpisi i firme postavljaju se na osnovu urbanističke saglasnosti.

Član 112

Neispravnim natpisom i firmom smatraju se natpis i firma čija je tabla na kojoj su ispisani naprsla, na kojoj su slova izblijedila ili nečitljiva, ili je na bilo koji način oštećena.

Član 113

Zabranjeno je postavljanje reklamnih natpisa i firmi na drveću, parkovskom zelenilu, na uličnim stubovima (rasvjetnim, saobraćajnim i drugim), na javnim objektima kulturno-istorijske vrijednosti, vjerskim institucijama, mostovima, spomen-obilježjima i sličnim objektima.

Član 114

U slučaju prestanka rada ili preseljenja u drugu poslovnu prostoriju, vlasnik reklamnog natpisa ili firme dužan je da ih ukloni u roku od 15 dana od dana prestanka poslovanja, a mjesto gdje je bio istaknut reklamni natpis, odnosno firma, dovede u prvobitno stanje.

Član 115

Predmeti, uređaji i naprave iz člana 106 ovog zakona moraju se održavati u ispravnom stanju, a dotrajali se moraju obnoviti, odnosno zamijeniti.

Obnovu, odnosno zamjenu naprava iz prethodnog stava vrši njihov vlasnik, odnosno korisnik.

Član 116

Urbanističkom saglasnošću za postavljanje naprava iz člana 106 ovog zakona odrediće se: mjesto, način i vrijeme na koje se postavlja naprava, kao i drugi uslovi u vezi s postavljanjem naprave.

Urbanističku saglasnost potrebno je pribaviti i za postavljanje klimauređaja na spoljne dijelove objekata uz ulice, trotoare, šetališta i slično.

Član 117

Za postavljanje predmeta i objekata iz člana 106 ovog zakona na javne površine i neizgrađeno građevinsko zemljište čiji je vlasnik Vlada Brčko distrikta ili koje neposredno koristi, te na objektima na kojima Vlada Brčko distrikta ima pravo vlasništva ili njima upravlja, plaća se naknada.

Visinu naknade iz prethodnog stava određuje Vlada Brčko distrikta BiH posebnim aktom.

Član 118

Na predlog šefa nadležnog odjeljenja, gradonačelnik izuzetno, zbog veličine i posebnih uslova postavljanja može odrediti lokacije za postavljanje pojedinih tipova reklamnih objekata (panoi tipa Jumbo, Citi Ligt i slično), koji će se dodijeliti putem konkursa.

Najpovoljnijeg ponuđača na konkursu odabraće stručna komisija koju imenuje gradonačelnik.

Odabrani ponuđač dužan je da obezbijedi urbanističku saglasnost za postavljanje reklamne naprave i sklopi ugovor s nadležnim odjeljenjem Vlade Brčko distrikta.

Član 119

Za veće reklamne naprave koje se postavljaju na zgrade, potrebno je uz zahtjev priložiti i statički proračun, te atest elektroinstalacija, ukoliko je reklama svijetleća.

Kada se reklamne naprave postavljaju na objekte ili zemljište koji su vlasništvo drugog pravnog ili fizičkog lica, podnosilac zahtjeva dužan je da priloži i saglasnost vlasnika, osim u slučaju postavljanja naziva firme.

Član 120

Vrijeme na koje se postavljaju naprave iz člana 106 ovog zakona ne može biti duže od jedne godine.

Izuzetno, ugovorom se može odrediti i duži rok ukoliko su za postavljanje naprava uložena veća sredstva ali ne duže od dvije godine.

4. Spomenici, spomen-ploče, skulpture i slični objekti

Član 121

Na području Brčko distrikta, na javnim površinama i objektima, mogu se postavljati spomenici, spomen-ploče, skulpture i slični predmeti, kao i uklanjati ranije postavljeni.

Postavljanje i uklanjanje predmeta, iz prethodnog stava, vrši se u skladu sa Zakonom o spomenicima i simbolima Brčko distrikta BiH.

Član 122

Za postavljanje predmeta iz prethodnog člana izvan javnih površina, potrebno je prethodno obezbijediti odobrenje odjeljenja nadležnog za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove.

Član 123

Kada se predmet iz člana 121 ovog zakona postavlja na objekte ili zemljište koji su u vlasništvu drugog pravnog ili fizičkog lica, podnosilac zahtjeva uz dokaz o vlasništvu dužan je da priloži i saglasnost vlasnika ili lica koje upravlja nekretninom.

Član 124

Postavljeni spomenici, spomen-ploče, skulpture i slično ne smiju se prljati, uništavati ili na drugi način oštećivati.

Predmete iz prethodnog stava, kao i prostor oko njih dužan je održavati njihov vlasnik, odnosno lice po čijem je zahtjevu predmet postavljen, a ukoliko to lice nije poznato, ili više ne postoji, o održavanju se brine nadležno odjeljenje.

5. Javna rasvjeta

Član 125

Javnu rasvjetu čine: rasvjetna tijela postavljena na ulicama i trgovima, autobuskim i željezničkim stanicama, svijetleća

tijela oko spomen-objekata, sportskih objekata, objekata kulturne i istorijske vrijednosti, te oko mostova, stepeništa i slično.

Član 126

Javne saobraćajne površine, pješački i drugi glavni putevi na javnim zelenim površinama imaju javnu rasvjetu.

Javna rasvjeta mora se redovno održavati u stanju funkcionalne ispravnosti (prati, bojiti, mijenjati uništene ili oštećene dijelove, sijalice i slično).

Javnu rasvjetu postavlja i održava davalac komunalne usluge nadležan za distribuciju električne energije.

Član 127

Javna rasvjeta po pravilu mora svijetliti cijele noći.

Vrijeme uključivanja i isključivanja javne rasvjete mora se uskladiti s godišnjim dobom i atmosferskim prilikama. Podešavanje vremena rada javne rasvjete vrši se najmanje jedanput mjesečno.

Posebnom odlukom gradonačelnika Brčko distrikta, u slučaju potrebe štednje električne energije, ili u drugim vanrednim okolnostima, utvrdiće se minimum potrebe obezbjeđivanja javne rasvjete na području Brčko distrikta.

Član 128

Objekti istorijske i kulturne vrijednosti moraju se osvijetliti tako da njihove arhitektonske i druge vrijednosti dolaze do punog izražaja, na način da izvor svjetlosti bude zaštićen od prolaznika.

Član 129

Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje rasvjetnih stubova i rasvjetnih tijela, kao i lijepljenje i postavljanje oglasa, obavještenja, reklama i slično na njima.

Na rasvjetne stubove mogu se postavljati ukrasne zastavice i informativnopropagandni panoi, samo uz odobrenje Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, pod uslovima propisanim ovim zakonom.

6. Označavanje ulica

Član 130

Nazivi ulica i trgova moraju biti vidno istaknuti na raskrsnicama, a ako nema raskrsnica oni se ističu na početku i završetku ulice ili trga.

Ukoliko je ulica duža od 200 metara, nazivi se postavljaju na početku, u sredini i na kraju ulice.

Nazivi mostova ističu se na početku i na kraju mosta.

Član 131

Brojevi zgrada postavljaju se s lijeve strane kod ulaza u zgradu.

Na objekte u društvenoj - državnoj i privatnoj svojini brojeve postavlja odjeljenje nadležno za puteve.

Zabranjeno je skidanje, uništavanje ili oštećivanje tabla s nazivima ulica, trgova, mostova i brojevima zgrada.

7. Dekoracija grada i ostalih naseljenih mjesta

Član 132

U vrijeme državnih i praznika Brčko distrikta BiH vrši se dekoracija i uređenje grada i naseljenih mjesta. Poslove postavljanja transparenata, zastava, tribina i drugih objekata i obilježja za vrijeme praznika za potrebe Vlade obavlja nadležno odjeljenje, ili drugo pravno lice koje gradonačelnik angažuje za obavljanje tih poslova.

Član 133

Dekoracija grada i naseljenih mjesta vrši se u dane praznika shodno Zakonu o praznicima Brčko distrikta i države BiH.

Član 134

U dane praznika i drugih manifestacija od značaja za Brčko distrikt ističu se odgovarajuće zastave propisno utvrđenog oblika i dimenzija shodno Zakonu o upotrebi zastave i grba BiH.

Kao zastava i grb koriste se zastava i grb države Bosne i Hercegovine.

Zastave se ističu dan prije početka praznika, a skidaju u roku od 24 časa po isteku praznika.

Član 135

Zastave se ističu na poslovnim i stambeno-poslovnim objektima privatne i društvene svojine.

Zastave se ističu na držačima koji se ugrađuju na fasadu ili drugi dio objekta do ulične strane tog objekta.

Zastave postavlja vlasnik, odnosno korisnik objekta.

Član 136

Zabranjeno je isticanje nečiste, pocijepane, izgužvane i izblijedjele zastave, kao i zastave nepropisnog oblika i dimenzije.

Član 137

U dane nacionalne i opšte žalosti zastave se ističu na pola koplja i moraju osvanuti na dan žalosti, a skidaju se najkasnije do 12 časova sljedećeg dana po isteku žalosti.

Član 138

Za vrijeme svadbi, sahrana i drugih manifestacija mogu se osim obilježja iz člana 134 ovog zakona nositi, isticati i upotrebljavati i vjerska, nacionalna, stranačka i sportska obilježja.

8. Rekreacione površine i javna igrališta

Član 139

Rekreacione javne površine, sportska i dječja igrališta, sportske hale i ostali sportski objekti, kao i objekti na njima moraju se održavati u urednom i ispravnom stanju.

Na površinama i objektima, iz prethodnog stava, moraju na vidnom mjestu biti istaknute odredbe o održavanju reda, čistoće, zaštite zelenila i slično.

Za urednost površina i ispravnost objekata brinu se pravna i fizička lica koja tim objektima i površinama upravljaju, odnosno, koja se tim površinama koriste.

9. Privremeno zauzimanje javnih površina

Član 140

Pod privremenim zauzimanjem javne površine u smislu ovog zakona smatra se:

• postavljanje ljetnih bašta koje nisu dijelovi postojećih poslovnih objekata i prostorija;

• postavljanje bašta, tendi, privremenih prodajnih i izložbenih mjesta ispred poslovnih objekata i prostorija;

• postavljanje kioska, pokretnih objekata na točkovima, tezgi, rashladnih uređaja, stolova za prodaju lutrije, štampe, knjiga, cvijeća, ukrasnih predmeta i slično;

• postavljanje zabavnih parkova, cirkuskih šatora i drugih sportskih i zabavnih sadržaja.

Član 141

Zauzimanje javnih površina vrši se na osnovu uslova utvrđenih u urbanističkoj saglasnosti i ugovora - rješenja o korišćenju javne površine s nadležnim odjeljenjem Vlade Brčko distrikta.

Odobrenje iz prethodnog stava izdaje se na osnovu programa utvrđenih lokacija za zauzimanje javnih površina i na osnovu zahtjeva.

Član 142

Program utvrđivanja lokacija za zauzimanje javnih površina donosi Vlada na predlog nadležnog odjeljenja.

Program iz prethodnog stava sadrži detaljno označene površine na kojima se može vršiti privremeno zauzimanje, urbanističko-tehničke uslove i druge elemente potrebne za izdavanje odobrenja za zauzimanje javne površine.

Član 143

Odobrenje za zauzimanje javnih površina, u svrhu postavljanja ljetnih bašta koje nisu sastavni dijelovi poslovnih objekata na osnovu Programa iz člana 142 ovog zakona, vrši se na osnovu sprovedenog javnog nadmetanja - licitacije.

Član 144

Zauzimanje javnih površina, osim u slučaju iz prethodnog člana, odobrava se na osnovu pojedinačnog zahtjeva.

Član 145

Za privremeno zauzimanje javne površine korisnik je dužan plaćati naknadu koja se uplaćuje na račun budžeta Brčko distrikta, a upotrebljava se za razvoj komunalne infrastrukture.

Visinu naknade iz prethodnog stava određuje Vlada na predlog Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, a u zavisnosti od namjene i zone u kojoj se zemljište nalazi.

Član 146

Ugovorom - rješenjem o privremenom zauzimanju javne površine, određuje se lice kome se odobrava zauzimanje javne površine, detaljna oznaka i veličina lokacije koja se odobrava, namjena, vrsta objekta, vremenski period na koji se odobrava zauzimanje, visina naknade i drugi elementi.

Privremeno zauzimanje javnih površina može se odobriti na period od najviše jedne godine. Izuzetno, ukoliko se radi o prvom korisniku javne površine koji je imao posebne troškove u vezi s privođenjem površine namjeni za koju se odobrava (instalacije, uređenje zemljišta i slično), zauzimanje se može odobriti i na duži period, ali ne duži od dvije godine.

Član 147

Izuzetno, od postupka propisanog za zauzimanje javnih površina, zauzimanje se može odobriti samo na osnovu zahtjeva ako se radi o javnom okupljanju (predizborni skupovi, organizovani protestni skupovi i slično), ako se zauzimanje javne površine ne vrši za period duži od 24 časa, kao i prodaja cvijeća, čestitki i slično u dane praznika kada je to uobičajeno, a najduže 15 dana i površine do 5 m2.

Član 148

Mjesta na javnim površinama na kojima je odobreno postavljanje stolova i stolica radi formiranja ljetnih bašta, bez obzira da li su sastavni dijelovi postojećih poslovnih prostorija ili nisu, moraju ispunjavati sljedeće uslove:

1. prostor koji ostaje za pješake ne smije biti uži od 2 metra;

2. javna parkirališta i površine na kojima se nalaze ventilacioni otvori i slično, ne mogu se odobriti za postavljanje ljetne bašte;

3. u površinu ljetne bašte uračunavaju se i ograda, žardinjere i slično;

4. visina pokretne ograde ne može biti veća od 1 metar;

5. ukoliko se prostor ljetne bašte nalazi djelimično ili u cijelosti na javnoj zelenoj površini, površina mora biti zaštićena montažnodemontažnom podlogom;

6. po proteku vremena o zauzimanju javne površine ona se mora dovesti u prvobitno stanje u roku od 15 dana od dana isteka roka;

7. tende se postavljaju isključivo pod uslovima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti.

Član 149

Korisnici javnih površina dužni su da se u svemu pridržavaju uslova određenih u urbanističkoj saglasnosti i ugovoru o korišćenju javne površine.

Objekti koji se nalaze na javnim površinama bez odobrenja ili suprotno odobrenju, kao i sa odobrenjem čiji je rok istekao, ukloniće se o trošku korisnika u roku od 24 časa a na osnovu rješenja komunalnog inspektora.

U slučaju da korisnik neuredno izmiruje svoju obavezu plaćanja naknade tako da duguje dva i više mjesečnih iznosa, ugovor o korišćenju javne površine će se poništiti, a protiv korisnika će se pokrenuti sudski postupak za prinudnu naplatu dugovanja.

Član 150

U slučaju zauzimanja javne površine veće od odobrene korisnik je dužan da za višak zauzete površine isplati dvostruku naknadu za svo vrijeme trajanja odobrenja, a višak zauzete javne površine dovede u prvobitno stanje u roku od 24 časa.

10. Komunalni objekti i uređaji u opštoj upotrebi

Član 151

Na području Brčko distrikta, na mjestima koja odredi Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, postavljaju se ili izgrađuju orijentacioni planovi grada, javni satovi, fontane, skulpture, žardinjere i saksije za cvijeće, klupe za sjedenje, kontejneri korpe za smeće, javni nužnici, poštanski sandučići, telefonske govornice i drugi komunalni objekti i uređaji koji služe opštoj upotrebi.

Član 152

Na mjestima koja odredi nadležno odjeljenje postavljaju se korpice za smeće. Zabranjeno je postavljanje korpica za smeće na:

1. stubove saobraćajne signalizacije;

2. jarbole zastava;

3. drveće i druga rastinja;

4. mjesta na kojima ometaju bezbjednost saobraćaja;

5. druga mjesta kojima narušavaju estetski izgled naselja.

Na korpicama za smeće mogu se postavljati odgovarajući natpisi koji upozoravaju građane na zaštitu okoline i poštovanje komunalnog reda.

Korpice postavlja i održava JP "Komunalno Brčko" d. o.o. Brčko distrikt BiH (u daljem tekstu: davalac komunalne usluge nadležan za čistoću).

Član 153

Izuzetno, korpice za smeće na javnim površinama i objektima u kojima obavljaju djelatnost, mogu postavljati i druga pravna ili fizička lica, a na osnovu odobrenja Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, u kom slučaju se o njihovom održavanju brine lice koje ih je postavilo.

Član 154

Klupe za sjedenje postavljaju se na mjesta koja odredi Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, a postavlja i održava ih odjeljenje nadležno za parkove, odnosno pravno lice kome je povjereno održavanje parkova i javnih zelenih površina.

Član 155

Na području Brčko distrikta, na javnim površinama mogu se postavljati fontane i drugi slični objekti, a na osnovu odobrenja Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove.

Javne fontane po pravilu moraju raditi od 1. aprila do 31. oktobra, a o njihovom održavanju brine se odjeljenje nadležno za parkove, odnosno pravno lice kome Vlada povjeri te poslove.

U fontanama je zabranjeno kupanje ljudi i životinja kao i bacanje otpadaka.

Član 156

Protivpožarni hidranti i hidranti za pranje javnih površina moraju se održavati u ispravnom stanju, a održava ih davalac komunalne usluge nadležan za vodovod.

Zabranjeno je onemogućavanje pristupa, kao i oštećenje, uništavanje i neovlašćena upotreba hidranata i fontana.

Član 157

Javni nužnici moraju biti opremljeni savremenom opremom i moraju se održavati u urednom i ispravnom stanju, te moraju raditi tokom dana najmanje u vremenu od 7 do 20 časova.

Javnim nužnicima upravlja i održava ih davalac komunalne usluge nadležan za čistoću.

Član 158

Javne telfonske govornice i poštanske sandučiće, uz saglasnost Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, postavljaju i održavaju preduzeća PTT saobraćaja.

Član 159

Zabranjeno je komunalne uređaje i objekte u opštoj upotrebi uništavati,ili na bilo koji drugi način oštećivati.

11. Autobuske i željezničke stanice, taksi stajališta, stajališta javnog autobuskog prevoza, luke i parkirališta

Član 160

Stanične zgrade na autubuskoj i željezničkoj stanici, kamionski terminali, sanitarni uređaji i prostori ispred stanice, te čekaonice putničkog, željezničkog, autobuskog i drugog saobraćaja, kao i luke, moraju biti stalno održavane u urednom i ispravnom stanju.

Klupe i ostali predmeti, kao i nasadi koji se nalaze na peronima i ispred staničnih zgrada i u lukama, moraju biti čisti, uredni i ispravni, a dotrajale i oštećene predmete i nasade, vlasnici, odnosno korisnici, moraju ukloniti i zamijeniti novim.

Objekte iz stava 1 ovog člana održava vlasnik, odnosno korisnik.

Član 161

Kada su javne površine izgrađene i uređene kao stajališta javnog autobuskog saobraćaja, na njima se postavljaju nadstrešnice za zaštitu ljudi, a obavezno i prateća oprema - korpice za smeće, klupe, informacione table sa oznakom stajališta i ostalim informacijama vezanim za javni saobraćaj.

Nadstrešnice postavlja i njima upravlja odjeljenje nadležno za puteve i saobraćaj.

Stajališta javnog autobuskog prevoza i taksi stajališta moraju se održavati u ispravnom i urednom stanju.

Stajališta taksi prevoza održava udruženje taksista.

Stajališta je zabranjeno oštećivati ili po njima šarati i pisati.

Član 162

Javna parking-površina (u daljem tekstu: javno parkiralište) je posebno izgrađena javna površina namije-njena za parkiranje vozila i javna saobraćajna površina na kojoj je dozvoljeno parkiranje vozila.

Javnim parkiralištima na području Brčko distriktaupravlja JP "Putevi Brčko".

Upravljanje javnim parkiralištima u smislu ovog zakona je održavanje, obnavljanje i unapređivanje javnih parkirališta. Način organizovanja, upravljanja i korišćenja javnih parkirališta na području Brčko distrikta BiH, utvrđuje se odlukom koju donosi JP "Putevi Brčko".

Za korišćenje javnog parkirališta plaća se naknada, koja je prihod JP "Putevi Brčko".

Visina naknade iz stava 5 ovog člana utvrđuje se cjenovnikom usluga parkiranja u Brčko distriktu BiH, koji odlukom usvaja JP "Putevi Brčko", uz saglasnost Skupštine Brčko distrikta BiH.

Član 162a

(1) Korisnikom javnog parkirališta u smislu odredabaovog zakona, smatra se vozač ili vlasnik vozila, ako vozač nije identifikovan.

(2) Korisnik javnog parkirališta može se opredijeliti da uslugu korišćenja javnog parkirališta koristi po započetom satu, višesatnom trajanju ili u dnevnom trajanju, kupovinom i isticanjem važeće satne, višesatne ili dnevne karte, odnosno plaćanjem usluge elektronskim putem.

(3) Korisnik koji je parkirao vozilo a nije se opredijelio za korišćenje usluge parkiranja na način iz stava 2ovog člana, koristi mjesto za parkiranje pod uslovima koji važe za parkiranje u dnevnom trajanju i istom se izdaje nalog za plaćanje dnevne karte, čiji iznos naknade je utvrđen cjenovnikom usluge parkiranja iz člana 162 stava 6 ovog zakona.

(4) Dnevna karta za parkiranje važi od trenutka izdavanja do istog vremena u prvom sljedećem danu u kome se vrši naplata korišćenja javnog parkirališta.

(5) Korisnik parkirališta je dužan da plati dnevnu kartu u roku od osam (8) dana od dana izdavanja i to putem priložene uplatnice, u protivnom JP "Putevi Brčko" će pokrenuti postupak naplate potraživanja kod nadležnog suda, a troškovi prinudne naplate, zakonska zatezna kamata i drugi troškovi padaju na njegov teret.

Član 162b

(1) Kontrolu korišćenja javnog parkirališta vrši JP "Putevi Brčko".

(2) JP "Putevi Brčko" će za svako vozilo koje nije izvršilo plaćanje dnevne karte u roku iz prethodnog člana pribaviti podatke o vlasniku vozila od nadležnog organa.

(3) Preduzeće nije dužno da plaća troškove naknade za pribavljanje potrebnih podataka iz prethodnog stava, a u slučaju da to nije moguće, pomenuti troškovi padaju na teret korisnika javnog parkirališta.

(4) (Postupak vršenja kontrole korišćenja javnog parkirališta, izdavanja dnevne karte, kao i druga pitanja koja se odnose na kontrolu korišćenja javnog parkirališta, bliže se uređuju odlukom iz člana 162 stava 4 ovog zakona.

IX. OTVORENE PIJACE

Član 163

Lokacije otvorenih pijaca na području Brčko distrikta određuje Vlada a na predlog Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove.

Otvorene pijace na kojima se obavlja promet poljoprivrednih i drugih proizvoda, kao i žive stoke, moraju biti čiste i uredne, o čemu se brine odjeljenje nadležno za pijace, odnosno pravno ili fizičko lice koje upravlja pijacom.

Član 164

Na otvorenim pijacama postavljaju se odgovarajući kontejneri i korpice za otpatke i smeće.

Nadležno odjeljenje, odnosno pravno ili fizičko lice kome je povjereno upravljanje i održavanje pijaca dužno je da obezbijedi ispravnost i čistoću opreme i uređaja na otvorenim pijacama.

Član 165

Pijačnim rasporedom koji se donosi za svaku pijacu posebno, a koji donosi Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, određuje se lokacija kioska i drugih pokretnih i nepokretnih uređaja, kao i granice pijace.

Pijačni red donosi odjeljenje nadležno za pijace, odnosno pravno ili fizičko lice koje upravlja pijacom uz saglasnost nadležnog odjeljenja.

Pijačnim redom utvrđuje se naročito:

• radno vrijeme pijace;

• proizvodi koje je dozvoljeno prodavati na pijaci, kao i šematski raspored prodajnih mjesta na pijaci;

• čišćenje i odvoženje smeća;

• visina naknade za korišćenje pijace i

• drugi elementi neophodni za rad pijace.

Pijačni red mora biti istaknut na vidnom mjestu na pijaci.

Odjeljenje nadležno za pijace, odnosno pravno ili fizičko lice koje upravlja pijacom, kao i svi prodavci na pijaci, dužni su da se pridržavaju pijačnog reda.

Član 166

Odjeljenje nadležno za pijace, odnosno pravno ili fizičko lice koje upravlja pijacom dužno je svakoga dana organizovati čišćenje, pranje i uređenje pijace, te da se u roku od jednog sata po isteku vremena određenog za rad pijace, sa štandova ukloni sva roba koja je bila izložena za prodaju kao i ambalaža.

Član 167

Zabranjeno je korišćenje drugih javnih površina izvan prostora otvorenih pijaca u svrhu prodaje ili izlaganja poljoprivrednih, tekstilnih, tehničkih i drugih proizvoda bez odobrenja nadležnog odjeljenja Vlade Brčko distrikta.

X. ODRŽAVANJE ČISTOĆE I ČUVANJE JAVNIH POVRŠINA

1. Javne površine

Član 168

Pod održavanjem čistoće na javnim površinama smatra se:

1. čišćenje i pranje javnih saobraćajnih površina, kao i čišćenje i održavanje korpi i posuda za otpatke na tim površinama;

2. čišćenje i održavanje korpi i posuda za otpatke sa ostalih javnih površina.

Čišćenje iz stava 1 ovog člana obuhvata uklanjanje papira, kamena, zemlje, smeća i raznih otpadaka.

Član 169

Javne saobraćajne površine moraju se redovno čistiti i prati, u skladu s planom i programom redovnog čišćenja i pranja javnih saobraćajnih površina (u daljem tekstu: Plan).

Plan donosi šef Odjeljenja za javne poslove uz saglasnost Vlade, do 31. oktobra tekuće godine, za narednu godinu.

Plan sadrži:

1. obim i opis usluga;

2. vrijeme i način čišćenja i pranja;

3. ukupan iznos novčanih sredstava za usluge čišćenja ipranja.

Čišćenje i pranje javnih saobraćajnih površina iz Plana vrši davalac komunalne usluge nadležan za čistoću.

Čišćenje ostalih javnih površina iz člana 168, stava 1 tačke 2 vrše fizička ili pravna lica koja su vlasnici ili korisnici javne površine.

Član 170

Vanredno čišćenje javnih saobraćajnih površina vrši "davalac komunalne usluge nadležan za čistoću.

Izuzetno od stava 1 ovog člana vanredno čišćenje javnih saobraćajnih površina vrši se i po nalogu inspekcije.

Vanredno čišćenje javnih saobraćajnih površina odrediće se kada zbog vremenskih nepogoda ili sličnih događaja javna površina bude prekomjerno zaprljana, kao i kada je iz drugih razloga javne saobraćajne površine potrebno čistiti. U slučaju zauzimanja javne površine u svrhu javnog okupljanja, organizator je dužan da obezbijedi vanredno čišćenje javne površine na kojoj se okupljanje organizuje.

Član 171

Javne saobraćajne površine čiste se i peru ručno i mašinski. Za pranje se koristi voda iz gradskog vodovoda ili industrijska voda.

Asfaltirane, pokockane, betonirane i popločane javne površine ne smiju se prati ako je spoljna temperatura niža od 5 stepeni Celzijusa, ili ako je javna površina prekrivena susnježicom, snijegom ili ledom.

Član 172

Pravna ili fizička lica koja obavljaju djelatnost u objektima uz javne površine dužna su svakodnevno održavati javnu površinu u čistom i urednom stanju, ako zbog njihove poslovne i druge djelatnosti dolazi do prljanja prostora oko njihovog objekta.

Vlasnici ili korisnici sportskih i rekreacionih objekata, zabavnih parkova ili igrališta, organizator javnih skupova, javnih priredaba i zakupac javnih površina koji ih privremeno koriste, obavezni su da obezbijede čišćenje površina koje služe kao pristup objektima ili za postavljanje objekata, tako da te površine budu očišćene u roku od 12 časova po završetku priredbe, odnosno vremena korišćenja objekta i površine.

Član 173

Na javnoj površini ne smije se ostavljati niti bacati nikakav otpad, niti se ove površine smiju na bilo koji način prljati, a posebno je zabranjeno:

1. bacanje i ostavljanje izvan korpica ili drugih posuda za smeće raznog otpada, kao i radnje kojima se prljaju javne površine;

2. bacanje gorećih predmeta u korpice ili druge posude za smeće;

3. odlaganje otpadnog građevinskog materijala, zemlje i slično;

4. popravka, servisiranje i pranje vozila;

5. ispuštanje ulja, svih vrsta otpadnih tekućina, boja, lakova kreča, životinjskog izmeta, fekalija i bilo kojih drugih materija koje prljaju javnu površinu;

6. oštećenje korpica i drugih posuda za smeće;

7. oštećenje ili uništenje ograda, klupa i dječjih igrališta;

8. uništenje zelenila kao i hodanje van određenih staza i sjedenje na travi;

9. šetnje i boravak kućnih ljubimaca na zelenim površinama i parkovima;

10. kampovanje i postavljanje šatora na mjestima gdje to nije dozvoljeno;

11. paljenje otpada, lišća, papira i slično;

12. bacanje otpadaka i otpadnih materija u vodotoke i na obale vodotoka;

13. napasanje stoke i gonjenje stada i

14. vršenje nužde, pljuvanje i slično;

15. ispuštanje kondenzata iz klima-uređaja na javnu površinu.

Član 174

Vozila koja učestvuju u saobraćaju ne smiju prljati javnu površinu.

Vozila koja prevoze papir, sijeno, slamu i slične materijale moraju biti prekrivena ceradom ili na drugi način obezbijeđena da materijal koji prevoze ne prosipaju na javnim površinama.

Zabranjeno je svako prljanje, kao i crtanje, štampanje i reklamiranje na javnim saobraćajnim površinama bez odobrenja JP "Putevi Brčko".

Član 175

Pri obavljanju svih građevinskih radova na gradilištima, izvođači su dužni da preduzimaju mjere za sprečavanje prljanja javnih površina, kao što su:

• čišćenje javne površine oko gradilišta od svih vrsta građevinskog ili drugog materijala, blata i slično a čije je taloženje na javnim površinama posljedica izvođenja radova;

• polivanje trošnih materijala za vrijeme rušenja građevinskih objekata kako bi se spriječilo širenje prašine;

• čišćenje uličnih slivnika u neposrednoj blizini gradilišta;

• deponovanje građevinskog materijala u okviru gradilišta tako da se ne ometaju saobraćaj i slobodno oticanje vode, odnosno da se materijal ne raznosi po javnim površinama;

• pranje i čišćenje vozila prije njihovog izlaska s gradilišta, te polivanje i pranje prilaznih puteva do gradilišta.

U slučaju da se investitor, odnosno izvođač radova, ne pridržava mjera navedenih u ovom članu, nadležna inspekcija rješenjem će zabraniti izvođenje daljih radova dok se uočeni nedostaci ne otklone.

Kod izvođenja većih građevinskih radova Odjeljenje za "prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove" može posebnim aktom odrediti ulice za odvoz i dovoz materijala.

2. Istovar, utovar i smještaj građevinskog materijala i robe na javnim površinama

Član 176

Za istovar, smještaj i utovar građevinskog materijala, podizanje skela, polaganje pruge za kran i druge građevinske mašine, te popravke spoljnih dijelova zgrade i druge građevinske radove, može se, u skladu s propisima o bezbjednosti saobraćaja, privremeno koristiti javna površina ili neizgrađeno građevinsko zemljište.

Odobrenje za upotrebu javne površine za radove iz stava 1 ovog člana, na zahtjev investitora ili izvođača radova, izdaje Kancelarija za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta BiH, uz prethodno pribavljenu saglasnost JP "Putevi Brčko".

Član 177

Zauzeti dio javne površine mora se ograditi urednom ogradom koja se mora posebno označiti i po potrebi osvijetliti.

Građevinski materijal na gradilištu mora uvijek biti uredno složen, a tako da ne sprečava oticanje oborinske vode.

Član 178

Izvođač građevinskih radova dužan je obezbijediti da se zemlja na gradilištu ne rasipa, a ostali rastresiti materijal treba držati u sanducima ili ogradama.

Miješanje maltera i betona dozvoljeno je samo u posudama.

Javna površina se po pravilu ne može koristiti za odlaganje zemlje, šuta i drugog otpadnog materijala, osim za onoliko navedenog materijala koliko nastaje u toku jednog dana.

Član 179

Ako se građevinski materijal odlaže uz drveće, stabla se moraju zaštititi tako da se deblo stabla zaštiti oplatama koje ne smiju biti bliže od 40 cm do kore stabla.

Član 180

Izvođač radova je dužan da najkasnije u roku od 24 časa po završetku radova i uklanjanju opreme s javne površine obavijesti komunalnu inspekciju, koja će izvršiti pregled zauzete javne površine i o tome sačiniti zapisnik.

Ukoliko se ustanovi da postoji oštećenje ili zaprljanost javne površine, inspektor će donijeti rješenje o dovođenju javne površine u prvobitno stanje.

Bez zapisnika o prijemu javne površine, nakon završenih građevinskih radova, ne može se pristupiti tehničkom pregledu objekta za izdavanje upotrebne dozvole.

Član 181

Izvođač građevinskih radova dužan je višak zamlje sa iskopa i otpadni materijal odlagati na za to predviđeno odlagalište - deponije.

Površinu za odlaganje viška zemlje iz iskopa i otpadnog građevinskog materijala, privremenog ili trajnog karaktera, određuje nadležno odjeljenje.

Član 182

Izvođač, odnosno investitor radova dužan je prije početka radova od nadležnog odjeljenja pribaviti odobrenje za odlaganje viška zemlje, odnosno otpadnog građevinskog materijala.

U odobrenju iz prethodnog stava utvrđuje se mjesto deponije i količina materijala koja se može deponovati, kao i visina naknade za korišćenje deponije.

Član 183

Zabranjeno je odlaganje zemlje i otpadnog materijala izvan odlagališta predviđenog za tu namjenu.

Zabranjeno je odlagati zemlju i otpadni materijal na gradsku deponiju, osim u slučaju da se utvrdi potreba za istim, i na osnovu odobrenja nadležnog odjeljenja.

Član 184

Za istovar drva, uglja i sličnih materijala, za rezanje i cijepanje drva, prvenstveno se koriste dvorišta zgrada, a samo izuzetno dozvoljeno je da se poterbni dio javne površine privremeno upotrijebi za istovar, ali isključivo na način da se time ne ometa saobraćaj vozila i pješaka.

Ogrevni materijal mora se ukloniti s javne površine najkasnije u roku od 24 časa, a upotrijebljena javna površina mora se očistiti i oprati te eventualna oštećenja sanirati.

Cijepanje drva i razbijanje uglja na javnim površinama nije dozvoljeno.

3. Odvođenje atmosferskih i otpadnih voda s javnih površina

Član 185

Ulične slivnike, kao uređaje za odvodnjavanje atmosferskih i otpadnih voda sa javnih saobraćajnih površina ugrađuje i održava JP "Putevi Brčko".

Zabranjeno je nenamjensko korišćenje slivnika.

Otvorene slivnike kanala za odvod atmosferskih voda uz saobraćajnice zabranjeno je premošćavati bez odobrenja JP "Putevi Brčko".

Član 186

Svi otvori (šahtovi, okna i slivnici) na javnim saobraćajnim površinama moraju se izvoditi prama važećim propisima, te održavati u ispravnom i funkcionalnom stanju.

O održavanju otvora (šahtova) za vodovod, kanalizaciju, električnu, telefonsku i drugu instalaciju brine se odjeljenje, preduzeće, odnosno pravno ili fizičko lice koje njima upravlja.

Član 187

Svi otvori moraju biti zatvoreni poklopcima od rebrastog i hrapavog materijala. Dotrajali i izlizani poklopci moraju se redovno mijenjati.

U vrijeme izvođenja bilo kakvih radova u otvorima, oni se moraju ograditi tako da se spriječi prilaz pješacima, te po završetku radova propisno zatvoriti.

Član 188

Zabranjeno je uklanjanje, oštećivanje i lomljenje poklopaca i drugih dijelova šahtova.

4. Javne zelene površine

Član 189

Pod održavanjem javnih zelenih površina smatra se: čišćenje smeća, kamena, korova, lišća, košenje i odvoz trave, odstranjivanje papira, suvog lišća, suvog cvijeća i grmlja, sječa suvih i oštećenih stabala, sađenje hortikulturnog bilja, okopavanje, đubrenje, zalivanje travnjaka, cvijećnjaka i rasada, uništavanje biljnih štetočina i preventivno djelovanje na sprečavanju biljnih bolesti, održavanje klupa, staza, korpi za otpatke, skidanje snijega sa grana mladih hortikulturnih sadnica, postavljanje zaštitnih ograda, kao i vršenje drugih agrotehničkih mjera potrebnih za rast, razvoj i estetski izgled u parkovima, drvoredima, travnjacima, cvijećnjacima, skverovima, igralištima, rekreacionim površinama i slično.

Održavanje javnih zelenih površina koje se nalaze na zemljištu čiji su vlasnici ili korisnici preduzeća, fizička ili pravna lica, vrše vlasnici i korisnici u skladu sa stavom 1 ovog člana.

Član 190

Javne zelene površine održavaju se u skladu s programom održavanja javnih zelenih površina (u daljem tekstu: program).

Program donosi šef Odjeljenja za javne poslove uzsaglasnost Vlade, do 31. oktobra tekuće godine, za narednugodinu.

Program sadrži:

1. obim i opis usluga;

2. vrijeme i način održavanja;

3. ukupan iznos novčanih sredstava potreban za održavanje.

Održavanje javnih zelenih površina u skladu s programom vrši JP "Komunalno Brčko" d.o.o. Brčko distrikt BiH.

Član 191

Sječa i potkresavanje stabala odobriće se u sljedećim slučajevima:

• ako je stablo potpuno prestalo s vegetacijom;

• ako je stablo trajno oboljelo;

• ako postoji opasnost od pada stabla;

• ako stabla svojim postojanjem i rastom ugrožavaju stabilnost stambenih ili poslovnih objekata i ljudi;

• u slučaju kad se stablo nalazi na lokalitetu novoprojektovanog objekta za koji je izdato odobrenje za građenje;

• ako stablo oštećuje instalacije komunalne infrastrukture;

• ako stablo ugrožava električne i telefonske vodove. Odobrenje iz prethodnog stava izdaje odjeljenje nadležno za parkove.

Član 192

Komunalni inspektor može na predlog nadležnog odjeljenja ili na pismeni zahtjev zainteresovanog lica rješenjem naložiti vlasniku ili korisniku zemljišta da o svom trošku ukloni ili potkreše stablo koje svojim postojanjem ugrožava bezbjednost objekata ili ljudi.

Član 193

Preduzeće, odnosno pravno ili fizčko lice koje upravlja javnim sportskim, rekreacionim i sličnim objektima, šumama, grobljima i sličnim površinama, obavezno je da održava javnu zelenu površinu unutar tih prostora, te da se brine za njenu zaštitu i obnovu.

Član 194

Prilikom uređivanja (betoniranja, asfaltiranja, popločavanja i sličnog) površine na kojoj postoje pojedinačna stabla, investitor, odnosno izvođač radova mora ostaviti obrubljenu slobodnu površinu minimalno 1 metar, računajući od debla drveta.

Član 195

Prekopavanje javnih površina, radi održavanja posto-jećih podzemnih instalacija i uređaja vrši se na:

1. javnim zelenim površinama, uz odobrenje Odjeljenja za javne poslove;

2. javnim saobraćajnim površinama, uz odobrenje JP "Putevi Brčko";

3. ostalim javnim površinama, uz odobrenje korisnika ili vlasnika javne površine.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za prekopavanje, podnosilac zahtjeva je dužan da priloži saglasnost nadležnih za elektro, PTT, vodovod i kanalizaciju, kao i skicu mjesta na kome se izvode radovi sa označenjem dužine, širine i dubine iskopine.

Izuzetno, u slučaju iznenadnih i očiglednih kvarova na podzemnim instalacijama, vlasnik ili korisnik instalacija ili uređaja, može izvršiti prekopavanje radi otklanjanja kvara, s tim da je dužan da odmah obavijesti nadležne za izdavanje odobrenja iz stava 1 ovog člana, te naknadno pribavi potrebno odobrenje, a prekopanu javnu površinu dovede u prvobitno stanje.

Član 196

Odobrenjem za prekopavanje, pored radova koji se trebaju izvoditi, određuje se i sljedeće:

• vrijeme u kojem se radovi trebaju obavljati;

• rok završetka radova;

• rok u kojem se mora ukloniti preostali materijal;

• rok u kojem se javna površina treba dovesti u prvobitno stanje;

• tehnički uslovi po kojima će se izvoditi prekopavanje.

Član 197

Ukoliko se kolovoz prekopava po širini, prekopavanje se vrši u etapama, tako da jedna strana kolovoza uvijek bude osposobljena za saobraćaj.

Ako se prekopava trotoar po širini, izvođač radova je dužan da obezbijedi bezbjedan prelaz pješaka preko iskopa, kao i da obezbijedi prilaz školama, prodavnicama, autobuskim stajalištima i sličnim objektima.

Po završetku radova izvođač je dužan da javnu površinu dovede u prvobitno stanje i da ukloni nečistoću s površine na kojoj se radovi izvode.

Član 198

Stabla na javnim površinama u blizini stambenih objekata moraju se održavati tako da ne smetaju stanovanju, te da u većoj mjeri ne pokrivaju dnevno svjetlo. Grane stabla ne smiju smetati rasvjeti i bezbjednosti saobraćaja.

Stabla i grane na javnoj zelenoj površini koja zaklanjaju saobraćajne znakove, i smetaju vodovima (električnim, PTT i sličnim) moraju se ukloniti.

Uklanjanje stabala i grana iz stavova 1 i 2 ovog člana, kao i stabala i grana koji ugrožavaju bezbjednost ljudi, vrše sa:

1. javnih zelenih površina Odjeljenje za javne poslove;

2. javnih saobraćajnih površina van područja grada JP "Putevi Brčko";

3. ostalih javnih površina vlasnici ili korisnici.

Uklanjanje stabala i grana iz stava 3 tačaka 2 i 3 ovog člana,vrši se u skladu s članom 191 stavom 2 ovog zakona.

Član 199

Na javnu površinu mogu se postavljati posude (žardinjere i saksije) sa ukrasnim biljem i cvijećem, samo na osnovu odobrenja odjeljenja nadležnog za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove.

Vlasnik posude za cvijeće je obavezan da je održava, obnavlja i čisti.

Član 200

Na javnim zelenim površinama zabranjeno je uzgajanje voćaka i povrtlarskih biljaka i bilo kakvo njihovo obrađivanje u poljoprivredne svrhe, osim u vanrednim situacijama.

Način i uslove upotrebe javnih zelenih površina u poljoprivredne svrhe u vanrednim situacijama propisuje gradonačelnik.

Član 201

Bez odobrenja nadležnog odjeljenja zabranjeno je:

1. prekopavanje javne zelene površine;

2. rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih javnih zelenih površina;

3. ograđivanje i postavljanje bilo kakvih uređaja, objekata, naprava, reklamnih panoa i sličnog na javnim zelenim površinama;

4. odlaganje građevinskog materijala na javne zelene površine;

5. kampovanje i postavljanje šatora na javne zelene površine;

6. rezanje grana i vrhova drveća, obaranje i uklanjanje drveća s javnih zelenih površina.

Član 202

Radi zaštite javnih zelenih površina, zabranjeno je:

1. rezanje i skidanje grana sa ukrasnog drveća i bilja;

2. guljenje kore stabla, zasjecanje, zarezivanje, savijanje, kidanje, zabijanje eksera i vijaka, stavljanje plakata na drveće, rezanje korijena i slično;

3. penjanje po drveću;

4. neovlašćeno branje cvijeća i plodova;

5. neovlašćeno sakupljanje i odnošenje suvog granja;

6. uništavanje travnjaka, iskopavanje humusa i zemlje;

7. napasanje životinja na javnim zelenim površinama;

8. oštećivanje travnjaka i stabala prilikom gradnje, utovara i istovara građevinskog materijala i slično;

9. oštećivanje opreme (ograde, uređaja za rekreaciju, vodovoda, javne rasvjete, parkovskih klupa i drugih uređaja i opreme), te njeno prljanje i šaranje;

10. ispuštanje otpadnih voda na javne zelene površine;

11. vožnja biciklom, motociklom, automobilom ili teretnim motornim vozilom, osim ako se ta vozila kreću u svrhu održavanja javne zelene površine;

12. parkiranje vozila na javnoj zelenoj površini;

13. loženje vatre;

14. pranje, čišćenje i popravka vozila na javnim zelenim površinama;

15. istovar i skladištenje raznog materijala, ogrevnog drveta i uglja, željeza, lima i slično;

16. bacanje otpadaka u bazene i fontane;

17. hvatanje i uznemiravanje ptica i ostalih životinja, kao i skidanje gnijezda i

18. ležanje i spavanje na parkovskim klupama, sjedenje na naslonima klupa i svako drugo nenamjensko korišćenje i oštećivanje opreme.

Član 203

Vozila parkirana na javnoj zelenoj površini ukloniće se i premjestiti na za to određeno mjesto po nalogu komunalnog inspektora, o trošku vlasnika vozila i naknadu predviđenu za rad specijalnog vozila "Pauk".

Lice koje učini štetu na javnim zelenim površinama svojim štetnim radnjama, upotrebom vozila i slično, obavezno je da nadoknadi pričinjenu štetu.

Stvarna šteta procjenjuje se prema cjenovniku organa ili pravnog lica kome je povjereno održavanje zelene površine.

U slučaju da lice koje je pričinilo štetu odbije da istu nadoknadi, protiv njega će se povesti sudski postupak za naknadu pričinjene štete.

XI. SKUPLJANJE, ODVOZ I POSTUPANJE SA SAKUPLJENIM KOMUNALNIM OTPADOM

1. Vrste komunalnog otpada

Član 204

Komunalnim otpadom smatraju se sve otpadne materije koje nastaju kao posljedica životnih aktivnosti, i to:

1. smeće na javnim površinama;

2. kućno smeće;

3. krupni otpad.

Član 205

Smećem na javnim površinama smatraju se svi otpaci koji nastaju na tim površinama.

Sakupljanje i odvoz smeća s javnih površina vrši se redovno u skladu s programom čišćenja i održavanja javnih površina.

Vanredno sakupljanje i odvoz smeća sa javnih površina vrši davalac komunalne usluge nadležan za čistoću.

Izuzetno od stava 3 ovog člana vanredno sakupljanje i odvoz smeća vrši se i po nalogu inspekcije.

Član 206

Kućnim smećem u smislu ovog zakona smatraju se čvrsti otpaci koji nastaju u stanovima, zajedničkim prostorijama stambenih objekata, poslovnim prostorijama i dvorištima, a koji se po svojoj veličini mogu odlagati u posude za smeće.

Kućnim smećem ne smatraju se: zemlja, otpaci i ostaci građevinskog materijala, kao i drugi krupni otpaci koji nastaju u procesu industrijske, zanatske, građevinske, poljoprivredne ili druge proizvodnje i slično.

Član 207

Krupnim otpadom u smislu ovog zakona smatraju se čvrsti otpaci koji nastaju u stanovima, poslovnim prostorijama i slično, a koji se po svojoj veličini, količini ili postanku ne smatraju kućnim smećem u smislu prethodnog člana, a naročito: kućanski aparati, namještaj, sanitarni uređaji, olupine vozila i njihovi dijelovi i slično.

Krupni otpad se odvozi u dane koje odredi davalac usluge odvoza smeća, ili se lično odvozi na deponiju, uz plaćanje posebne naknade.

Član 208

Na području Brčko distrikta organizuje se odvoz kućnog smeća i krupnog otpada.

Za odvoz kućnog smeća i krupnog otpada odgovoran je davalac komunalne usluge nadležan za čistoću.

Područja na kojima se obavezno prikuplja i odvozi kućno smeće i krupni otpad određuje davalac komunalne usluge, uz saglasnost odjeljenja nadležnog za zaštitu okoline.

Svi vlasnici, odnosno korisnici stambenih i poslovnih prostora, kao i privremeno zauzetih javnih površina, dužni su da se uključe u prikupljanje i odvoz smeća i da plaćaju mjesečnu naknadu davaocu usluga odvoza smeća, kao i da zaključe ugovor o uslovima prikupljanja i odvoza smeća.

Član 209

Naknadu za odvoz smeća i krupnog otpada određuje Vlada, na predlog šefa nadležnog odjeljenja, ako zakonom nije drugačije određeno.

Kriterijum za određivanje cijene odvoza smeća je:

1. za fizička lica - broj članova domaćinstva ili površina stana, a može i fiksno po domaćinstvu;

2. za pravna lica, imaoce poslovnih prostorija - namjena za koju se koristi poslovni prostor, veličina prostora i količine smeća.

2. Sakupljanje i odvoz kućnog smeća

Član 210

Kućno smeće, po pravilu, razvrstava se na smeće koje se sastoji od otpadaka koji se mogu korisno upotrijebiti (papir, staklo, željezo, aluminijum i slično) i ostalo kućno smeće.

Otpaci koji se mogu korisno upotrijebiti odlažu se po pravilu u posebne posude.

Mjesta za postavljanje posuda iz prethodnog stava određuje davalac komunalne usluge nadležan za čistoću, a u slučaju spora konačno mjesto određuje komunalni inspektor.

Posude za posebne vrste korisnog otpada posebno se označavaju s jasno vidljivom oznakom za koju vrstu korisnog otpada su namijenjene.

Član 211

Kućno smeće se odlaže u posude za smeće, a davalac komunalne usluge može odrediti da se smeće odlaže i na drugi način, na pojedinim dijelovima grada ili naselja, o čemu će donijeti posebnu odluku.

Član 212

Posude za smeće s javne površine nabavlja i održava davalac komunalne usluge.

Poslovni prostori i stambeni objekti moraju imati sopstvene posude za smeće.

Posude za smeće za novoizgrađene objekte nabavlja investitor, odnosno korisnik poslovnog prostora.

Posude za odlaganje smeća u kolektivnim stambenim objektima nabavljaju stanari zgrade.

Vlasnici - korisnici posuda za smeće dužni su da ih održavaju u urednom i čistom stanju, te da vrše dezinfekciju i dezinsekciju najmanje dva puta godišnje.

Član 213

Mjesto za smještaj, kao i tip posuda za smeće na javnim površinama određuje davalac komunalne usluge uz saglasnost nadležnog odjeljenja, a u slučaju spora konačno mjesto određuje komunalni inspektor. Davalac komunalne usluge nadležan za čistoću ujedno vodi i katastar mjesta za postavljanje posuda za smeće.

Mjesto za posude za smeće ne može se određivati na zajedničkom stepeništu, na ulazima u zgrade ili na kolovozu.

Zabranjeno je samovoljno premještanje posuda za smeće sa ranije određenih lokacija.

Član 214

Mjesto na javnim površinama, na kome se drže posude za smeće i prostor oko njih, vršilac usluga odvoza smeća mora održavati u čistom i urednom stanju.

Član 215

Korisnici usluga odvoza smeća dužni su sakupljeno smeće pažljivo odlagati u posude za smeće tako da se ono ne rasipa na okolni prostor. Posude za kućno smeće moraju biti zatvorene.

Zabranjeno je oštećivati posude za kućno smeće, ulivati u njih tekućine, bacati žeravicu i vrući pepeo, bacati ostatke životinja, građevinski otpad, glomaznu kartonsku ambalažu, dijelove kućnog namještaja i slično.

Zabranjeno je paljenje smeća i drugih otpadaka u posudama za sakupljanje smeća.

Član 216

Zabranjeno je onemogućavati sabirnim vozilima pristup posudama za smeće, a vozila koja onemogućavaju pristup sabirnim vozilima će se, po nalogu komunalnog inspektora, ukloniti specijalnim vozilom "Pauk" na trošak vlasnika vozila.

Član 217

Vršilac usluga odvoza smeća dužan je na područjima gdje se vrši organizovani odvoz smeća najmanje jadanput sedmično odvoziti kućno smeće sabirnim vozilom.

Gradonačelnik može odrediti da se u pojedinim dijelovima Brčko distrikta smeće odvozi dva ili više puta sedmično, a prema programu odvoženja smeća koji donosi davalac komunalne usluge, uz saglasnost odjeljenja nadležnog za zaštitu okoline.

Član 218

Ako specijalno sabirno vozilo ne može proći određenim ulicama, odrediće se mjesto, način i uslovi prikupljanja smeća za te ulice.

U slučaju iz prethodnog stava korisnioci stambenih i poslovnih prostorija dužni su da posude za smeće iznesu do mjesta određenog za prikupljanje smeća, a u skladu s programom odvoza smeća.

Član 219

Radnici koji odvoze kućno smeće dužni su da pažljivo rukuju posudama za smeće, tako da se ono ne rasipa, kao i da posude za smeće ne oštećuju.

Rasuto smeće oko posude (na javnim površinama) dužni su da pokupe i površinu pometu.

Nakon pražnjenja posude za smeće radnici koji obavljaju taj posao dužni su posudu za smeće vratiti na mjesto gdje se nalazila i zatvoriti poklopac na posudi.

Član 220

Zabranjeno je svako prebiranje i prekopavanje po smeću.

3. Krupni otpad

Član 221

Krupni otpad se odvozi prema posebnom planu.

Vršilac usluge odvoza smeća dužan je da dva puta godišnje (u mjesecu aprilu i oktobru) prikuplja i odvozi dijelove i komade starog namještaja i pokućstva iz stambenih objekata.

O vremenu i načinu prikupljanja i odvoza dužni su da obavijeste građane putem lokalnih sredstava javnog informisanja.

Korisnici odvoza kućnog smeća dužni su krupni otpad odložiti na mjestima i u vrijeme označeno u obavještenju o odvozu krupnog otpada.

Član 222

Vršilac usluga odvoza smeća dužan je da organizuje i odvoz većih količina šljake, šuta, građevinskog otpada i sličnog materijala, po zahtjevu i o trošku vlasnika, odnosno izvođača radova.

Zabranjeno je odlaganje krupnog otpada u posude za smeće i na mjesta koja nisu za to određena.

4. Postupanje sa sakupljenim otpadom

Član 223

Deponovanje kućnog otpada i otpadnih materija s podrčja Brčko distrikta vrši se na javnu deponiju.

Član 224

Deponija otpadaka mora ispunjavati sljedeće uslove:

1. pri određivanju namjene površine za deponovanje otpadaka osnovno mjerilo je geološki sastav tla, geofizički položaj zemljišta, nivo zemljišta u odnosu na nivo vodotoka u vrijeme maksimalnog vodostaja, kao i udaljenost najmanje jedan klometar od zaštitne zone vodovoda, zaštitnog pojasa od poplava, kao i područja određenih za sport i rekreaciju;

2. da nisu na mjestu u pravcu kretanja dominantnog vjetra u odnosu na naselje;

3. da su ugrađene i snabdjevene potrebnim instalacijama i uređajima za gašenje požara;

4. da su ograđene i da imaju zaštitni pojas i prilazni put.

Član 225

Od otpadaka s javnih površina, kućnog smeća, kao i drugog otpada, po pravilu se odvaja korisni otpad, a zatim se odlaže na javnu deponiju radi daljeg tretmana.

Za potrebe sanitarnog zatrpavanja na deponiju se odlažu određene količina zemlje.

Član 226

Lokaciju deponije određuje Skupština Brčko distrikta BiH na predlog gradonačelnika, koji je prethodno odobrila Vlada.

Na predlog nadležnog odjeljenja Vlada određuje način uređenja, održavanja i čuvanja, kao i prestanak korišćenja deponije i visinu naknade za korišćenje deponije od trećih lica.

Deponije uređuje i održava, u skladu s projektnom dokumentacijom, davalac komunalne usluge.

Član 227

Na deponiju se moraju postaviti objekti i uređaji za ličnu higijenu i zaštitu radnika zaposlenih na deponiji.

Član 228.

Na deponiji nije dozvoljeno zadržavanje bez odobrenja službenog lica.

Zabranjeno je neovlašćeno prebirati ili razgrtati otpad i smeće i odvoziti s deponije.

Na deponiju se ne smiju dovoditi niti puštati domaće životinje, niti se smiju odlagati uginule životinje.

Član 229

Potencijalno zarazni ili kontaminirani materijal i biološki otpad i drugi otpaci u preduzećima za koje je posebnim propisom određen način uništavanja, odnosno uklanjanja, uništavaju i uklanjaju se po postupku koji zadovoljava propisane sanitarnohigijenske uslove i na način kojim se izbjegava zagađivanje okoline.

Preduzeća - proizvođači otpada za koji nije određen način uništavanja, odnosno uklanjanja na javnoj deponiji, dužni su sami da ga uništavaju, odnosno uklanjaju na način kojim se ne zagađuje okolina.

XII. UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA

Član 230

Snijeg i led uklanjaju se s javnih površina, kao i krovova zgrada uz javne saobraćajne površine.

Snijeg s javnih površina počinje se uklanjati kad dostigne visinu od 5

centimetara, a ako pada neprekidno mora se uklanjati više puta.

Led s javnih površina uklanja se čim nastane.

Snijeg i led s krovova zgrada uklanjaju se kad postoji opasnost da se odrone i ugroze bezbjednost prolaznika i zgrada.

Padavine snijega preko 50 centimetara smatraju se elementarnom nepogodom i njihovo uklanjanje vrši se u skladu s posebnom odlukom koju donosi Vlada na predlog organa nadležnog za poslove civilne zaštite.

Član 231

Član 231 se briše Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima Brčko distrikta BiH (Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, br. 09/13)

Član 232

Za uklanjanje snijega i leda sa javnih saobraćajnih površina, odgovorno je JP "Putevi Brčko".

Za uklanjanje snijega i leda s krovova poslovnih zgrada odgovoran je vlasnik, odnosno preduzeće koje koristi te poslovne prostore.

Za uklanjanje snijega i leda s krovova stambenih zgrada odgovorni su vlasnici ili korisnici zgrada.

Za uklanjanje snijega i leda s pijaca,sportskih objekata, benzinskih pumpi i sličnih prostora, odgovorno je pravno ili fizičko lice koje upravlja tim površinama ili se njima koristi.

Za uklanjanje snijega i leda s trotoara uz zgrade odgovorni su vlasnici, odnosno korisnici stanova.

Za uklanjanje snijega i leda s trotoara ispred poslovnih prostora odgovorni su vlasnici, odnosno korisnici tih prostora.

Za uklanjanje snijega i leda s taksi stajališta odgovorno je udruženje taksista.

Član 233

Javne saobraćajne površine mogu se radi sprečavanja nastanka leda posipati odgovarajućim materijalom.

Kolovozi koji imaju javnu kanalizaciju, odnosno koji su izgrađeni od asfalta, betona ili kocke, ne smiju se posipati materijalom granulacije veće u prečniku od 8 milimetara.

Javne saobraćajne površine uz drvorede ne smiju se posipati solju ili drugim hemijskim sredstvima.

Član 234

Zabranjeno je:

1. Iznošenje i gomilanje snijega iz dvorišta, bašta i sličnog na ulice i trotoare;

2. Bacanje snijega ispred zgrada na saobraćajnicu;

3. Zatvaranje snijegom i ledom slivnika i šahtova;

4. Deponovanje snijega i leda u parkove i zelene površine;

5. Sankanje i klizanje na javnim saobraćajnim površinama i na zaleđenim vodenim površinama.

Član 235

Pri uklanjanju snijega i leda ne smiju se oštećivati površine s kojih se vrši uklanjanje, niti objekti i nasadi na tim površinama.

XIII. SANITARNO-KOMUNALNO UREĐENJE NASELJA

1. Držanje životinja

Član 236

U granicama užeg urbanog područja Brčkog, a prema urbanističkom planu grada od 1996. do 2006. godine, zabranjeno je držanje životinja. Ove granice obuhvataju gradsko područje računajući od istoka ka zapadu zaključno sa: potokom Blizina; naseljem Grčica, ulicom Zaima Mušanovića, naseljem Rlijeke, naseljem Brod i zapadno naseljem Gluhakovac do oznake naseljenog mjesta Brčko. Vlada može donijeti odluku o promjeni zone urbanog područja u kome je zabranjeno držanje životinja.

Izuzetno iz prethodnog stava dozvoljeno je držanje pasa, mačaka, ptica i drugih životinja koje se smatraju kućnim ljubumcima, ukoliko se njihovim držanjem ne ugrožavaju susjedni korisnici objekata.

Član 237

U naseljima Brčko distrikta gdje je dozvoljeno držanje stoke i peradi moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi:

1. Posebno izgrađen objekat za držanje stoke i ograđen prostor za perad;

2. Štale i svinjci moraju imati jame za sakupljanje stajnjaka i osoke, koje su izgrađene od betona ili zidane ciglom ili kamenom, te zatvorene poklopcem;

3. Da je prostor u kome se drži stoka ili perad udaljen najmanje: 20 metara od susjednog stambenog objekta željezničke pruge, ulica i puteva; 50 metara od rijeka, potoka, izvora za vodu, javnih česmi i bunara, rezervoara za vodu, zdravstvenih ustanova, objekata za proizvodnju hrane i školskih ustanova.

U stambenim i poslovnim zgradama, garažama, podrumima i tavanima zabranjeno je držanje stoke i peradi.

Član 238

Zabranjeno je puštanje i napasanje stoke na javnim površinama.

Zabranjeno je odlaganje stajskog đubriva na otvorenom prostoru, izuzev kada se koristi u poljoprivredne svrhe.

Zabranjeno je ispuštanje osoke iz jame za sakupljanje stajnjaka na okolinu, osim za potrebe poljoprivredne proizvodnje.

Vlasnici jama za sakupljanje stajnjaka i osoke dužni su da ih redovno prazne.

2. Čišćenje septičkih jama

Član 239

U naseljenim mjestima u kojima ne postoji izgrađena kanalizaciona mreža fekalije i druge otpadne vode moraju se priključiti na septičku jamu.

Septička jama mora biti izgrađena od betona bez preliva, tako da se spriječi izlivanje fekalija i drugih otpadnih voda na okolinu ili u kanale i vodotok.

Član 240

Davalac komunalne usluge nadležan za poslove kanalizacije dužno je na zahtjev stranke, uz određenu nadoknadu, da izvrši pražnjenje septičke jame.

Vlasnici, odnosno korisnici septičkih jama dužni su da ih redovno prazne. Odvoz fekalija vrši se specijalnim vozilom iz kojeg se pri transportu fekalije ne smiju rasipati.

Fekalije iz septičkih jama istresaju se u gradsku kanalizaciju.

XIV. UKLANJANJE PROTIVPRAVNO POSTAVLJENIH PREDMETA I NAPUŠTENIH VOZILA

Član 241

Svi protivpravno postavljeni predmeti i uređaji na objektima i javnim površinama (pokretni uređaji i naprave, kiosci, prikolice, havarisana vozila, štandovi, tezge, frižideri, reklamni i drugi panoi, natpisi firmi, obavještenja, putokazi, stubići, ograde, posude za cvijeće, predmeti i uređaji za dječju igru, građevinski materijal, ogrev, stolovi, stolice, klupe, tende, suncobrani, i slični predmeti i uređaji) moraju se ukloniti.

Rješenje o uklanjanju predmeta i uređaja iz prethodnog stava donosi komunalni inspektor. Rok njihovog uklanjanja ne može biti kraći od tri niti duži od osam dana, s tim ako oni ugrožavaju saobraćaj ili živote ljidi moraju se ukloniti odmah. Ako korisnik, odnosno vlasnik protivpravno postavljenog predmeta ili uređaja ne postupi po rješenju inspektora i sam ih ne ukloni, ukloniće ih nadležna inspekcija na rizik i trošak vlasnika, odnosno korisnika, uključujući i troškove prevoza i skladištenja, a ako je došlo do oštećenja javne površine uključuju se i troškovi dovođenja javne površine u prvobitno stanje.

Uklonjene predmete vlasnici, odnosno korisnici, dužni su da preuzmu u roku od 30 dana uz namirenje nastalih troškova, a u suprotnom će se oni prodati na javnoj licitaciji radi izmirenja troškova.

Član 242

Napuštena, neregistrovana i havarisana vozila i njihovi dijelovi ostavljeni na javnim površinama ukloniće se o trošku i riziku vlasnika.

Napuštenim vozilom iz prethodnog stava smatra se totalno havarisano vozilo ili njegovi dijelovi, za koje je očigledno da se ne može koristiti.

NADZOR

Član 243

Opšti nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši gradonačelnik. Gradonačelnik je odgovoran Skupštini Distrikta za sprovođenje ovog zakona.

Član 244

Nadzor nad zakonitošću upravnih akata koje donose po ovom zakonu nadležna odjeljenja Vlade, odnosno drugi davaoci komunalne usluge putem javnog ovlašćenja, vrši Apelaciona komisija, kao drugostepeni organ, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ovim zakonom i podzakonskim aktima koji se donose na osnovu ovog ili drugih zakona.

Član 245

Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i podzakonskih akata vrše komunalna inspekcija i druge nadležne inspekcije.

Član 246

U vršenju inspekcijskog nadzora komunalni inspektor je ovlašćen da:

1. kontroliše da li se komunalne usluge pružaju u skladu s propisanim uslovima;

2. kontroliše održavanje i korišćenje komunalnih objekata i uređaja;

3. kontroliše pogrebnu i dimnjačarsku djelatnost u skladu sa ovim zakonom;

4. rješenjem naredi obavljanje radova u skladu sa ovim zakonom;

5. zabrani obavljanje radova koji se izvode bez odobrenja nadležnog odjeljenja ili suprotno odobrenju;

6. zabranjuje upotrebu neispravnog komunalnog uređaja ili objekta, dok se nedostaci ne otklone;

7. naredi uklanjanje predmeta, uređaja i objekata koji su postavljeni na javne površine i objekte, bez odobrenja ili suprotno odobrenju nadležnog odjeljenja;

8. kontroliše održavanje i korišćenje objekata i površina kao što su: ulična rasvjeta, željezničke i autobuske stanice i stajališta, luke, javna kupališta, česme i bunari, rekreacioni objekti, tržnice i pijace, septičke jame, javne zelene i druge javne površine i dvorišta;

9. podnosi zahtjeve za poretanje krivičnog i prekršajnog postupka;

10. izriče i naplaćuje mandatne kazne u skladu sa ovim zakonom.

Komunalni inspektor vrši i druge poslove iz oblasti komunalnih djelatnosti za koje je ovlašćen zakonima i propisima Skupštine Brčko distrikta.

Član 247

Ako stranka ne postupi po rješenju komunalnog inspektora, istu radnju (uklanjanje, čišćenje, popravak i slično) izvršiće komunalni inspektor putem drugog lica, a o trošku i na rizik stranke.

Član 248

Pravna i fizička lica su dužna komunalnom inspektoru omogućiti obavljanje inspekcijskog nadzora, pristup do prostorija, objekata, zemljišta, uređaja i naprava koji su predmet nadzora, zatim dati lične podatke i pružiti druga potrebna obavještenja.

Ako komunalni inspektor u svom radu naiđe na otpor ili bude vrijeđan, zatražiće pomoć policije.

Član 249

Žalba izjavljena protiv rješenja komunalnog inspektora ne odlaže izvršenje rješenja.

XVI. KAZNENE ODREDBE

Član 250

Novčanom kazno u iznosu od 1000 do 10.000 konvertibilnih maraka kazniće se preduzeće ili drugo pravno lice, a u iznosu od 200,00 do 1.000,00 konvertibilnih maraka odgovorno lice u pravnom licu za prekršaje kako slijedi:

1. Ako se davalac komunalne usluge ne pridržava obaveza utvrđenih u članu 6 ovog zakona;

2. Ako davalac komunalne usluge ne obavijesti korisnike na način predviđen članom 7 ovog zakona;

3. Ako davalac komunalne usluge ne obavijesti potrošače o planiranom prekidu isporuke vode za piće, ili ne obezbijedi nužno snabdijevanje stanovništva vodom za piće (član 20);

4. Ako učini zabranjenu radnju navedenu u članu 31 ovog zakona;

5. Ako ne omogući ovlašćenom licu očitavanje vodomjera i/ili zatrpava šaht za smještaj vodomjera i time onemogućava očitavanje vodomjera (član 38);

6. Ako neovlašćeno koriste vodu iz javnih hidranata (čl. 43);

7. Ako vodovodne instalacije ne održava u skladu s članom 45;

8. Ako se spriječi ovlašćenog radnika da izvrši kontrolu vodovodne mreže (član 46);

9. Ako postupa suprotno odluci o štednji vode (član 47);

10. Ako učini radnje za koje se zatvara voda na priključku (član 48 tačke 5, 6, 7 i 8);

11. Ako davalac komunalne usluge postupi suprotno članu 60 ovog zakona;

12. Ako učini zabranjenu radnju navedenu u članu 75 ovog zakona;

13. Ako ne spriječi curenje fekaklnih voda (čl. 77);

14. Ako ne dozvoli ovlašćenim radnicima kontrolu ispravnosti instalacija (čl. 78);

15. Ako u groblje odloži otpad ili ošteti nadgrobne spomenike i objekte (čl. 84);

16. Ako dimnjačarska radnja ne preduzme mjere u skladu s članom 91;

17. Ako se izvode radnje suprotno zabranama iz člana 94 ovog zakona;

18. Ako ne održava u čistom i urednom stanju spoljne dijelove zgrada (čl. 98);

19. Ako preduzima radove na uređenju i održavanju fasade suprotno članu 99 i članu 100 ovog zakona;

20. Ako postupa suprotno zabranama iz člana 101 i člana 102 ovog zakona;

21. Ako postavlja i održava ograde suprotno članovima 103 i 104;

22. Ako dvorišta, vrtove, voćnjake i slične površine ne drži uredno (član 105);

23. Ako na javnu površinu neovlašćeno postavi "naprave" iz člana 106;

24. Ako oglase, plakate i slično postavlja izvan određenih mjesta i ispisuje poruke na fasadama, ogradama, rasvjetnim stubovima (članovi 107 i 108);

25. Ako postavi reklamni natpis, odnosno firmu suprotno članovima 109, 110, 111, 113 i 114 ovog zakona;

26. Ako postavljene spomenike prlja, uništava i slično (član 124);

27. Ako oštećuje rasvjetna tijela i ako na njih postavlja reklame i slično (član 129);

28. Ako oštećuje, skida ili uništava table s nazivima ulica i brojevima (član 131);

29. Ako u dane praznika i drugih manifestacija istakne zastavu suprotno članu 134;

30. Ako istakne pocijepanu, izgužvanu ili nečistu zastavu (član 136);

31. Ako postupi suprotno odredbama člana 137;

32. Ako za vrijeme svadbi i sličnih manifestacija koristi zastave suprotno odredbama člana 138;

33. Ako ne održava uredno rekreacione i druge površine (član 139);

34. Ako zauzme javnu površinu bez odobrenja nadležnog odjeljenja, ili suprotno odobrenju (član 141 i član 147);

35. Ako po proteku vremena određenog u odobrenju za zauzimanje javne površine, ne privede javnu površinu prvobitnoj namjeni (član 148 tačka 6);

36. Ako javnu površinu koristi suprotno ugovoru - odobrenju o zauzimanju javne površine (član 149);

37. Ako postavlja korpice za smeće suprotno članu 152;

38. Ako postupa suprotno zabranama iz članova 155 i 156;

39. Ako komunalne uređaje i objekte u opštoj upotrebi uništava ili na drugi način oštećuje (član 159);

40. Ako se prostori i predmeti na autobuskim i željezničkim stanicama, autobuskim i taksi stajalištima i parkiralištima ne održavaju u urednom i čistom stanju (članovi 160, 161 i 162);

41. Ako postupa suprotno članovima 163, 164 i 166 ovog zakona;

42. Ako prodaje ili izlaže proizvode izvan prostora pijace (član 167);

43. Ako ne očisti i ne uredi javnu površinu oko objekta (član 172);

44. Ako postupi suprotno pojedinačnim zabranama iz člana 173 ovog zakona;

45. Ako vozilom prlja javne površine, prosipa materijal ili šara po njima (član 174);

46. Ako ne preduzima mjere određene članom 175 ovog zakona;

47. Ako bez odobrenja koristi javnu površinu (član 176);

48. Ako pri izvođenju radova postupa suprotno članovima 177 i 178 ovog zakona;

49. Ako ne zaštiti debla stabala u skladu s članom 179;

50. Ako višak zemlje i otpadni materijal odlaže suprotno odredbama člana 183;

51. Ako postupi suprotno članu 184;

52. Ako nenamjenski koristi slivnike ili ih bez odobrenja premošćava (član 185);

53. Ako za vrijeme radova u šahtovima ne preduzme radnje iz člana 187 stava 2;

54. Ako uklanja, oštećuje ili lomi poklopce i druge dijelove šahtova (član 188);

55. Ako prekopava javne površine suprotno odredbama članova 195 i 197;

56. Ako postupa suprotno odredbama člana 199;

57. Ako obrađuje javne zelene površine u poljoprivredne svrhe (član 200);

58. Ako postupa suprotno pojedinačnim zabranama iz članova 201 i 202;

59. Ako vozilom učini štetu na javnoj zelenoj površini (član 203);

60. Ako se ne uključi u organizovani odvoz smeća i ne sklopi ugovor o odvozu smeća s davaocem usluge odvoza smeća (član 208);

61. Ako samovoljno premješta posude za smeće (član 210);

62. Ako ne nabavi odgovarajuće posude za smeće (član 212);

63. Ako samovoljno izmješta posude za smeće sa ranije određenih lokacija (član 213);

64. Ako odlaže otpad i oštećuje posude za smeće, pali smeće i druge otpatke u posudama za smeće (član 215);

65. Ako onemogućava pristup sabirnom vozilu (član 216);

66. Ako ne odvozi smeće u skladu s programom (član 217);

67. Ako odlaže krupni otpad u posude za smeće i nedozvoljena mjesta (član 222);

68. Ako na deponiju odloži uginule životinje (član 228);

69. Ako zarazni otpad uništava na način suprotno članu 229;

70. Ako ne ukloni snijeg i led u skladu sa odredbama člana 232;

71. Ako postupa protivno pojedinačnim zabranama iz člana 234;

72. Ako izliva fekalije i otpadne vode na okolinu (član 241);

73. Ako protivpravno postavi predmete i uređaje na javnu površinu (član 243);

74. Ako ne postupi po pismenom rješenju komunalnog inspektora (član 248 točka 4);

75. Ako ne omogući inspektoru pregled, vrijeđa inspektora ili prijeti (član 250).

Član 251

Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 (sto) do 1000,00 (hiljadu) konvertibilnih maraka kazniće se građanin za prekršaje kako slijedi:

1. Ako postupa suprotno zabranama iz člana 31 ovog zakona;

2. Ako ne omogući ovlašćenom licu očitavanje vodomjera i/ili zatrpava šaht za smještaj vodomjera i time onemogućava očitavanje vodomjera (član 38);

3. Ako neovlašćeno koristi vodu s hidranata (član 43);

4. Ako zatvara i otvara vodovodne ventile suprotno odredbama člana 44;

5. Ako ne održava instalacije u skladu s članom 45;

6. Ako spriječi ovlašćenog radnika u kontroli vodovodne mreže (član 46);

7. Ako ne preduzme mjere za štednju i ne spriječi rasipanje vode u skladu s članom 47;

8. Ako učini radnje za koje se može zatvoriti voda na priključku (član 48 tačke 5, 6, 7 i 8);

9. Ako postupi suprotno pojedinačnim zabranama iz člana 75;

10. Ako ne spriječi curenje fekalnih voda (član 77);

11. Ako ne dozvoli ovlašćenim radnicima kontrolu ispravnosti instalacija (član 78);

12. Ako u groblje odlaže otpad ili ošteti nadgrobne spomenike (član 84);

13. Ako postupi suprotno zabrani iz člana 94;

14. Ako ne održava u čistom i urednom stanju spoljne dijelove zgrada (član 98);

15. Ako preduzima radove na uređenju fasade suprotno članu 99 i članu 100;

16. Ako postupa suprotno zabranama iz člana 101 i člana 102;

17. Ako postavlja i održava ograde suprotno odredbama člana 103 i člana 104;

18. Ako bašte, dvorišta i slične površine ne drži uredno (član 105);

19. Ako neovlašćeno na javnu površinu postavi "naprave" iz člana 106;

20. Ako oglase, plakate i slično postavlja na nedozvoljena mjesta i ispisuje poruke na fasadama, ogradama, drveću, rasvjetnim stubovima (članovi 107 i 108);

21. Ako reklamne natpise postavlja i održava suprotno članovima 109, 110, 111, 113 i 114;

22. Ako prlja, oštećuje ili uništava spomenike (član 124);

23. Ako oštećuje rasvjetna tijela i ako na njih postavlja reklame i slično (član 129);

24. Ako oštećuje, skida ili uništava table s nazivima ulica i brojevima (član 131);

25. Ako u dane praznika i drugih manifestacija istakne zastavu protivno članu 134;

26. Ako istakne pocijepanu, izgužvanu ili nečistu zastavu (član 136);

27. Ako postupi suprotno odredbama člana 137;

28. Ako koristi zastave suprotno odredbama člana 138;

29. Ako ne održava rekreacione i druge površine (član 139);

30. Ako zauzme javnu površinu bez odobrenja ili suprotno odobrenju (članovi 141 i 147);

31. Ako ne privede javnu površinu prvobitnoj namjeni (član 148 tačka 6);

32. Ako postavlja korpice za smeće suprotno članu 152;

33. Ako postupa suprotno zabranama iz članova 155 i 156;

34. Ako oštećuje ili uništava komunalne uređaje i objekte (član 159);

35. Ako prodaje ili izlaže proizvode izvan prostora pijace (član 167);

36. Ako postupi suprotno pojedinačnim zabranama iz člana 173;

37. Ako vozilom prlja javne površine ili šara po njima (član 174);

38. Ako ne preduzima mjere određene članom 175;

39. Ako bez odobrenja koristi javnu površinu (član 176);

40. Ako pri izvođenju radova postupa suprotno odredbama članova 177 i 178;

41. Ako ne zaštiti debla stabala (član 179);

42. Ako višak zemlje i otpadni materijal odlaže nepropisno (član 183);

43. Ako postupi suprotno članu 184;

44. Ako nenamjenski koristi slivnike ili ih bez odobrenja premošćava (član 185);

45. Ako uklanja, oštećuje ili lomi poklopce i druge dijelove šahtova (član 188);

46. Ako prekopava javne površine suprotno odredbama članova 195 i 197;

47. Ako postupa suprotno odredbama člana 199;

48. Ako javne zelene površine obrađuje u poljoprivredne svrhe (član 200);

49. Ako postupa suprotno pojedinačnim zabranama iz članova 201 i 202;

50. Ako vozilom učini štetu na javnoj zelenoj površini (član 203);

51. Ako se ne uključi u organizovani odvoz smeća i ne sklopi ugovor o odvozu smeća s davaocem komunalne usluge odvoza smeća (član 208);

52. Ako samovoljno premješta posude za smeće (član 213);

53. Ako odlaže otpad i oštećuje posude za smeće, pali smeće i druge otpatke u posudama za smeće (član 215);

54. Ako onemogućava pristup sabirnom vozilu (član 216);

55. Ako prekopava i prebire po smeću (član 220);

56. Ako odlaže krupni otpad u posude za smeće i nedozvoljena mjesta (član 222);

57. Ako prebire po deponiji ili odlaže uginule životinje (član 228);

58. Ako zarazni otpad uništava na način suprotan članu 229;

59. Ako ne ukloni snijeg i led u skladu sa odredbama člana 232;

60. Ako postupa suprotno pojedinačnim zabranama iz člana 234;

61. Ako drži životinje u naselju gdje je zabranjeno njihovo držanje (član 236);

62. Ako stoku i perad drži mimo uslova određenih u članu 239;

63. Ako pušta stoku ili odlaže đubrivo na otvoren prostor, ispušta osoku na okolinu i ne prazni redovno jame za sakupljanje stajnjaka i osoke (član 238);

64. Ako izliva fekalije i otpadne vode na okolinu (član 241);

65. Ako protivpravno postavi predmete i uređaje na javnu površinu (član 243);

66. Ako ne postupi po pismenom rješenju komunalnog inspektora (član 248 točka 4);

67. Ako ne omogući inspektoru pregled, vrijeđa inspektora i prijeti (član 250).

Član 252

Roditelji, odnosno staratelji maloljetnika koji je počinio prekršaj sankcionisan članom 253 ovog zakona, kazniće se novčanom kaznom predviđenom u navedenom članu.

Član 253

Novčanom kaznom na licu mjesta (mandatna kazna), u iznosu od 30,00 konvertibilnih maraka, kazniće se fizičko lice za prekršaje kako slijedi:

1. Ako ne preduzme mjere za štednju vode (član 47);

2. Ako postupa suprotno zabranama iz članova 101 i 102;

3. Ako dvorišta, bašte i slično ne drži urednim (član 105);

4. Ako postupa suprotno odredbama članova 107 i 108);

5. Ako postupa suprotno zabranama iz članova 155 i 156;

6. Ako oštećuje komunalne uređaje (član 159);

7. Ako prodaje ili izlaže proizvode izvan prostora pijace (član 167);

8. Ako postupa suprotno zabrani iz člana 173;

9. Ako vozilom prlja javnu površinu ili šara po njoj (član 174);

10. Ako ne preduzme mjere iz člana 175;

11. Ako pri izvođenju radova postupa suprotno članovima 177 i 178;

12. Ako cijepa drva i ugalj na javnoj površini (član 184);

13. Ako postupa suprotno zabranama iz članova 201 i 202;

14. Ako samovoljno premješta posudu za smeće (član 210);

15. Ako odlaže nedozvoljeni otpad u posude za smeće (član 215);

16. Ako onemogućava pristup sabirnom vozilu (član 216);

17. Ako radnik na odvozu smeća ne postupi u skladu s članom 219;

18. Ako prekopava i prebire po smeću (član 220);

19. Ako odloži krupni otpad u posude za smeće (član 222);

20. Ako ne ukloni snijeg i led u skladu s članom 232;

21. Ako postupa suprotno zabranama iz člana 234;

Novčanom kaznom na licu mjesta (mandatna kazna), u iznosu od 100,00 (sto) konvertibilnih maraka kazniće se odgovorno lice u pravnom licu za prekršaje utvrđene u prethodnom stavu ovog člana.

XVII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 254

Stupanjem na snagu ovog zakona na teritoriji Distrikta prestaju da se primjenjuju: Zakon o komunalnim djelatnostima ("Sl. glasnik RS" broj 11/95), Zakon o komunalnim djelatnostima ("Sl. list SRBiH" broj20/90), Odluka o komunalnom redu i zaštiti čovjekove okoline broj: 0-02-022-12/97 (31. sjednica Skupštine opštine Brčko), Odluka o dimnjačarskoj djelatnosti ("Sl. glasnik opštine Brčko" broj 4/82), Odluka o vodosnabdijevanju ("Sl. glasnik opštine Brčko" broj 5/87), Odluka o gradskoj kanalizaciji ("Sl. glasnik opštine Brčko" broj 4/80), Odluka o podizanju, održavanju i zaštiti zelenila na području opštine Brčko broj: 0-02-022-8/96 (24. sjednica Skupštine opštine Brčko), Odluka o korišćenju javnih površina broj: 0-02-022-123/96 (29. sjednica Skupštine opštine Brčko).

Član 255

Zakon o komunalnim djelatnostima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine stupio je na snagu 14.9.2004. godine, a njegove izmjene i dopune 16.8.2008. godine, 14.6.2013. godine i 30.1.2018. godine