Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

U PRIPREMI NOVI ZAKON O ZAŠTITI LIČNIH PODATAKA

31.01.2019.


Zaštita ličnih podataka jedno je osnovnih ljudskih prava, a kako bi se osiguralo poštovanje tog prava Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini izradila je novi zakon u kojim će osoba čiji su podaci postati vlasnik tih podataka, a svi drugi organi uključujući i državne podatke će moći obrađivati samo na zakonit način.

Sada je to nosilac podataka, a ukoliko bi se ova odrednica ugradila u novi zakon koji je već upućen Ministarstvu civilnih poslova BiH, država bi napravila veliki iskorak u toj oblasti imajući na umu da je u Hrvatskoj osoba definirana kao ispitanik, a u Srbiji je to osoba na koju se lični podaci odnose.

Izmjena zakonskog rješenja koje regulira pitanje zaštite ličnih podataka uslijedila je s namjerom usklađivanja bh. zakona sa zakonodavstvom Evropske unije zbog čega je Agencija tražila mišljenje eksperta s ciljem usklađivanja.

Na potrebu usvajanja novog zakona ukazano je povodom 28. januara koji se obilježava kao Evropski dan zaštite podataka poznatiji kao Dan privatnosti koji je uspostavljen s ciljem podizanja svijesti javnosti o pravu na zaštitu ličnih podataka i privatnosti.

Direktor Agencije Petar Kovačević ukazao je da je proizvoljno pozivanje na Zakon o zaštiti ličnih podataka ("Sl. glasnik BiH", br. 49/2006, 76/2011 i 89/2011 - ispr.) kada je u pitanju trošenje budžetskih sredstava, sukob interesa ili zapošljavanje u javnom sektoru obilježilo obradu i zaštitu ličnih podataka prošle godine.

Zbog sve većih upita da li pod Zakon o ličnim podacima spada i traženje podatka o primanjima dužnosnika ili davanjima iz budžeta, Kovačević je napomenuo da kada su u pitanju trošenja budžetskih sredstava, to je neosnovano pozivanje na zaštitu ličnih podataka.

Osvrnuo se i na problem zbog zaključka Vijeća ministara kojim je obustavljeno zapošljavanje ističući da ovoj državnoj instituciji nedostaje službenik za prigovore, a upravo to radno mjesto od ključnog je značaja zbog sve većeg broja pritužbi građana.

Problem predstavlja i činjenica što Agenciji nedostaje vozilo za inspekcijski nadzor zbog čega je smanjen i broj inspekcijskih nadzora.

Također, ocijenio je da nove prostorije u koje je Agencija smještena od prošle godine nezadovoljavaju njihove potrebe, a posebno zbog činjenice da nije moguće ni zakonski obavljati dužnosti Agencije, te je Kovačević izrazio nadu da će se iznaći rješenja za ova pitanja.

Šefica Odsjeka za inspekcijski nadzor i prigovore pri Agenciji Samira Čampara napomenula je da Agencija u posljednjoj godini bilježi porast aktivnosti iznoseći podatak da je zaprimljeno 148 prigovora građana, a dato je i 206 mišljenja građanima, javnim organima i privatnom sektoru.

Najveći broj pritužbi odnosi se na korištenje jedinstvenog matičnog broja građana (JMBG), objavu podataka uz konkursne procedure, direktni marketing, postavljanje video nadzora, ali i zaštita prava na privatnost podataka o zdravstvenom stanju osoba.

Čampara je izdvojila jedan primjer takvog slučaja kojeg je pokrenuo građanin protiv Doma zdravlja Bosanska Krupa jer su njegovom supružniku, s kojim je bio u brakorazvodnoj parnici, dali podatke iz zdravstvenog kartona što je moglo uticati na odluku suda o starateljstvu nad djecom.

Epilog tog slučaja je da je Agencija dala rješenje kojim je upućen prigovor Domu zdravlja, a oštećena osoba pokrenula je i sudski postupak protiv Doma zdravlja za nanesenu duševnu bol te je Općinski sud presudio u korist oštećenog.

- Naloženo je Domu zdravlja da toj osobi isplati 6.300 KM što je prvi slučaj da je u sudskoj praksi u BiH zbog povrede prava na privatni život u pogledu ličnih podataka vođen sudski postupak i da je oštećena strana dobila pravo na naknadu nematerijalne štete za pretrpljenu duševnu bol - ukazala je Čampara.

Posebno je naglasila da zdravstveno stanje spada u posebnu kategoriju i ukoliko se ti podaci obrađuju na nezakonit način to može dovesti do povrede prava na privatni život više nego kada su u pitanju nezakonite obrade drugih ličnih podataka.

Napomenula je da je Agencija po službenoj dužnosti vodila slučaj protiv Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu gdje su došli do saznanja da se koristi otisak prsta u svrhu kontrole prisustva na poslu što je potpuno nezakonita djelatnost.

Također, zabilježen je slučaj dvije škole u Sarajevu koje su provjeravale spriječenosti za rad svojih uposlenika te su nezakonito tražili dodatne nalaze koje im je Zavod zdravstvenog osiguranja dostavio što je slučaj koji, kaže Čampara, nije uredu.

Kada je u pitanju kažnjavanje, Agencija može izdati prekršajni nalog za nezakonito obrađivanje ličnih podataka, a može podnijeti i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Najmanja kazna je 100 KM, a najveća 100.000 KM, no kada je u pitanju direktno kažnjavanje od Agencije najveća kazna je 10.000 KM.

Kako je zaključeno, pitanja zaštite podataka i privatnosti sve su prisutnija te je nužno upoznavanje građana s njihovim pravima u vezi s prikupljanjem i obradom ličnih podataka, zbog čega su iz Agencije pozvali na oprez pri dostavljanju vlastitih podataka, ali i podataka drugih osoba.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, 28.01.2019.

Naslov: Redakcija