Zastava Srbije

INICIJATIVE ZA UKIDANJE PARAFISKALNIH NAMETA U BIH

28.09.2021.


Parafiskalni nameti segment su koji otežava formiranje novih privrednih društava i obrta, a njihovo ublažavanje ili potpuno ukidanje dovelo bi do poboljšanja ekonomskih prilika u BiH. U Federaciji BiH dva kantona su već pokrenute inicijative za uvođenje tax free modela.

U ovom trenutku Bosna i Hercegovina ima tri puta više parafiskalnih nameta nego Srbija, a dva puta više nego Hrvatska. U odnosu na zemlje Evropske unije nameti su puno veći, što BiH pored svih drugih prepreka ne pozicionira kao dobro mjesto za poslovne poduhvate. Zbog takvog ambijenta, u BiH je potrebno napraviti određene izmjene u cilju poboljšavanja ekonomskih prilika.

Vlada Tuzlanskog kantona prije nekoliko dana je usvojila inicijativu Mirele Trepanić-Grbešić, zastupnice Naše stranke u Kantonalnoj skupštini, u vezi s ublažavanjem parafiskalnih nameta pri osnivanju privrednih društava i obrta u ovoj regiji naše zemlje. To će, kako navodi Trepanić-Grbešić, poduzetnicima i obrtnicima omogućiti uštede, ali istovremeno će dovesti do povećanja budžetskih prihoda.

"Naplata različitih parafiskalnih nameta u TK povećava troškove registracije privrednih društava za 470 KM i obrta za 200 KM. S obzirom na to da se iz budžeta Tuzlanskog kantona svake godine izdvajaju značajna finansijska sredstva kao poticaji privredi, jedan od poticaja može biti zamjena direktnih poticaja indirektnim kroz smanjivanje troškova osnivanja privrednog društva i obrta. Analiza pokazuje da bi se na svakih 1.000 registrovanih preduzeća i obrta u Tuzlanskom kantonu, primjenjujući tax free model, uplate u budžete smanjile za 670.000 KM", pojašnjava Trepanić-Grbešić.

S druge strane, zapošljavanje u novoosnovanim preduzećima bi rezultiralo dodatnim prihodima na osnovu plaćanja doprinosa za zdravstveno, penziono i invalidsko osiguranje.

"Ako pretpostavimo da bi hiljadu novoosnovanih preduzeća zaposlilo dvije hiljade radnika sa prosječnom mjesečnom neto plaćom od 600 KM, uplatit će se godišnje 3.624.000 KM prema Zavodu zdravstvenog osiguranja, 5.064.000 KM u budžet FBiH po osnovu doprinosa za PIO i 432.000 KM po osnovu doprinosa za nezaposlenost", dodaje Trepanić-Grbešić.

Dodatni efekt je povećanje potrošnje kroz nova zapošljavanja i povećanje naplate PDV-a.

"Ako bi dvije hiljade radnika imalo prosječnu plaću od 600 KM, njihova ukupna godišnja potrošnja bi iznosila 14,4 miliona KM, od čega bi se 17 posto, odnosno 2,5 miliona KM odnosilo na plaćanje PDV-a, a dio ovog novca bi također bio vraćen u budžet Tuzlanskog kantona i budžete općina", naglašava ona.

Isti prijedlog, početkom ove godine kroz skupštinu inicijativu uputila je i Vildana Bešlija, zastupnica Naše stranke u Kantonu Sarajevo. Ona za Klix.ba kaže da je, shodno posebnoj težini godine iza nas za privredu, inicijativu predložila u svrhu stvaranja bolje poslovne klime u Kantonu Sarajevo, nakon zakašnjelih mjera viših nivoa vlasti i prošlog saziva Kantonalne vlade, čija se inercija, očekivano, negativno odrazila na ovogodišnje poslovne tokove.

"Njena primjena, kako sam i navela u obrazloženju, bi se morala sprovoditi minimalno dvije godine, a primjena u dužem periodu bi obezbijedila značajno poboljšanje uslova za započinjanje biznisa i za dinamičniji razvoj privrede u Kantonu Sarajevo", navodi Bešlija.

Iako je inicijativa upućena 5. januara ove godine, njena implementacija, odnosno konkretno ublažavanje parafiskalnih nameta do danas nije implementirano.

"Nažalost, nemam zvaničan odgovor po pitanju inicijative o ukidanju parafiskalnih nameta pri osnivanju privrednih društava i obrta u Kantonu Sarajevo. S tim u vezi, ne znam u kojoj je fazi, odnosno da li se nešto radi po ovom pitanju, ali ću svakako na narednoj sjednici tražiti informaciju o tome. Iskreno se nadam da ćemo uskoro u Kantonu Sarajevo napraviti korake ka ovom vidu rasterećenja potencijalnih privrednika i obrtnika prilikom registracije", dodaje Bešlija, istaknuvši zadovoljstvo da je ova inicijativa, nedavno predložena od njene stranačke kolegice Trepanić-Grbešić u Tuzli već usvojena od Kantonalne vlade.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić tax free model ocjenjuje inovativnim prijedlogom kojim bi se mogle premostiti postojeće zakonske barijere i nedostatak političke volje za ukidanjem parafiskalnih nameta.

"Teret ovih nameta bi prešao na kantonalno ministarstvo, a što bi se moglo predstaviti kao drugačiji tip subvencije (za konkretnu radnju, u ovom slučaju osnivanja biznisa). Mišljenja sam da ovo ne bi bio pretjeran šok za kantonalni budžet jer vjerovatno da značajan broj poduzetnika ne bi koristio ovo pravo. Svejedno, postojanje ovakve opcije znači izuzetan iskorak u odnosu na postojeće prakse ekonomske politike u Bosni i Hercegovini", smatra Čavalić.

U Bosni i Hercegovini postoji više od tri hiljade parafiskalnih nameta, koji u kontinuitetu otežavaju poslovanje domaćih kompanija.

"Razlog zašto imamo ovoliko parafiskalnih nameta jeste diskreciono pravo lokalne samouprave i kantona u FBiH da uvedu vlastiti parafiskalni namet, a s ciljem ostvarivanja dodatnih budžetskih prihoda. Suprotna praksa – ukidanja parafiskalnih nameta je veoma rijetka i uglavnom se dešava shodno djelovanjima viših nivoa vlasti, naprimjer izmjenom kantonalnog ili entitetskog zakona koji je omogućavao nižem nivou da implementira dati parafiskalni namet", dodaje Čavalić.

Pored navedenog, kako kaže naš sagovornik, Bosna i Hercegovina je propustila nekoliko šansi za digitalnu transformaciju privrede, društva, ali najvažnije javne uprave. On dalje navodi da se čak odustalo i od dugo najavljivanog modela "one stop shop".

"Sve ovo uslovljava postojeći model otvaranja biznisa koji je destimulirajući za poduzetnike. Ovo je prepoznala i Svjetska banka pa je tako na prošlogodišnjem izvještaju o lakoći poslovanja 'Doing Business 2020.' Bosna i Hercegovina zauzela 90. mjesto. Ovaj izvještaj, između ostalog prati procedure u vezi otvaranja biznisa. Ono što je bitno navesti da je i funkcionalan proces zatvaranja biznisa isto toliko bitan kao i onaj koji se odnosi na otvaranje, a što se često zanemaruje u javnosti. Poduzetnik mora znati da može vrlo jednostavno napustiti dati biznis ako se isti pokaže neuspješnim, a statistika pokazuje da su veće šanse da propadnete, nego li uspijete u poduzetništvu, bez obzira u kojoj zemlji živjeli. Domaći problem je što ovo dodatno otežavamo", nadovezuje se ekonomski analitičar iz Tuzle.

Ukidanje parafiskalnih nameta pri osnivanju privrednih društava i obrta predstavlja kratkoročni varijabilni trošak za budžet, međutim, kako nam je kazao Čavalić, dugoročno bi došlo do povećanja budžetskih prihoda, unapređenja ekonomskih indikatora, zatim pada učešća sive ekonomije, većeg potencijala ekonomskog rasta, povećanja zaposlenosti…

"Mjera nije popularna za domaće vlasti jer u kratkom roku gube. Zato očekujem da će istu u potpunosti implementirati samo one vlade koje imaju na raspolaganju viška budžetskih sredstava, poput Sarajevskog i Tuzlanskog kantona, ako to vlada prihvati. Razumijevajući prirodu parafiskalnih nameta, ovu mjeru je samo moguće parcijalno implementirati, po kantonima", naglašava Čavalić.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, Čavalić zaključuje da je taj bh. entitet ranije uradio dobru stvar, definisanjem osnivačkog kapitala od jednu marku za d.o.o., što je već u startu dalo izuzetnu prednost ovom entitetu, barem po pitanju osnivanja biznisa.


IZVOR: Vebsajt Klix, 25.09.2021.

Naslov: Redakcija