Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

INICIJATIVA ZA IZMJENE I DOPUNE PORODIČNOG I KRIVIČNOG ZAKONA U FEDERACIJI BIH, ALI I DONOŠENJE ZAKONA O ALIMENTACIONOM FONDU: Važeći propisi samohranim roditeljem u BiH smatraju staratelja djece koji je smrću izgubio partnera, ali ne i roditelja koji je nakon razvoda braka dobio starateljstvo nad djecom, te je cilj i tu populaciju uvrstiti u propise kako bi bili tretirani i imali neke privilegije

28.11.2016.


Samohranim roditeljem u Bosni i Hercegovini zakonski se smatra staratelj djece koji je smrću izgubio partnera, ali ne i roditelj koji je nakon razvoda braka dobio starateljstvo nad djecom zbog čega je ta kategorija roditelja, koji u velikom broju slučajeva nakon razvoda ostaju sami da brinu o djeci, suočena sa nizom poteškoća.

Kako je razvod braka postao veoma česta društvena pojava, roditelji koji su starateljstvo nad djecom dobili razvodom braka smatraju kako im država treba priznati status samohranih roditelja. Upravo to je jedan od ciljeva za koji se bori i Udruženje samohranih roditelja Kantona Sarajevo (KS) "Jedan manje - One less".

"Strateški cilj Udruženja jesu izmjene i dopune porodičnog i krivičnog zakona u Federaciji BiH, ali i donošenje zakona o alimentacionom fondu. Kroz Porodični zakon FBiH su tretirani samo staratelji djece koji su smrću izgubili partnera, a obzirom da je razvod masovna pojava, cilj nam je i tu populaciju uvrstiti u Porodični zakon kako bi bili tretirani i imali neke privilegije", precizirala je pravnica Muamera Činjarević, idejni tvorac i predsjednica Udruženja

Istakla je da je položaj samohranih roditelja u BiH veoma loš, dodavši kako tu najviše ispaštaju djeca.

Djeca iz nepotpunih porodica, prema njenim riječima, često su žrtve nasilja koje nad njima vrše djeca iz potpunih porodica, dok se roditelji često suočavaju sa problemom neplaćanja alimentacije od drugog roditelja.

Neplaćanje alimentacije kod razvedenih roditelja je jedan od gorućih problema, stigmatizacija te djece, pa i njihovih staratelja je na visokom nivou. Niz je problema koje zakonodavstvo uopće ne prepoznaje.

I pravnica Aida Pobrić je razvedeni roditelj. U Udruženje se učlanila prvenstveno zbog problematike kojom se ono bavi, a u cilju da svojim ličnim doprinosom na neki način pomogne da se poboljša status samohranih roditelja, ali i onih koji zakonski nisu uvedeni kao samohrani roditelji.

"Tu ulazimo u novu problematiku, kako i na koji način zakon reguliše status jednoroditeljskih porodica, odnosno porodica u kojima se jedan roditelj brine za dijete ili se drugi roditelj kroz alimentaciju brine sa svoje dijete", pojasnila je Pobrić.

Prema postojećem zakonskom okviru, kako je dodala, kao žena koja je razvedena ne ulazi u pravo kao samohrana majka.

"Kao razvedena žena, ja nisam (zakonski) samohrana majka. To jeste osnovni razlog zbog kojeg sam ja tu, da se učini da se prošire zakonski okviri kako bi se i roditelji iz jednoroditeljskih porodica nakon razvoda uveli u pravo kao samohrani roditelji ili ne, ali da im se daju ista prava ili veća kao što imaju samohrani roditelji", istakla je Pobrić.

Prema njenim riječima, razvedene žene su u većini slučajeva prepuštene same sebi, one također same brinu o djetetu, što nimalo nije lako.

"Dodatna i otežavajuća okolnost jeste što se tu samo vi roditelj", poručila je Pobrić.

Zvanični podaci govore da godišnji broj razvedenih brakova u BiH za posljednjih deceniju i po varira. U 2001. i 2002. bilo je više od 2.000 razvoda godišnje, potom se ovaj broj nekoliko narednih godina smanjio, tako da je u 2008. godini iznosio 1.369. Broj razvoda brakova porastao je na oko 2.300 godišnje u 2011. i 2012. godini. Nešto više od 2.500 razvedenih brakova bilo je i u 2013. godini.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, 27.11.2016.