Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: Broj žalbi koje odlaze iz BiH u Strazbur u stalnom porastu i da zato problem sporosti u radu sudova u BiH mora biti riješen kako ne bi trpjeli finansijsku štetu

31.05.2017.


Broj žalbi koje iz BiH stižu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu porastao je u posljednje vrijeme nakon što su građani uvidjeli trend da taj sud presuđuje da im bude isplaćena nematerijalna šteta u slučajevima sporosti domaćih sudova u kojima sporovi nerijetko traju i po 15 godina.

Evropskom konvencijom za ljudska prava propisano je da svim građanima mora biti dostupan nepristrasan sud i da je svaka država dužna da u određenom roku riješi njegov tužbeni zahtjev. To se, međutim, ne dešava zbog sporog i neefikasnog domaćeg pravosuđa, pa građani traže zaštitu u Strazburu.

RS bi uskoro trebalo da razmotri donošenje zakona koji će obavezati sudije da rješavaju predmete u razumnom roku. Donošenje zakona inicirao je šef Kancelarije pravnog predstavnika RS Slobodan Radulj, navodeći da je samo prošle godine sud u Strazburu riješio oko 200 takvih predmeta iz RS.

- U većini slučajeva je utvrđeno da sudovi nisu ispoštovali rokove pa su presude donesene u korist građana. Uglavnom je riječ o tužbama za ratnu štetu. To su predmeti u kojima je sudski sporovi traju izuzetno dugo. U velikom broju slučajeva građani BiH gube te sporove, ali zatim podnose žalbu jer znaju da Evropski sud za ljudska prava u slučajevima sporosti sudova u BiH dosuđuje jednu vrstu nematerijalne štete, odnosno satisfakcije i donosi odluke da država tim strankama isplati određeni novčani iznos - kaže Radulj.

On kaže da broj žalbi koje odlaze u Strazbur stalno raste i da zato problem sporosti u radu sudova u BiH mora biti riješen kako ne bi i dalje trpjeli finansijsku štetu.

- Zato sam Ministarstvu pravde RS podnio inicijativu da bude donesen zakon o suđenju u razumnom roku. Urađena je i radna verzija tog zakona. To vjerovatno neće ići u prilog sudijama, ali država mora da se brani jer ona plaća nerad sudija - kaže Radulj.

U Ministarstvu pravde RS kažu da su prihvatili Raduljevu inicijativu i da bi uskoro trebalo da bude donesen zakon koji obavezuje sudije da rješavaju predmete u razumnom roku. Srbija takav zakon već ima, a na pripremi sličnog radi i Hrvatska.

Advokat Radmila Plavšić potvrđuje da građani traže satisfakciju u Strazburu, ali da u posljednje vrijeme i tamošnji sud sve sporije donosi odluke.

- Evropski sud za ljudska prava u jednom periodu donosio je odluke u relativno kratkom roku. Sada to nije tako. Na primjer, taj sud nije donio odluku u predmetu neizvršenja klasične sudske odluke na osnovu aplikacije koja je podnesena u decembru 2012. godine i još se ne zna kad će to uraditi - kaže Plavšićeva i dodaje da je u posljednje vrijeme pravosuđe RS ubrzalo rad i da se više ne čeka po pet-šest godina na zakazivanje rasprave.

Žalbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu građani podnose nakon što iscrpe sva pravna sredstva u BiH, odnosno kod redovnih sudova i u Ustavnom sudu BiH. BiH je od 2002. godine članica Savjeta Evrope i od tada je i u nadležnosti Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Savjet ministara BiH ima agenta u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu koji zastupa i RS i FBiH. FBiH ima kancelariju za ta zastupanja, a RS ima kancelariju pravnog predstavnika koja sarađuje sa agentom BiH.

- Zajednički nastupamo u sudu u Strazburu prilikom tužbi građana protiv države. Ne postoji obrnuta situacija da država tuži građanina - kaže Slobodan Radulj.


IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, Goran Maunaga, 29.05.2017.

Naslov: Redakcija