Vlada Republike Srpske donijela je, na 103. sjednici u Banjaluci, Odluku o Planu korištenja sredstava za podsticanje razvoja poljoprivrede i sela u 2025. godini.
Budžetom Republike Srpske za 2025. godinu u okviru Agencije za agrarna plaćanja, na poziciji subvencije za podsticaj razvoja poljoprivrede i sela planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 180.000.000,00 KM. Ukupna sredstva podsticaja raspoređena su na tri glavne pozicije ili grupe mjera i to:
1) podršku tekućoj proizvodnji, u visini od 110.715.000,00 KM,
2) podršku dugoročnom razvoju, u visini od 45.100.000,00 KM i
3) sistemske mjere, u visini od 24.185.000,00 KM.
Podrška tekućoj proizvodnji ima za cilj povećanje obima i produktivnosti poljoprivredne proizvodnje. Uvažavajući teškoće s kojima se poljoprivredni proizvođači suočavaju u finansiranju tekuće proizvodnje, kao i probleme vezane za tržište poljoprivrednih proizvoda, ova sredstva zauzimaju dominantno učešće u ukupnom obimu sredstava. Podrška tekućoj proizvodnji predviđena je za:
- tekuću proizvodnju u stočarstvu i
- tekuću proizvodnju u oblasti biljne proizvodnje
Podrška dugoročnim ulaganjima odnosi se na investicije na poljoprivrednim gazdinstvima i u prehrambenoj industriji kao i na mjere podrške investicijama od zajedničkog interesa. Cilj podrške dugoročnim investicijama na poljoprivrednim gazdinstvima je podići kapacitete proizvođača i prerađivača poljoprivrednih proizvoda i ukrupnjavanje proizvodnje, što će doprinijeti boljoj konkurentskoj sposobnosti na tržištu.
Sistemske mjere podrške imaju za cilj obezbjeđenje uslova za nesmetano odvijanje poljoprivredne proizvodnje, osiguranje zdravstvene zaštite životinja i biljaka, proizvodnja sjemena za vještačko osjemenjavanje u govedarstvu, unapređenje kapaciteta laboratorija, vođenje evidencija i registara i druge mjere podrške.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Konsolidovani izvještaj o izvršenju Budžeta Republike Srpske za period od 01.01.2024. do 30.09.2024. godine.
U pomenutom periodu prihodi i primici planirani budžetom na opštem fondu ostvareni su u iznosu od 4,381.7 miliona KM (četiri milijarde 381 milion 700 hiljada KM), što je za 2% više u odnosu na Budžet za devet mjeseci 2024. godine.
U devet mjeseci 2024. godine prihodi od direktnih poreza iznosili su 1,738.8 miliona KM, što je za 3% više u odnosu na usvojeni Budžet za devet mjeseci, odnosno za 2% manje u odnosu na finansijski plan za prva tri kvartala 2024. godine.
Indirektni porezi su za devet mjeseci 2024. godine iznosili 1,537.2 miliona KM, što je za 2% više u odnosu na usvojeni Budžet za devet mjeseci, a za 1% više u odnosu na finansijski plan za prva tri kvartala 2024. godine.
Rashodi i izdaci planirani budžetom na opštem fondu u prva tri kvartala 2024. godine iskazani su u iznosu od 3,971.2 miliona KM, što je za 8% manje u odnosu na Budžet za devet mjeseci 2024. godine.
Rashodi i izdaci koji se odnose na projekte koji se finansiraju iz Programa javnih ulaganja Republike Srpske za finansiranje iz Budžeta u 2024. godini, u prvih devet mjeseci 2024. godine evidentirani su u iznosu od 65.1 milion KM.
Ino-dug je u periodu obuhvaćenim izvještajem redovno servisiran i za te potrebe izdvojeno je 335.4 miliona KM. Nastavljena je kontinuirana amortizacija unutrašnjeg duga i iz redovnih budžetskih sredstava izdvojeno je 407 miliona KM.
Vlada je usvojila Strategiju upravljanja dugom Republike Srpske do 2027. godine. Ovim dokumentom se utvrđuje srednjoročni cilj i plan aktivnosti u oblasti upravljanja dugom koje Vlada Republike Srpske namjerava da provede u srednjoročnom periodu. Sprovođenjem navedenih mjera i aktivnosti, obezbijediće se željena struktura portfolija duga imajući u vidu preferencije troškova i rizika Vlade Republike Srpske.
Glavni cilj zaduživanja i upravljanja dugom Republike Srpske je obezbjeđenje finansijskih sredstava potrebnih za izvršenje budžeta Republike Srpske, finansiranje odobrenih investicionih projekata, te refinansiranje posmatranog duga uz najniže troškove i prihvatljiv nivo rizika.
Vlada Republike Srpske je razmotrila Informaciju o obavezama koje za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku proističu iz procesa pridruživanja Evropskoj uniji sa pregledom mjera i aktivnosti realizovanih tokom 2024. godine.
Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju je u kapacitetu republičkog koordinatora procesa evropskih integracija, izradilo ovaj dokument s ciljem da se Vladi i Narodnoj skupštini Republike Srpske obezbijedi sveobuhvatan pregled ostvarenih rezultata u domenu politike integrisanja, analitike i izvještavanja u okviru predmetnog procesa; usklađivanja republičkog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije i praksom i standardima Savjeta Evrope; fondovima i razvojnoj pomoći Evropske unije; prevođenju i održanim obukama zbog potreba evropskog integracionog procesa.
Informacija sadrži pregled aktivnosti koje su u 2024. godini provođene u okviru izrade Radnog materijala za Program integrisanja BiH u EU, kao i pregled i ocjenu rezultata ostvarenih u primjeni sistema koordinacije procesa evropskih integracija u BiH.
Tako su, između ostalog, u informaciji sadržani podaci o tome da su, tokom 2024. godine, ukupno 262 propisa prošla kroz postupak usklađivanja i davanja ocjene usklađenosti, a u vezi sa usklađivanjem zakonodavstva Republike Srpske sa pravnom tekovinom EU i praksom i standardima Savjeta Evrope.
Vlada Republike Srpske prihvatila je Informaciju o završetku realizacije projekta “Socijalizacija djece Republike Srpske 2024. godine”.
U 2024. godini obuhvaćeno je 2.025 lica, od toga 1.586 djece i 439 odraslih lica (stručnog osoblja, vaspitača i roditelja u pratnji). Projekat je realizovan u vremenskom periodu od 01.06.2024. do 24.09.2024. godine u ukupno 13 smjena.
JU Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske, dvadeset i dvije godine realizuje pravo na “zadovoljavanje razvojnih potreba djece”, definisano Zakonom o dječjoj zaštiti učešćem djece u projektu “Socijalizacija djece Republike Srpske”. U Projektu je do sada učestvovalo preko 40.000 lica, odnosno djece iz najosjetljivijih kategorija, kao i odraslih lica, vaspitača, stručnog osoblja, roditelja-pratilaca djece sa smetnjama u razvoju.
Projektom su obuhvaćena djeca iz cijele Republike Srpske, čije je odrastanje osujećeno nepovoljnim porodičnim, socijalnim i materijalnim uslovima, zdravstvenim i razvojnim problemima. Oni zajedno sa talentovanom djecom i istaknutim sportistima (pobjednicima na republičkim i državnim takmičenjima), na inkluzivnom principu, provode deset, odnosno osam (djeca sa smetnjama u razvoju) dana u odmaralištu Omladinski hostel “Užice” u Bečićima na crnogorskom primorju. Uzrasna dob djece-učesnika je od 6 do 15 godina, za lica sa smetnjama u razvoju i hroničnim oboljenjima do 18 godina i izuzetno starija lica do 30 godina sa težim smetnjama.
Vlada Republike Srpske upoznala se sa odredbama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, i isti prihvatila. Vlada Republike Srpske ovlastila je ministra zdravlja i socijalne zaštite Alena Šeranića da, u ime Vlade Republike Srpske, potpiše Posebni kolektivni ugovor za zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva.
Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o usklađivanju Odluke o osnivanju Centra za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske.
Ovom odlukom vrši se usklađivanje Odluke o osnivanju “Gender centra Republike Srpske” (Centar za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske) sa Zakonom o Vladi Republike Srpske i vrši se izmjena naziva “Gender centra Republike Srpske” u naziv Centar za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske.
Ustavni sud Republike Srpske svojom odlukom od 30. oktobra 2024. godine, utvrdio je da pojam/riječ “Gender” u Odluci o osnivanju Gender centra Republike Srpske (Centar za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.
Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o izradi Strategije digitalne Srpske.
Strategijom će se uspostaviti okvir daljeg razvoja elektronske uprave, digitalnih identiteta, nauke i naučnoistraživačke djelatnosti u oblasti IK tehnologija, te digitalizacije ključnih sektora i to: javne uprave, pravosudnog sektora, zdravstenog sektora, energetskog sektora, finansijskog sektora, sektora obrazovanja, sektora kulture, medijskog sektora, komunalnog sektora i sektora hrane i vode, a kojim će se, zajedno sa posebnim strateškim okvirom informacione bezbjednosti, stvoriti preduslovi za ostvarenje vizije dinamičnijeg, efikasnijeg i bezbjednijeg razvoja IK tehnologija Republike Srpske.
Vlada Republike Srpske je donijela i Odluku o izradi Strategije informacione bezbjednosti Republike Srpske.
Strategija je integrisani sektorski dokument koji definiše ciljeve, prioritete i mjere usmjerene za ubrzanom obezbjeđenju visokog stepena zaštite kibernetičkog prostora Republike Srpske, kao i otpornosti na računarsko-bezbjednosne prijetnje i incidente na kritičnoj, ključnoj i drugoj informaciono-komunikacionoj infrastrukturi.
Svrha strategije je da ponudi stabilan okvir daljeg razvoja kroz informacionog društva kroz uspostavljanje jasnih smjernica za zaštitu informacija, upravljanje rizicima i usklađivanje sa relevantnim standardima, čime se osigurava jačanje otpornosti sistema na prijetnje, povećanje bezbjednosti poslovnih procesa i očuvanje kibernetičkog prostora Republike Srpske.
IZVOR: Vebsajt Vlade RS, 30.01.2025.
Naslov: Redakcija