Svijet rada se transformiše, a digitalni nomadi kao pripadnici novog radničkog pokreta su ljudi koji koriste prednosti moderne tehnologije i interneta kako bi radili s bilo kojeg mjesta na svijetu. Umjesto da budu vezani za fizički ured ili tradicionalno radno vrijeme imaju slobodu birati gdje i kada će raditi i zbog toga se sve više ljudi odlučuje napustiti ustaljeni život i krenuti u avanturu koja kombinira rad i istraživanje svijeta.
Bosna i Hercegovina se kroz projekat RECOOPER koji podržava EU i Njemačka vlada pokazala kao atraktivna destinacija za digitalne nomade. Međutim, koliko smo spremni i za njihov dugoročniji boravak s obzirom da, tri mjeseca koliko im je dozvoljeno da ostanu, nije dovoljno jer digitalni nomadi se zadržavaju u jednoj zemlji u prosjeku devet mjeseci, pa i više.
Zbog tih uslova je u Sarajevu održan okrugli stol na temu: "Zakonski regulisati boravak digitalnih nomada u Bosni i Hercegovini".
Direktor INTERA Technološkog parka iz Mostara Vedran Šimunović poručio nam je da su danas organizovali okrugli stol da utvrde zašto tema digitalnih nomada i rješavanja viznog statusa tih osoba još uvijek "stoji" u BiH i zbog čega se ništa ne događa po tom pitanju.
"Napravili smo neke zaključke i shvatili smo da nije u principu toliko kompleksno da se dobije taj zakon. Vrlo važno je bilo shvatiti da su to osobe koje dolaze u BiH, a rade za kompanije koje su izvan BiH i da su oni praktički turisti koji žele malo duže ostati u BiH, a samo svojom potrošnjom žele doprinijeti ekonomiji naše zemlje", rekao je.
Šimunović je dodao da oni svojim iskustvom, znanjem, doprinose razmjenom svojih mišljenja,
"U Hrvatskoj je trebalo samo pet, šest mjeseci da se izmjeni tri zakona i dva podzakonska akta i na taj način se dobila viza za digitalne nomade", kazao je Šimunović.
"Kada vidimo šta se dešava u Hrvatskoj, prema statistikama, u svakom trenutku u Hrvatskoj se nalazi šest do deset hiljada digitalnih nomada koji svojom potrošnjom ostvaruj efekt od dodatnih 100 do 150 miliona eura", naveo je.
Na kraju navodi i vjeruje da će se ova inicijativa ubrzati i da će procedure uskoro biti pokrenute.
Investitor i biznismen Jan de Jong, čovjek zaslužan što je Hrvatska među 10 država na svijetu koja je uvela digitalne nomadske vize, bio je učesnik okruglog stola gdje je kroz vlastite primjer u praksi objašnjavao brojne benefite digitalnih nomada.
Predstavnica co-working prostora CODE Hub iz Mostara Mia Miočević istakla je da je imala priliku raditi sa digitalnim nomadima te je navela da je dosta njih izrazilo želju za povratkom u BiH.
Izvršna direktorica Vijeća stranih investitora BiH Sanja Miovčić kazala nam je kratko da su oni još uvijek u fazi kreiranja zakonodavnog okvira i davanja najboljih preporuka za ove mogućnosti.
Mišljenja svih učesnika je svakako da je koncept digitalnih nomada jednostavan i brzorastući poziv te da oni žele boraviti u Bosni i Hercegovini i promovisati svaki njen dio u najboljem mogućem pogledu.
Zbog toga se u budućnosti očekuje dalji rast digitalnog nomadizma, kako se tehnologija i infrastruktura šire svijetom, posebno u BiH. Sve više zemalja prepoznaje priliku koju digitalni nomadi donose i stvara pogodnosti kako bi ih privukle, te nema razloga da vlast u BiH ne vidi zajedničke interese za ove mogućnosti..
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Klix, Tarik Kučević, 26.06.2023.
Naslov: Redakcija