Okvirna procjena, bazirana na iskustvu iz okruženja, jeste da će za uspostavljanje socijalne karte u Republici Srpskoj biti neophodno obezbijediti oko šest miliona KM.
Navedeno je to u Obrazloženju Prijedloga zakona o socijalnoj karti, koji će se uskoro naći pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske.
"Za sprovođenje ovog zakona, odnosno za uspostavljanje jedinstvene baze podataka - socijalne karte, potrebno je obezbijediti sredstva u budžetu Republike Srpske. Takođe, neophodno je obezbijediti sredstva u budžetima jedinica lokalne samouprave i drugih organa nadležnih za vođenje evidencija koje se povezuju sa socijalnom kartom radi unapređenja tehničkih kapaciteta", piše u prijedlogu.
Socijalna karta će, navodi se u prijedlogu, doprinijeti efikasnijem ostvarivanju prava i usluga socijalne zaštite, pravednijoj raspodjeli javnih sredstava, unapređenju efikasnosti i proaktivnosti rada nadležnih organa, obezbjeđivanju ažurnih podataka o korisnicima za slučaj vanredne situacije itd.
Cilj uspostavljanja socijalne karte je, kako se navodi, jedinstvena i centralizovana obrada podataka, u elektronskom obliku, o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca i sa njim povezanih lica. Ona, dodaje se, omogućava korisnicima podataka da obavljaju poslove obrade radi utvrđivanja činjenica neophodnih za ostvarivanje prava i usluga iz oblasti socijalne zaštite radi, na primjer, efikasnijeg ostvarivanja prava i usluga socijalne zaštite, pravednije raspodjele javnih sredstava itd.
Svrha obrade podataka je, između ostalog, kreiranje socijalnih politika na osnovu podataka o pojedincu i sa njim povezanih lica, prevencija siromaštva i otklanjanje posljedica socijalne isključenosti, obavljanje statističkih i drugih istraživanja itd.
"Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite nadležno je da uspostavlja, vodi, održava i raspolaže socijalnom kartom", navodi se u prijedlogu zakona.
U socijalnoj karti, kako se dodaje u prijedlogu zakona, mogu se obrađivati i podaci o licima iz socijalno ugroženih i ranjivih grupa, kao što su djeca i mladi, lica starosti veće od 65 godina, lica sa invaliditetom, lica sa smetnjama u mentalnom zdravlju, samohrani roditelji, nezaposlena lica i druge kategorije socijalno ugroženih.
Socijalno-ekonomski status pojedinca i sa njim povezanih lica, kako je obrazloženo, obuhvata podatke o njihovom materijalnom, porodičnom, vaspitno-obrazovnom, psihofizičkom, radnopravnom, zdravstvenom i drugom statusu koji je od uticaja na ostvarivanje prava i usluga iz socijalne zaštite.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Nezavisne, Dragan Sladojević, 25.6.2025.
Naslov: Redakcija