Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

U PRIPREMI IZMJENE ZAKONA O POREZU NA DOBIT: Privrednici u RS biće oslobođeni poreza prilikom ulaganja u opremu

29.01.2019.


Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je Vlada Srpske opredijeljena da rastereti privredu i kao najveći prioritet postavila povećanje njene konkurentnosti, a jedan od prvih konkretnih poteza biće izmjene Zakona o porezu na dobit ("Sl. glasnik RS", br. 94/2015 i 1/2017) kojima će privrednici biti oslobođeni poreza prilikom ulaganja u opremu.

Ministar Vidović je rekla da intenzivno rade analize kako bi smanjili i poresko i neporesko opterećenje privrede.

Ona je dodala da će sigurno u ovoj godini privreda biti dijelom rasterećena, a da ostaje da se vidi da li će to biti putem doprinosa ili nekog drugog oblika poreza, što će zavisiti i od pregovora sa poslodavcima.

"Zaista smo opredijeljeni da rasteretimo privredu. Napravljen je registar neporeskih davanja, a sada razgovaramo da dio njih bude ukinut u ovoj godini i to će se dogoditi u veoma kratkom roku. Kada je riječ o poreskim davanjima, ići ćemo sa izmjenom Zakona o porezu na dobit čime ćemo sva ulaganja u opremu osloboditi poreza s obzirom na to da je veoma izražena tehnološka zastarjelost naše privrede. To je jedan vid smanjenja opterećenja privrede", naglasila je Vidović.

Prema njenim riječima, bile bi poželjne korekcije i u oblasti indirektnih poreza, ali su oni u nadležnosti nivoa BiH gdje je vrlo teško postići sporazum.

"Nije logično da imamo istu poresku stopu za sve proizvode, odnosno za hljeb i kozmetiku ili druge luksuzne proizvode, ali nažalost nismo u prilici da to možemo dogovoriti i ne znamo šta će se dešavati u narednom periodu. To bi bio dobar mehanizam da se pomogne stanovništvu, posebno onom koje ima niže lične dohotke i koje teže živi", rekla je Vidovićeva.

Ona kaže da će paralelno sa rasterećenjem privrede raditi i na suzbijanju sive ekonomije.

"Imamo visok nivo sive ekonomije i fokus Vlade je da on bude smanjen. On se smanjuje u posljednjih nekoliko godina, ali to još nije zadovoljavajući nivo. Smanjenjem nivoa sive ekonomije mogli bismo u velikom dijelu da rasteretimo poslodavce", napomenula je Vidovićeva.

Prema njenim riječima, svako rasterećenje privrede smanjuje prihode u republički budžet i zbog toga se vrše detaljne analize.

"Mi računamo da bi kao rezultat smanjenja opterećenja bila povećana privredna aktivnost tako da bismo imali širu poresku osnovicu. Moramo stvarati uslove da privreda ima povoljniji ambijent", istakla je Vidovićeva.

Govoreći o ostalim prioritetnim reformama koje su definisane u Programu ekonomskih reformi za period od 2019. do 2022. godine, Vidovićeva je naglasila da su postavljeni vrlo krupni ciljevi i da će biti veliki uspjeh ako dio njih bude ispunjen u ovom mandatu Vlade.

"Kao prvi prioritet označili smo povećanje konkurentnosti privrede što će dati potpuno novi kvalitet života u Srpskoj, uspostavljanje održivog zdravstva, koje je trenutno u velikim problemima i zbog čega već radimo analize, te efikasnog javnog sektora koji je ozbiljan problem i sve okolne zemlje ga teško rješavaju. Veoma važan cilj je i usklađivanje obrazovanja sa potrebama privrede. Na bazi Programa ekonomskih reformi napravili smo operativni plan za 2019. godinu i sve ove tačke su uključene", pojasnila je Vidovićeva.

Prema njenim riječima, u planu je i reformisanje Investiciono-razvojne banke i Garantnog fonda Republike Srpske.

"Želimo da kreditne linije za privredu budu još povoljnije i da poboljšamo upravljanje privrednim društvima i imovinom koji se nalaze u portfelju Akcijskog fonda i Fonda za restituciju. Nismo zadovoljni kako se time upravlja, moramo povećati odgovornost i reorganizovati Investiciono-razvojnu banku i Garantni fond, koristeći pozitivno iskustvo Penzijskog rezervnog fonda Republike Srpske", kaže Vidovićeva.

Ministar Vidović je najavila niz mjera koje bi Vlada trebala da sprovede da bi privredni rast bio veći i značajnije se odrazio na podizanje životnog standarda.

"Naš privredni rast je visok u poređenju sa privrednim rastom zemalja u okruženju i u prošloj godini je iznosio 3,6 odsto. Identična procjena je i za ovu godinu, uz mogućnost blagog povećanja do 3,7 odsto. Pozitivno je i da je spoljnotrgovinska razmjena u prošloj godini porasla 7,5 odsto i da je pokrivenost uvoza izvozom bila gotovo 72 odsto, što se nikada nije dogodilo u Srpskoj. Spoljnotrgovinski deficit je još 1,3 milijarde KM, ali to je nekada bio mnogo veći iznos", rekla je Vidovićeva.

Govoreći o finansijskoj i fiskalnoj situaciji u Srpskoj, Vidovićeva je naglasila da Republika Srpska posljednjih godina jača svoju finansijsku i fiskalnu stabilnost.

"Projektovani budžet za ovu godinu apsolutno može da izmiri sve svoje obaveze s tim da moramo voditi brigu o finansijskoj disciplini. Niko od budžetskih korisnika nije u prilici da može da probije sumu koju je dobio na raspolaganje", naglasila je Vidovićeva.

Prema njenim riječima, procjena je da će i u ovoj godini biti nastavljen rast poreskih prihoda, podsjetivši da je 2018. godine Poreska uprava naplatila oko 2,5 milijardi KM što je za 90 miliona više u odnosu na prethodnu godinu.

Ministar Vidović je rekla da je prošle godine zabilježen i značajan rast prihoda od indirektnih poreza.

"Rast poreskih prihoda očekujemo i u ovoj godini, a najveći od poreza na dobit za oko deset odsto. Kod prihoda od poreza na dohodak očekujemo pad s obzirom na to da se Vlada odrekla dijela tog poreza tako što je povećala neoporezivi dio plate sa 300 na 500 KM, što u ovoj godini iznosi oko 46 miliona KM. Računamo da ćemo stabilno završiti i ovu godinu i izmiriti sve svoje obaveze", istakla je Vidovićev.

Očekivani rast prihoda u budžetu, pojasnila je ona, planiran je uglavnom za socijalna davanja i plate jedne kategorije budžetskih korisnika.

"Budžetom smo predvidjeli rast plata u obrazovanju i kulturi za osam odsto kako bi oni bili izjednačeni sa zaposlenima u ostalim državnim organima i za to je na nivou godine potrebno oko 25 miliona KM. Planiramo povećanje penzija za 3,8 odsto, za njih je u prošloj godini izdvojeno 1,04 milijarde, a ove godine planirano je 1,09 milijardi KM. Prošle godine su uvedena nova socijalna davanja. Imamo grant za Fond za dječiju zaštitu od 28 miliona KM za materinski dodatak, a uveli smo i davanje za borce koji imaju 65 godina, a nemaju prava na penziju i za to je planirano 1,3 miliona, dok je za žrtve terora planiran 1,1 milion KM", rekla je ministar Vidović.

Ona je podsjetila da je na osnovu sporazuma sa poslodavcima refundiranje naknada za trudničko bolovanje poslodavcima povećano na 80 odsto bruto plate, a već 2020. godine planirano je u stoodstotnom iznosu i tu odlaze značajna sredstva iz budžeta.

Govoreći o najvažnijim planiranim investicijama, Vidovićeva je naglasila da je za ovu godinu planiran ukupan iznos 368 miliona KM.

"Prioritet su zdravstvo, rekonstrukcija magistralnih puteva i izgradnja auto-puteva, a kada je riječ o privredi ulaganje u energetiku. Za jedan broj investicionih projekata već su obezbijeđeni investitori i zaokružena je finansijska konstrukcija, a za druge pronalazimo investitore. Nadamo se da ćemo pronaći kvalitetne investitore i realizovati velika ulaganja koja su za nas od najvećeg značaja, a pogotovo je veliki broj zainteresovanih za projekte `Elektroprivrede Republike Srpske`", rekla je ministar Vidović.


IZVOR: Vebsajt Ministarstvo finansija RS, 23.01.2019.

Naslov: Redakcija