U javnosti gotovo nezapaženo, 9. augusta 2025. godine na snagu su stupile značajne izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, objavljene u "Sl. novinama FBiH”, br. 58/2025.
Kako pojašnjava advokat Senad Bilić Billy, riječ je o reformama koje donose potpuno novi pristup borbi protiv rodno zasnovanog, porodičnog i digitalnog nasilja, te usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom Evropske unije - prije svega s Direktivom (EU) 2024/1385 o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici.
Prvi put definisan pojam informaciono-komunikacijske tehnologije
Jedna od ključnih novina jeste uvođenje pojma "informaciono-komunikacijske tehnologije" u član 2. tačka 39. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 36/2003, 21/2004 - ispr., 69/2004, 18/2005, 42/2010, 42/2011, 59/2014, 76/2014, 46/2016, 75/2017, 31/2023 i 58/2025).
Ovim se, po prvi put u našem pravnom sistemu, jasno definiše da su internet, društvene mreže, mobilni telefoni, kompjuteri i slična elektronska sredstva obuhvaćeni kao mogući instrumenti izvršenja krivičnih djela.
To znači da sada, s krivično-pravnog aspekta, svako krivično djelo počinjeno putem digitalnih medija može biti procesuirano, jer je zakon prepoznao način izvršenja.
"To ranije nije bilo moguće jer taj pojam nije bio zakonski definiran, a osnovni princip krivičnog zakonodavstva glasi: ‘nema zločina ni kazne bez zakona", ističe Bilić.
Nova krivična djela uvedena u zakon
Izmjene donose i potpuno nova krivična djela, koja do sada nisu bila eksplicitno regulisana u zakonodavstvu Federacije BiH:
- Teško ubistvo ženske osobe (član 166a) – poznato i kao femicid, tretira se kao rodno zasnovano ubistvo žene. Kazna predviđa najmanje 10 godina zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora. Sud će posebno cijeniti okolnosti ako je ubistvo počinjeno prema bliskoj, ranjivoj ili podređenoj osobi, te ako ima obilježja rodnog nasilja.
- Uhođenje (Stalking) – član 179a – sankcioniše ponovljeno praćenje, uznemiravanje, zastrašivanje ili pokušaj uspostavljanja neželjenog kontakta s drugom osobom, uključujući putem interneta i elektronskih sredstava komunikacije. Kazna je do jedne godine zatvora, a do tri godine ako je riječ o članu porodice, djetetu ili osobi s invaliditetom.
- Psihičko nasilje – član 181b – kažnjava se svako zlostavljanje kojim se narušava psihički integritet druge osobe. Ako se djelo počini prema djetetu, osobi s invaliditetom, iz mržnje ili putem informaciono-komunikacijskih tehnologija, kazna je od šest mjeseci do pet godina zatvora.
- Zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja – član 189a – odnosi se na tzv. “osvetničku pornografiju” i predviđa kazne za one koji bez pristanka žrtve objavljuju, mijenjaju ili dijele intimne snimke. Ako je snimka dostupna većem broju osoba putem mreže, kazna je od šest mjeseci do pet godina zatvora.
- Spolno uznemiravanje – član 203a – obuhvata svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne prirode koje povređuje dostojanstvo osobe. Ako se počini putem interneta ili prema ranjivoj osobi, kazna može biti do tri godine zatvora.
Nove sigurnosne mjere i zaštita žrtava
Zakon uvodi i dvije nove sigurnosne mjere:
- Zabrana približavanja i komunikacije sa žrtvom (član 78a) – omogućava zabranu kontakta sa žrtvom, uključujući i elektronsku komunikaciju.
- Udaljenje iz domaćinstva (član 78b) – primjenjuje se kada postoji opasnost da bi učinitelj mogao ponoviti krivično djelo. Trajanje mjera je od šest mjeseci do pet godina.
Ove odredbe daju policiji i pravosuđu efikasnije instrumente za zaštitu žrtava porodičnog i digitalnog nasilja i smanjenje rizika ponovnog napada.
Rodno zasnovano nasilje i nova terminologija
U članu 2. tačka 41. zakon sada precizira i pojam "rodno zasnovano nasilje prema ženama" – svako nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena, ili koje nerazmjerno pogađa žene, biće tretirano kao otežavajuća okolnost ako nije propisana teža kazna.
Također su redefinisani pojmovi žrtve, članova porodice, bliskih osoba (čime se postiže veća jasnoća i usklađenost sa međunarodnim konvencijama) i pojačane kazne i zabrana olakšavajućih okolnosti
Sudovi više ne mogu kao olakšavajuće okolnosti uzimati kulturu, običaje, religiju, tradiciju ili tzv. čast kod kazni za nasilje, trgovinu ljudima i krivična djela protiv spolne slobode i morala.
Također, propisana je zabrana zamjene zatvorskih kazni novčanima za najteža djela nasilja nad ženama i djecom.
Digitalno nasilje više nije "siva zona"
Advokat Bilić ističe da je upravo ovakva situacija ono zbog čega su izmjene bile neophodne:
"Na ovaj način su policijsko- pravosudni organi dobili efikasniji alat u borbi protiv nasilja nad ženama, nasilja u porodici kao i u borbi protiv tzv.digitalnog nasilja, izvršenog elektronskim putem. Vrijeme će pokazati njihovu učinkovitost ali sigurno su ove izmjene popunile pravne praznine koje su se pojavile u praksi".
Ovim izmjenama, Bosna i Hercegovina je načinila važan korak u zaštiti novinara, žena i svih građana koji postaju mete online prijetnji, uznemiravanja i zlostavljanja.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Akta, 24.10.2025.
Naslov: Redakcija