Razlozi za korištenje javnih nadzornih kamera postoje, ali moraju biti strogo regulisani, kao i način na koji se podaci s kamera koriste, zaključeno je tokom jednog od panela u Makedoniji na konferenciji Internet Freedom Meet u organizaciji Balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN).
Fokus na važnost kontrole i razumijevanja opasnosti koju sa sobom nosi korištenje kamera za nadzor te njihovo regulisanje, istraživačica digitalnih prava Ena Bavčić smatra obavezom koju nositelji vlasti moraju uključiti u sigurnosnu politiku javnog nadzora
“U nekim situacijama kamere stvarno trebaju postojati, ali ko obrađuje i uzima podatke? Nije dovoljno reći da onaj ko kontroliše te kamere ima ‘dobre namjere’. Ne možemo se osloniti na to, na odluku jedne osobe koja možda ima ili nema dobre namjere. Upravo zato morali bismo imati jaka javna pravila“, kaže Bavčić.
Ona je podsjetila i na manjak pravila u slučaju postavljanja kamera u objektima ili prostorima u vlasništvu manjih ili većih kompanija – od slučaja kamera u toaletima restorana u Goraždu do kamera na objektima kompanija pred kojima se dešavaju protesti i pomoću kojih ta kompanija može prikupljati podatke o demonstrantima.
“Puno je slojeva i pitanja. Država bi trebala da ima pravila po kojima privatni korisnici i kompanije mogu koristiti kamere. Postoje ljudi koji su spremni da razgovaraju o tome, ali nema sistemskog pristupa i odgovornosti“, tvrdi Bavčić.
Šef uniformisane policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo, Džafer Hrvat, kaže da nadzorne kamere daju veliki doprinos u rješavanju slučajeva kriminala u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
“U Sarajevu samo administrator može pristupiti bazi podataka, preuzeti materijal nakon naloga. To važi za sve sisteme nadzora, uključujući i one koji prate registarske tablice. Ako se desi potencijalno kršenje pravila, onda slijedi interna istraga i to shvatamo vrlo ozbiljno“, kaže Hrvat.
Iz MUP-a Kantona Sarajevo kažu da sistem nadzornih kamera u BiH nema komunikaciju s internetom te se materijal prenosi lokalno, što smanjuje šansu za kompromitovanje. Također, u planu je nabavka novih nadzornih kamera koje će pratiti rad policajaca i biti pričvršćene za njihovu uniformu.
“Policajac će paliti kameru kada on želi i ako to zahtijeva specifična situacija. Prema svojoj procjeni, policajac kontroliše kameru – to je jako važno. Svaka kamera će imati SD karticu. Nakon svake završene smjene, SD se vadi i prenosi na server. Ako se građanin žali na policajca pozivajući se na snimak, on će to moći učiniti u roku u kojem se snimak čuva, a to je 30 dana“, kazao je Kerim Šetić, šef IT sektora u MUP-u Kantona Sarajevo.
Pored toga, predstavnici sarajevskog MUP-a kazali su da postoji plan nadzora autobuskih stajališta zbog identifikacije vozila i njihovih vlasnika koji parkiraju na proširenjima namijenjenih autobusima.
Bavčić kaže da se sve nadzorne kamere, pa i one na policijskim uniformama, mogu zloupotrijebiti odnosno biti problem za obične građane, posebno ako dođe do policijskog nasilja.
Ona je dodala da ljudi povremeno traže kamere i zagovaraju njihovo omasovljavanje, ali to ne znači da razumiju šta traže, te je obaveza stručnjaka da ih informišu o benefitima i rizicima, i onda odluče.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Detektor, Irvin Pekmez,20.6.2025.
Naslov: Redakcija