Za pola decenije u Srpskoj dva razreda u jednoj školskoj godini uspješno je završilo 15 osnovaca i srednjoškolaca, koji su na ovaj način pokazali izvrsnost i posvećenost u usvajanju znanja, a nastavnici i pedagozi tvrde da su ovakvi đaci prava rijetkost.
Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, među đacima koji su u proteklih pet godina završili dva razreda u okviru jedne školske godine bili su osnovci iz Pala i Kostajnice, ali i učenici muzičkih i umjetničkih škola u Banjaluci, Trebinju, Prnjavoru i Bijeljini.
U 2024/25. školskoj godini tri srednjoškolca - iz Prijedora, Dervente i Banjaluke pohađali su dva razreda istovremeno, a najviše ovakvih primjera zabilježeno je u Muzičkoj školi "Konstantin Babić" u Prnjavoru.
Kako su pojasnili u ministarstvu, škole u Srpskoj, u skladu sa zakonom, samostalno donose odluke o ubrzanom napredovanju učenika.
- Propisano je da učenik koji postiže natprosječne rezultate, ima odličan uspjeh i primjerno vladanje, može u jednoj školskoj godini završiti dva razreda, dok osnovnu školu može okončati u periodu kraćem od devet, ali ne kraćem od sedam godina. Učenik sa ubrzanim napredovanjem na kraju godine polaže razredni ispit - istakli su u ministarstvu.
Profesor pedagogije na banjalučkom Filozofskom fakultetu Brane Mikanović istakao je da ideja ubrzanog napredovanja učenika nije teorijski do kraja razrađena u pedagoškoj nauci, već se uglavnom oslanja na psihološke teorije učenja i sposobnosti.
- Pedagoški i psihološki gledano, nismo protiv napredovanja, ali ako pogledamo istraživanja iz protekle dvije decenije, uočljivo je da se nešto desilo sa sistemom vrednovanja, posebno u razrednoj nastavi. Praktično više nemamo učenike koji završavaju prvih pet razreda sa ocjenom "dobar", dok je čak dvije trećine učenika ocijenjeno kao odlično - upozorava profesor Mikanović.
On navodi da se time dovodi u pitanje na koji način i po kojim kriterijumima se prepoznaje učenik koji je zaista spreman da za jednu školsku godinu završi dva razreda.
- Kada uporedimo razrednu i predmetnu nastavu, trećina učenika gubi prvobitni uspjeh. Oni koji su kod učiteljice bili odlični, kasnije padaju na vrlo dobar ili dobar. Isto je i na prelazu iz osnovne u srednju školu, gdje više od 30 odsto učenika koji su osnovnu završili sa odličnim uspjehom u srednjoj ne održe taj nivo. To ukazuje da ne postoji kontinuitet u uspjehu - objašnjava on.
Mikanović smatra da bi mogućnost ubrzanog napredovanja trebalo isključiti, bar kada je riječ o osnovnoj školi.
- To je period početnog razvoja, ne samo u pogledu znanja, već i psihofizičke zrelosti. Ne vidim da djeca u tom uzrastu realno mogu napredovati u svim oblastima. Smisao bi više imao sistem koji bi omogućio napredovanje u pojedinačnim oblastima, recimo ako je dijete posebno nadareno za matematiku - zaključuje profesor.
On ističe da su kriterijumi za ocjenjivanje učenika često nejasni i nedosljedni te da u sistemu nedostaje pedagoški, psihološki i dokimološki pristup.
- Imam brojne primjere, čak mi i studenti često navode da su u osnovnoj školi imali ocjenu pet iz maternjeg jezika, a u srednjoj su jedva dobijali dvojku. Ni njima nije jasno kako je moguće da su im literalni radovi odjednom "pali" u kvalitetu. To samo ukazuje na to da nešto u sistemu vrednovanja i ocjenjivanja mora da se mijenja - istakao je on.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, Danijela Bajić, 23.6.2025.
Naslov: Redakcija