Kaznena politika u Republici Srpskoj dosta je neujednačena i sudovi izriču blage kazne, reći će na prvu i građani, a i dobar dio pravnih stručnjaka. U prilog im ide i podatak da sudovi u Srpskoj u posljednje 24 godine nikome nisu odmjerili maksimalnu kaznu predviđenu zakonom. Poslije ukidanja smrtne kazne, koja doduše nikada nije ni izricana, kao najstroža osuda koja se nekome može izreći je kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 25 do 45 godina. To je propisano članom 45 Krivičnog zakonika Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 64/2017 i 104/2018 - odluka US). Najveća predviđena kazna od 45 godina za sada je mrtvo slovo na papiru.
Sudija Osnovnog suda Brčko distrikta Nedeljko Tabaković smatra da je kaznena politika u cijeloj BiH blaga i neujednačena.
- Kazne su zaista blage, pogotovo za sva koruptivna djela, ali i za teška krivična djela, organizovani kriminal i ubistva. Smatram da je jedan od glavnih uzroka blagih kazni neujednačena kaznena politika - Ukazao je Tabaković.
Dodao je da je neophodno da pravni stručnjaci, sudije, advokati zajedno utvrde kaznenu politiku, koja će svuda biti ista.
- Trebalo bi da zauzmu jedinstven stav, da se izriču jedinstvene i slične kazne za ista krivična djela. Ne bi trebalo da se desi da u jednom slučaju neko dobije blagu kaznu u jednom sudu, a da drugi za istu stvar pod istim okolnostima izrekne drastično veću kaznu. Sve činjenice treba ujednačiti i jednako cijeniti pa tako bi neko ko jednom ponovi krivično djelo trebalo da dobije oštriju kaznu, a ako je višestruki ponavljač, da ona bude još stroža - kazao je Tabaković.
S druge strane advokat Miljkan Pucar smatra da je kaznena politika onakva kakve su optužnice. Po njegovom mišljenju kazne za neka djela i nisu toliko male. Istakao je da je pravosuđe onakvo kakvo je stanje u društvu i da zbog toga i nema najstrožih kazni.
- Možemo reći da nema strogih presuda, jer nema optužnica koje zahtijevaju najveće kazne. Ako nemate optužnica za koje su predviđene strože kazne, ne može ni sud da ih izriče - kazao je Pucar.
Napomenuo je da je najveća izrečena kazna od 38 godina zatvora u Srpskoj skoro pa doživotni zatvor.
- Zavisi koliko ta osoba ima godina kada je otišla na izdržavanje kazne. Ukoliko je starija, to je za nju doživotni zatvor. To je stroga kazna. Za ubistva se dosuđuje i 12 ili 15 godina i ne može se reći da je to malo. Međutim, postavlja se pitanje zašto tužilaštvo, pogotovo specijalno, nema optužnica za najteža krivična djela, koja traže najstrože kazne - kazao je Pucar.
On takođe smatra da je u oblasti koruptivnih djela stanje dosta loše, jer gotovo da i nema optužnica za teške zloupotrebe političara, funkcionera.
- Ono što sve treba da interesuje je korupcija, zloupotreba službenog položaja i poreske utaje, a nemamo puno takvih predmeta. Kazne za svirepa ubistva nisu tako male - zaključio je Pucar.
Prema podacima sudova u RS iza rešetaka je trenutno na desetine osoba kojima su izrečene strože zatvorske kazne, od 20 i više godina. Ipak, iako postoji kazna dugotrajnog zatvora, sudovi u RS nisu posezali za tom "najtežom" mjerom od 45 godina robije.
Prema podacima sudova u Srpskoj, od 1995. godine nije bilo ni preinačavanja ranijih smrtnih kazni u zatvorske.
Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u svom posljednjem izvještaju "Praćenje procesuiranja predmeta korupcije u BiH: Druga procjena" upozorava da su sudovi u BiH nastavili sa blagom kaznenom politikom u predmetima korupcije. Od 111 predmeta okončanih u 2017. i 2018. godini, koje su pratili, tri su kategorisana kao visoka, 35 kao srednja i 73 predmeta kao sitna korupcija.
Misija je još u izvještaju iz 2018. uočila da se uglavnom izriču uslovne zatvorske kazne.
Advokat Miljkan Pucar smatra da ocjenu presuda, da li su blage ili stroge, treba donositi na osnovu strukture predmeta i onoga o čemu se radi.
- Nije isto suditi za krađu šume i ubistvo ili teška krivična djela organizovanog kriminala. U slučaju da je neka presuda prošla sve istance i ispitivanja može se reći da je sud pravilno donio i ocijenio činjenice - rekao je Pucar.
Zaključio je da javnost često donosi pogrešan zaključak da je neko mogao da bude strože kažnjen.
IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, Nebojša Tomašević, 23.11.2019.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija