Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

VLADA FBIH: Utvrđen Prijedlog zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u Federaciji BiH, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, donijete Uredba koja utvrđuje svrhu državne pomoći, Uredba o uslovima i postupku za dodjelu pomoći male vrijednosti

30.03.2018.


Federalna vlada je utvrdila Prijedlog zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom.

Zakon uređuje uvjete i način liječenja neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje, kao i duga pitanja od značaja za primjenu postupka biomedicinski potpomognute oplodnje na teritoriju Federacije BiH. Na ovaj zakon se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju, kao i pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Ovaj zakon stavio je u fokus homolognu oplodnju korištenjem vlastitih spolnih stanica bračnih ili izvanbraćnih partnera.

Pod liječenjem Zakon podrazumijeva otklanjanje neplodnosti ili umanjene plodnosti korištenjem biomedicinskih dostignuća, nakon utvrđivanja da trudnoća ne može biti postignuta drugim načinima liječenja. Također, liječenje je i uzimanje i čuvanje spolnih tkiva i spolnih stanica muškarca i žene u slučajevima kada, prema saznanjima i iskustvima medicinske znanosti, postoji opasnost da može doći do neplodnosti.

U primjeni postupaka biomedicinski pomognute oplodnje štiti se dostojanstvo i privatnost osoba, a zabranjen je svaki vid diskriminacije na temelju rase, boje kože, spola, jezika, invaliditeta, religije ili vjerovanja, političkih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog podrijetla, prilikom obavljanja radnji temeljem ovog zakona.

Svi pokazatelji o postupku biomedicinski pomognute oplodnje, a posebno o ženi, njezinom bračnom, ili izvanbračnom drugu, te začetom djetetu su profesionalna tajna.

Sustav za primjenu postupaka biomedicinski pomognute oplodnje u FBiH obuhvata ovlaštene zdravstvene ustanove koje ispunjavaju propisane uvjete i Povjerenstvo za primjenu postupaka biomedicinski pomognute oplodnje, koje formira federalni ministar, kao stručno i savjetodavno tijelo pri Federalnom ministarstvu zdravstva. Federalno ministarstvo vodi jedinstveni registar svih ovlaštenih zdravstvenih ustanova u FBiH koje imaju propisanu dozvolu za rad.

Zdravstvene ustanove ovlaštene za obavljanje postupaka biomedicinski pomognute oplodnje moraju posjedovati odgovarajuću medicinsko-tehničku opremu i prostor, te zaposliti u radni odnos, s punim radnim vremenom, najmanje jedan stručni tim. Moraju imati i zaključene ugovore sa zdravstvenom ustanovom iste djelatnosti za obavljanje zamjenskog liječenja u slučaju nastupanja posebnih i nepredvidivih okolnosti, kao i bolnicom s registriranom djelatnošću iz opće kirurgije i ginekologije i porodiljstva, u slučaju nastupanja posebnih i nepredvidivih okolnosti tijekom liječenja.

Biomedicinski pomognuta oplodnja provodi se primjenom suvremenih znanstveno provjerenih biomedicinskih dostignuća, a u odabiru postupka odlučuju bračni, odnosno izvanbračni drugovi zajedno sa specijalistom ginekologije i porodiljstva.

Pravo na liječenje biomedicinski pomognutom oplodnjom na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, u pravilu, ima žena do navršene 42. godine života, koja je u braku, odnosno izvanbračnoj zajednici, i to tri pokušaja intrauterine inseminacije i pet pokušaja izvantjelesne oplodnje, uz obvezu da dva pokušaja budu u prirodnome ciklusu.

Prije početka primjene postupka, diplomirani pravnik, odnosno bachelor prava informira bračne ili izvanbračne drugove o pravnim posljedicama postupka biomedicinski pomognute oplodnje.

Podrijetlo djeteta začetog u postupku biomedicinski pomognute oplodnje utvrđuje se sukladno Obiteljskom zakonu FBiH, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Vlada FBiH je utvrdila Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u Federaciji BiH. Cilj ovog zakona je suzbijanje korupcije i osiguranje učinkovitog sustava zaštite prijavitelja od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede prava prijavitelja koja bi mogla biti u svezi s prijavom korupcije.

Svaka osoba ima pravo da, u dobroj vjeri, prijavi bilo koji oblik korupcije u javnom ili privatnom sektoru, za koji sazna na bilo koji način. Zakon zabranjuje sprječavanje prijavljivanja korupcije, a svaka odredba općeg ili pojedinačnog akta koja to sprječava ne proizvodi pravno dejstvo.

Zabranjena je zlouporaba prijavljivanja korupcije dostavljanjem informacija za koje prijavitelj u momentu prijavljivanja zna da nisu istinite.

U slučaju prijave korupcije, odgovorna ili ovlaštena osoba dužna je poduzeti sve mjere s ciljem otkrivanja, sprječavanja, suzbijanja i kažnjavanja svih oblika korupcije, te zaštite prijavitelja.

Kako je definirano, prijava u dobroj vjeri je ona koja sadrži činjenice na osnovu kojih prijavitelj sumnja da je pokušana ili izvršena korupcija o kojima ima saznanja i koje smatra istinitim.

Zaštićeno prijavljivanje može biti interno i eksterno. Internim prijavitelj obavještava odgovornu ili ovlaštenu osobu o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je kod subjekta kojim odgovorna osoba rukovodi, pokušana ili izvršena korupcija.

Eksterno prijavljivanje vrši se, između ostalog, u slučaju da prijavitelj ima razloga vjerovati da se odgovorna ili ovlaštena osoba kojoj se podnosi prijava može izravno ili neizravno dovesti u svezu s korupcijom.

Iznimno, zaštićenim prijavljivanjem smatra se i objavljivanje putem sredstava javnog informiranja ili na drugi način činjenje javno dostupnim informacija koje ukazuju na pokušaj korupcije, da je ona izvršena ili je u tijeku.

U postupku sudbene zaštite prava prijavitelja i prava drugih osoba koje trpe štetnu radnju mjesno je nadležan općinski sud prema mjestu nastanka štetne radnje ili prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta tužitelja.

Teret dokazivanja je na tuženom koji dokazuje zakonitost, cjelishodnost i objektivnu opravdanost ili nepostojanje akta, činjenja ili nečinjenja koji su u tužbi označeni kao štetna radnja.

Prema obrazloženju, razlog za donošenje Zakona je činjenica kako u Federaciji BiH ne postoje učinkoviti pravni i institucijski mehanizmi za osiguranje zaštite osoba koje bi se odlučile prijaviti korupciju. Takvo stanje izravno pogoduje počiniteljima radnji koje imaju obilježja korupcije, jer se radi o pojavama koje su ionako karakteristične po tajnovitosti.

Nadležna tijela u praksi teško dolaze do saznanja da se zaista desila neka koruptivna radnja, uglavnom zbog bojazni osoba koje imaju takva saznanja od izloženosti nekom vidu štetne radnje. U rijetkom broju slučajeva, gdje su se pojedinci odlučili prijaviti korupciju, u svojim radnim sredinama su, u pravilu, bili izloženi različitim negativnim reakcijama koje se zajednički mogu nazvati odmazda (prestanak radnog odnosa, mobing, prijetnje, stavljanje u lošije radne uvjete, onemogućavanje napredovanja u službi i drugi vidovi diskriminacije). Osim toga, nadležni pravosudni organi u suštini ne uspijevaju osigurati učinkovitu zaštitu takvih osoba, prvenstveno zbog toga što u FBiH ne postoji zakonski ustanovljeno pravo na zaštićeno prijavljivanje.

Krajnja namjera predlagatelja Zakona je da javnosti, odnosno građanima bude poslana jasna poruka kako će država, putem zakonskih normi i uspostavljenih institucija, uložiti sve moguće napore da pruži adekvatnu i učinkovitu zaštitu osobama koje se odluče prijaviti korupciju, bez straha da će usljed toga biti izloženi bilo kojim radnjama odmazde.

Usvajanjem ovog zakona se istodobno izvršavaju međunarodne obveze Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Temeljni razlozi koji su opredijelili Vladu Federacije BiH da utvrdi i u parlamentarnu proceduru uputi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju leže u ispunjenju obveza iz Akcijskog plana Bosne i Hercegovine za otklanjanje nedostataka u borbi protiv pranja novca i harmoniziranju sustava sprečjavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Međunarodne obveze Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine proizlaze iz članstva u međunarodnim organizacijama i preporuka FATF-e kao sveobuhvatnog okvira mjera koje se primjenjuju u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Sukladno preporuci FATF-e 32 koja se odnosi na obvezu država da imaju utvrđene mjere za otkrivanje prekograničnog prijenosa gotovine i prenosivih instrumenata koji glase na donositelja, predložene izmjene i dopune odnose se na proširenje obuhvata fizičkog prekograničnog prijenosa na prenosive instrumente na donositelja, kao i sve druge gotovinske ekvivalente, koji se smatraju gotovinom sukladno propisu koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

Preporuka FATF-e 4, koja se odnosi na kontrolu s ciljem otkrivanja, zaustavljanja i sprječavanja aktivnosti pranja novca i primjenu odgovarajućih sankcija za neprijavljivanje kod prekograničnog prijenosa imovine, usuglašavanja u predloženim odredbama odnose se na privremene mjere kojima se ovlašćuju nadležna tijela da zaplijene i oduzmu imovinu ostvarenu pranjem novca.

Izvršene su i određene dopune vezane za financijske kredite u koje se sada uključuju i poslovi financijskog lizinga i jasnije je propisana rezidentnost, odnosno nerezidentnost u Zakonu i pojmovno usuglašena s poreznim zakonima.

Sredstva rezidenta koja se koriste za elektronsku kupoprodaju roba i usluga, a koja se vode kod strane institucije elektronskog novca, isključuju se iz depozitnih poslova.

Predloženim odredbama definira se obračunski način plaćanja, naplaćivanja i prijenosa po tekućim poslovima između rezidenata i nerezidenata koje se vrši slobodno ako računi rezidenta nisu blokirani, i uz obvezno zaključivanje ugovora u pisanoj formi sa svim propisanim bitnim elementima ugovora.

Produžen je sa šest mjeseci na godinu rok u kojem rezidenti moraju naplatiti i unijeti sredstva plaćanja u Federaciju BiH po osnovu izvoza robe ili usluge. Rokovi se računaju od dana izvoznog carinjenja, odnosno izvršenja usluge.

U kreditne poslove s inozemstvom sada ulaze i poslovi uvoza robe ili usluge, odnosno plaćene robe ili usluge koje nisu uvezene u roku dužem od jedne godine od datuma plaćanja, kao i poslovi iz osnova unaprijed plaćene robe po osnovu izvoza, koji nije izvršen istekom godinu dana od izvršenja naplate.

Izmijenjen je i rok sa šest mjeseci na jednu godinu u kojem je potrebno unijeti robu koja je avansno plaćena ili vratiti uplaćeni iznos u zemlju.

Novopredložene odredbe rezidentu propisuju obvezu da u roku od 30 dana nakon prestanka osnova za koji je devizni račun otvoren u inozemstvu sredstva unese u Federaciju BiH.

U dosadašnjoj primjeni Zakona uočeni su određeni propusti i nedostatci u svezi devizne kontrole, te je ovaj put jasnije propisan sam postupak. Tako se na radnje u vršenju devizne kontrole primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku. U slučaju utvrđenih nepravilnosti ili nezakonitosti, inspektor rješenjem nalaže njihovo otklanjanje u određenom roku. Ako postoji osnovana sumnja da se određeni predmeti dovode u vezu sa izvršenim kaznenim djelom ili prekršajem, propisuje se i zaštitna mjera privremenog oduzimanja tih predmeta, te dalji postupak.

Osim toga, precizirano je da u roku tri godine od dana kada je prekršaj izvršen može biti pokrenut ili vođen prekršajni postupak, a opća zastara nastupa protekom dvostrukog roka za pokretanje prekršajnog postupka.

Također, predložene su izmjene o visini novčanih kazni, koje su usuglašene sa Zakonom o prekršajima FBiH.

Vlada FBiH donijela je Uredbu koja utvrđuje svrhu državne pomoći, prihvatljive troškove i sektore, maksimalnu dozvoljenu visinu i ostale važeće kriterije za dodjelu državne pomoći koju dodjeljuje Federacija BiH izravno ili preko ovlaštenih pravnih osoba.

Maksimalni intenziteti pomoći iznose do 50 posto bruto ekvivalenta pomoći kada je BDP po stanovniku niži od 45 posto prosjeka Europske unije, 35 posto kada BDP najmanje 45 posto, a najviše 60 posto prosjeka, te 25 posto bruto ekvivalenta pomoći kada BDP po stanovniku iznosi više od 60 posto prosjeka EU.

Maksimalni intenzitet pomoći može biti povećan do deset posto u nedovoljno razvijenim općinama koje imaju indeks razvijenosti između 50 i 75 posto prosjeka FBiH, te do 20 posto za izrazito nerazvijene općine.

Kako je obrazloženo, Uredbom su, kao podzakonskim aktom, bliže uređeni namjena, kriteriji i uslovi za dodjelu državne pomoći. Uz to, omogućena je suradnja davatelja državne pomoći i Federalnog ministarstva financija, što doprinosi konkurentnosti gospodarstva i usmjeravanju javnih sredstava tamo gdje su najnužnija. Također, Uredba utvrđuje i svrhu državne pomoći, prihvatljive troškove i maksimalnu dozvoljenu visinu državne pomoći koju dodjeljuje Federacija BiH.

Federalna vlada donijela je Uredbu o uslovima i postupku za dodjelu pomoći male vrijednosti (de minimis pomoć).

Riječ je o pomoći koja se dodjeljuje jednom privrednom subjektu tokom određenog perioda i ne premašuje određeni iznos utvrđen Uredbom. Smatra se da ova pomoć nema bilo kakav utjecaj na trgovinu, niti narušava i prijeti da naruši konkurenciju na tržištu, iz čega proizlazi da ne ispunjava sve kriterije iz definicije državne pomoći u Zakonu o sistemu državne pomoći BiH i zbog toga nije predmet postupka za odobravanje sa strane Vijeća za državnu pomoć BiH.

Uredba se primjenjuje za pomoć privrednim subjektima u svim sektorima i djelatnostima, osim ribarstva i akvakulture, poljoprivrede i djelatnosti usmjerene izvozu, te na pomoć kojom se uslovljava upotreba domaćih proizvoda umjesto uvezenih.

Ukupan iznos de minimis pomoći jednom privrednom subjektu u FBiH ne smije prelaziti 200.000 eura, a u sektoru cestovnog prijevoza tereta za najamninu ili za naknadu ne smije prelaziti 100.000 eura u protivrijednosti KM po srednjem kursu Centralne banke BiH.

Federalna vlada je donijela Uredbu o uvjetima za dodjelu državne potpore u obliku naknade za obavljanje i izvršenje javnih usluga gospodarskim subjektima, kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa.

Uredba uređuje uvjete za dodjelu državne potpore pravnim i fizičkim osobama kojima je, u skladu s posebnim pravilima, povjereno obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa ili isključivo pravo obavljanja određenih djelatnosti ako bi, u slučaju nepostojanja te potpore, bili onemogućeni u izvršenju povjerenih zadataka.

Također su propisani načini izračunavanja naknade i drugi uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako potporom ne bi u većoj mjeri bili narušeni tržišna konkurencija i ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.

Uredba se odnosi isključivo na pravne i fizičke osobe za koje se smatra da su gospodarski subjekti u smislu Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini ("Sl. glasnik BiH", br. 10/2012). No, ne primjenjuje se na dodjelu državnih potpora za obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa u sektorima željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i javne radiodifuzije, na koje se odnose posebna pravila.

Državna potpora, u obliku naknade za obavljanje i izvršenje usluga od općeg ekonomskog interesa u iznosu višem od 15 milijuna eura godišnje gospodarskim subjektima u teškoćama, može biti dodijeljena u skladu s pravilima za dodjelu državnih potpora za sanaciju i restrukturiranje. Naknada ne smije premašiti iznos koji je neophodan za pokrivanje neto troškova nastalih izvršavanjem obveze pružanja javne usluge, uključujući razumnu dobit.

Ako gospodarski subjekt obavlja i druge ekonomske djelatnosti izvan utvrđenog opsega javne usluge, na knjigovodstvenim kontima moraju odvojeno biti prikazivani troškovi i prihodi ostvareni obavljanjem usluga od onih koje ostvaruje obavljanjem drugih poslova.

Kako je precizirano Uredbom, de minimis potpora u obliku naknade za obavljanje javne usluge može po jednom gospodarskom subjektu, koji ju obavlja, iznositi najviše 500.000 eura u tri fiskalne godine.

Ova gornja granica primjenjuje se bez obzira na oblik de minimis potpore i neovisno o tome da li se naknada za obavljanje javnih usluga financira iz proračuna BiH, proračuna FBiH, jedinica lokalne samouprave sredstvima ili iz fondova Europske unije.

Za potrebe pravilnog izračunavanja gornje granice, de minimis potpora se izražava kao bespovratna. Svi iznosi se primjenjuju kao bruto iznosi, odnosno iznosi prije odbitka poreza i drugih davanja. Ako se de minimis potpora dodjeljuje u drugom obliku, a ne kao izravna subvencija, iznos je jednak bruto novčanoj protuvrijednosti potpore.

Precizirani su i slučajevi kada de minimis potpora ne može biti dodjeljivana. Naprimjer, kada se radi o aktivnostima usmjerenim izvozu u treće zemlje ili države članice EU, ako je ta potpora izravno povezana s izvezenim količinama, sa uspostavom i funkcioniranjem distribucijske mreže ili pokrićem drugih operativnih troškova povezanih s izvoznom djelatnosti. Ne može biti dodijeljena ni za davanje prednosti domaćim proizvodima u odnosu na uvezene, zatim gospodarskim subjektima koji obavljaju djelatnost u industriji proizvodnje ugljena i onima koji koji, uz naknadu, obavljaju cestovni prijevoz robe, kao ni gospodarskim subjektima u teškoćama.

Federalna vlada je donijela dvije odluke o zaduženju Federacije BiH putem emisije trezorskih zapisa Federacije BiH radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom FBiH za 2018. godinu.

Prvom je odobreno zaduženje do 30.000.000 KM kroz emisiju 3.000 trezorskih zapisa, nominalne vrijednost 10.000 KM, s rokom dospijeća od 91 dan.

Druga odluka odnosi se na zaduženje do 110.000.000 KM, te je odobrena emisija 11.000 trezorskih zapisa nominalne vrijednosti 10.000 KM, s rokom dospijeća od 182 dana.

Danas su, s istim ciljem, donesene i dvije odluke o zaduženju Federacije BiH putem emisije obveznica Federacije BiH.

Obje se odnose na zaduženja do po 20.000.000 KM putem emisija 20.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 KM i različitim rokom dospijeća, prva za tri, a druga pet godina.

Vlada FBiH donijela je danas Odluku o određivanju lokacije za smještaj informaciono komunikacione opreme (hardver i softver) namijenjene infrastrukturi potrebnoj za uspostavu jednošalterskog sistema poslovanja i elektronske registracije poslovnih subjekata u FBiH, infrastrukture za postupak digitalizacije zbirki isprava registra poslovnih subjekata u registracionim sudovima u FBiH, te za uspostavu internog elektronskog potpisa (PKI) za federalne institucije.

Infrastruktura na koju će biti postavljeni i podaci nastali u procesu digitalizacije, bit će smještena u Generalnom sekretarijatu Vlade FBiH.

Vlada FBiH dala je saglasnost na Prijedlog liste prioritetnih zadataka za deminiranje u 2018. godini u Federaciji BiH.

Od Centra za uklanjanje mina u BiH Federalna vlada zahtijeva da prihvati i one prioritete za deminiranje koji nisu navedeni u listi, a koje naknadno, u skladu sa odgovarajućim razvojnim i drugim planovima, predlože Vlada FBiH, vlade kantona, općinski, odnosno gradski načelnici, Federalna uprava civilne zaštite ili Centar za uklanjanje mina u BiH, a za čije su deminiranje stvoreni uslovi koji u vrijeme usvajanja liste nisu postojali.

Istovremeno, zadužena je Federalna uprava civilne zaštite da za jednu od narednih sjednica Vlade FBiH pripremi informaciju o procesu provođenja protivminskih aktivnosti u Federaciji BiH.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, 29.03.2018.

Naslov: Redakcija