Na jedan mandat u Narodnoj skupštini dolazi 20.868 glasača u drugoj, gradiškoj izbornoj jedinici i 15.560 glasača u devetoj, trebinjskoj izbornoj jedinici. A u obje se bira po sedam narodnih poslanika.
Centralna izborna komisija BiH zaključila je centralni birački spisak sa stanjem na dan 3. maj 2022. Taj spisak sadrži ukupan broj glasača po izbornim jedinicama za svaku od funkcija koje se direktno biraju na izborima: poslanici u NSRS i Predstavničkom domu BiH, član Predsjedništva BiH i predsjednik/potpredsjednici RS.
Drastična razlika u veličini izbornih jedinica i dalje je vidljiva na izborima za poslaničke mandate.
Primjera radi, za PS BiH Srpska je podijeljena u tri jedinice od kojih svaka bira po tri direktna poslanika, a na listama može da bude po osam imena. Međutim, izborna jedinica jedan, kojoj je centar Banjaluka, ima 569.947 upisanih glasača, izborna jedinica dva (Bijeljina, Doboj, Derventa…) sadrži 395.632 glasača, a treća jedinica (od Bratunca do Trebinja) 296.234. Slično je i u FBiH.
Kompenzacioni mandati donekle poprave stvari, ali je i dalje primjetna neproporcija broja glasača i mandata.
– Narodna skupština RS na prijedlog nadležnog skupštinskog radnog tijela svake četiri godine preispituje izborne jedinice i broj mandata dodijeljenih svakoj jedinici utvrđenih izbornim zakonima, da bi se obezbijedio princip geografskog ograničenja, zasnovan na demokratskim principima, a naročito na principu proporcionalnosti između broja mandata i broja registrovanih birača – piše u članu 39a Izbornog zakona Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 34/2002, 35/2003, 24/2004, 101/2004 - dr. zakon, 19/2005, 24/2012, 94/2012 - odluka US BiH, 109/2012, 45/2018 i 18/2020).
Posljednji put NSRS je Izborni zakon RS mijenjala u mandatu od 2010. do 2014. godine. Odnosno, saziv iz 2014. bio je prvi koji je imao devet umjesto dotadašnjih šest jedinica za Narodnu skupštinu.
Vehid Šehić iz Koalicije za fer i poštene izbore „Pod lupom“ kaže da i ova tema pokazuje neodgovornost vlasti u BiH. Naglašava da se radi o diskriminaciji prema glasačima, što nije prema Ustavu, i da je možda vrijeme da neko pokrene apelaciju pred Ustavnim sudom BiH.
– U Izbornom zakonu jasno stoji da svake četiri godine, poslije izbora, predstavničko tijelo mora analizirati da li približno isto vrijedi glas svakog birača. Kada je u pitanju nivo BiH, nikada PS BiH nije ispunila svoju zakonsku obavezu. To nije učinio ni Parlament FBiH. Jedini koji su davno napravili procjenu bila je NSRS, koja je povećala broj izbornih jedinica kada je u pitanju NSRS. Neprihvatljiva je pojava da neko mora da osvoji 10.000 glasova da bi, na primjer, ušao u PS BiH, a neko 20.000 glasova – kaže Šehić za Srpskainfo.
Izborne jedinice
Prva izborna jedinica za NSRS (prijedorska) ima upisanih 146.909 glasača i daje sedam diretnih poslaničkih mandata. Izborna jedinica dva (Gradiška) broji 146.080 birača takođe za sedam poslanika, jedinica tri (banjalučka) daje 12 poslanika sa 276.958 glasača.
Četvrta jedinica (Derventa, Brod, Vukosavlje i Modriča) broji 84.879 glača na četiri poslanika, peta jedinica (Doboj, Petrovo i Teslić) bira šest poslanika na 121.863 glasača upisana u Centralni birački spisak.
Šesta jedinica, koju čine Šamac, Donji Žabar, Pelagićevo, Bijeljina, Lopare, Ugljevik i Brčko distrikt, bira devet poslanika i ima 188.890 glača. U sedmoj jedinici (Osmaci, Zvornik, Šekovići, Vlasenica, Bratunac, Srebrenica i Milići) bira se sedam poslanika na 117.331 glasača, u osmoj (sarajevsko-romanijska regija) biraju se četiri poslanika sa 69.983 glasača, dok deveta izborna jedinica, koja obuhvata Hercegovinu, bira sedam poslanika na 108.920 glasača.
U Narodnu skuštinu bira se još 20 poslanika sa kompenzacionih lista.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Izvor: Vebsajt Srpska info, Slobodan Popadić, 28.06.2022.
Naslov: Redakcija