Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

ZAKON O ZAŠTITI LIČNIH PODATAKA: Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH 2016. godine primila 103 prigovora građana

30.01.2017.


U fokusu rada Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH u 2016. godini bili su prigovori građana i zahtjevi za davanje mišljenja u vezi sa obradom jedinstvenog matičnog broja /JIB/ i kopije lične karte od raznih kontrolora, odnosno javnih organa, kaže pomoćnik direktora Sektora za inspekcijski nadzor, prigovore i centralni registar Agencije Samira Čampara.

"Osim ovih uobičajenih prigovora, Agencija je radila i na podnesenim prigovorima zbog nebrisanja uslovne presude u zakonom određenom roku protiv jednog policijskog tijela u BiH", rekla je Čampara

Prema njenim riječima, Agencija se bavila i pitanjem obrade podataka o zdravstvenom stanju okrivljenog u krivičnom postupku, bez naredbe suda, te pitanjem jednog policijskog tijela koje je otkrilo identitet građanina u fazi krivičnog postupka, kada to nije bilo neophodno.

Čampara je navela da je Agencija primila prijave protiv pojedinih gradskih vlasti u BiH koje su objavljivale cijele spiskove studenata sa njihovim imenima, prezimenima, matičnim brojevima i kućnim adresama, što predstavlja veliki rizik za poveredu prava na privatni život.

Ona je dodala da je primljen veliki broj mišljenja u vezi sa zakonom o pristupu slobodnim informacijama, ali i uopšteno, na davanje podataka trećoj strani, a po zahtjevu.

Čampara je pojasnila da, kada se utvrdi da je neko učinio neki prekršaj, Agencija izriče novčanu kaznu od 100 KM do 100.000 KM, dodajući da su do sada izdate 63 prekršajne kazne.

Agencija je prošle godine primila 103 prigovora nosilaca ličnih podataka, dala 206 mišljenja pravnim i fizičkim licima, osam mišljenja na zakone, te izdala 10 prekršajnih naloga, a putem hel-deska zaprimila više od 900 zahtjeva za davanje savjeta.

 Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH Petar Kovačević izjavio je da zaštita ličnih podataka, kao jedno od osnovnih ljudskih prava, iz godine u godinu doživljava afirmaciju u BiH, ali da nije zadovoljni učinjenim napretkom.

Kovačević je rekao da su ohrabrujuće aktivnosti koje se vode u vezi sa pristupanje BiH EU, jer je to, kako kaže, jedina garancija da se prepozna šta je to zaštita ličnih podataka i šta je uloga Agencije u svemu tome.

Agencija nema odgovarajuću podršku Vijeća ministara BiH, ističe Kovačević i napominje da ona radi sa 60 posto potrebnih kadrova od zakonski propisanih 27 službenika.

Zamjenik direktora Ante Boras kaže da se ovoj oblasti ne daje dovoljan značaj u Bosni i Hercegovini. On se nada, rekao je, da će biti postavljeni standardi i pojačati se interes medija za ono što je prioritet u ovoj oblasti, jamčenje prava svakoj osobi na privatnost.

Kao jedan od glavnih zadataka Agencije za zaštitu ličnih podataka, Boras je naveo potrebu preventivnog edukativnog djelovanja, u šta treba da budu uključeni i drugi društveni segmenti.

Planirane su i aktivnosti u cilju poboljšanja zakonske regulative, ukazao je također Boras podsjećajući da je Vijeće Evrope usvojilo uredbu koja će se direktno primjenjivati u zemljama članicama Evropske unije.

U brošuri koja je predočena, navedeno je da zaštita ličnih podataka proizilazi iz prava na privatnost kao jednog od osnovnih ljudskih prava garantovanih Ustavom BiH.

Propisana je Zakonom o zaštiti ličnih podataka ("Sl. glasnik BiH", br. 49/2006, 76/2011 i 89/2011 - ispr.), koji sadrži pravila, principe te prava i dužnosti prilikom obrade ličnih podataka.

"U savremenom društvu informatike i tehnologije, s mogućnostima koje pružaju nova komunikaciona i komjuterska dostignuća, privatnost svakog građanina izložena je visokim rizicima. Upravo je zbog toga zaštita ličnih podataka i privatnosti jedna od od temeljnih demokratskih vrijednosti trećeg milenija", navedeno je u brošuri.

Agencija u tom podsjetniku upućuje građane na činjenicu da su lični podaci koji ih nedvosmisleno razlikuju od ostalih građana identifikacioni podaci – ime, prezime, adresa prebivališta, datum rođenja, jedinstveni matični broj.

 "Imate pravo biti informisani prvenstveno o svrhi obrade, onome ko obrađuje podatke, kome podaci mogu biti dostupni i o zakonskoj obavezi dostavljanja podataka za obradu. Imate pravo da, kada saznate ili posmunjate da su Vaši lični podaci protivzakonito obrađeni, podnesete prigovor i zahtijevate obustavu obrade, zatim ispravljanje nezakonito prouzrokovanog činjeničnog stanja kao i dopunu, blokadu ili uništenje Vaših ličnih podataka. Ukoliko budete odbijeni, obratite se Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH. Ona će Vam pružiti pomoć u ostvarenju Vaših prava te spriječiti narušavanje Vaše privatnosti koje nije u skladu sa zakonom", navedeno je u brošuri Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.


IZVOR: Vebsajt BHRT, 27.01.2017.