Građanima i privredi obećana je pravna sigurnost uvođenjem notara, a nakon devet godina sve su glasnije poruke u javnosti da se njihov cenovnik mora hitno menjati.
Naime, osnovna primedba je da su usluge notara preskupe i da su njihove tarife astronomske. Tome u prilog govore i podaci Ministarstva pravde RS o prihodima notara u Srpskoj. Tako je prošle godine najveći prihod notara bio neverovatnih 503.729 maraka, bez poreza na dodatu vrednost. Najmanji prikazani prihod iznosio je 70.289 maraka. Znači da "najskuplji" notar u proseku mesečno ostvaruje oko 42.000 maraka prihoda.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kaže da smo uvođenjem notarijata u Srpskoj dobili pravnu sigurnost u rešavanju određenih pitanja, ali da su pojedine usluge skupe.
– Neke usluge notara su na našu inicijativu pojeftinile, ali ima još prostora da cene budu niže – ocenjuje Blagojević.
Predsednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić ističe da su usluge notara preskupe i da su "prešle svaku meru".
– Njihove tarife trebalo bi da budu sigurno duplo niže - ocenjuje on.
Kaže da nije čuo da je ijedan notarski ugovor poništen zbog čega veruje da je postignuta pravna sigurnost.
– Cifre o njihovim primanjima su od kojih boli glava nas u privredi. Ne znam koliko treba rada i rada da ostvarimo takav prihod – napominje Škrebić.
Cene notarskih usluga regulisane su Uredbom o određivanju nagrada i naknada notarima u Republici Srpskoj ("Sl. glasnik RS", br. 54/2012, 103/2013 i 6/2017), pa tako postoji cenovnik, odnosno tarife za svaku uslugu.
Ministar pravde RS Anton Kasipović podsetio je da je julu usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o notarima ("Sl. glasnik RS", br. 68/2017), ali da nisu izmenjene odredbe koje definišu pravo na nagradu i naknadu za svoj rad u visini i na način uređen Uredbom koju donosi Vlada.
– To znači da se ovo pitanje može razmatrati u narednom periodu ako se bude donosio novi zakon o notarima, uvažavajući sve predloge i sugestije u cilju donošenja propisa u najboljem interesu građana RS – kaže Kasipović.
Poslanici su preneli ministru Kasipoviću i da zbog visokih naknada notara građani odlaze u Federaciju BiH da traže notarske usluge jer su tamo jefitinije usluge.
Poslanik Radovan Višović ima informaciju da pojedini notari u Banjaluci imaju mesečni promet i od milion KM. Smatra da bi i Narodna skupština trebalo da se "pozabavi" sa notarima posredstvom zakonske regulative.
Notari su u Republici Srpskoj počeli da rade 2008. godine. Nadležni su za pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova, kao i između lica koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici, raspolaganje imovinom maloletnih i poslovno nesposobnih lica, pravne poslove kojima se obećava neko činjenje kao poklon, s tim što se nedostatak notarske forme u ovom slučaju nadomješta izvršenjem obećanog činjenja, pravne poslove čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, te za osnivačka akta privrednih društava.
U Republici Srpskoj trenutno radi 57 notara, a 46 kandidata je položilo notarski ispit i još nisu imenovani.
Ministarstvo pravde RS je u 2014. objavilo tri konkursa za izbor notara, i to u Foči, Kneževu, Srpcu, Laktašima, Srebrenici, Loparama, Vlasenici, Istočnom Sarajevu, Rogatici i Nevesinju.
U skladu sa Zakonom, Ministarstvo ima obavezu da u roku od 9 meseci sprovede konkurs za izbor notara.
IZVOR: Vebsajt Blic, Tijana Grujić, 29.08.2017.
Naslov: Redakcija