Kako bi javne nabavke bile dostupne što većem broju firmi, ali i transparentne i poštene, neophodno je razumjeti pravila igre. Najnovija publikacija Agencije za javne nabavke BiH, koju potpisuje Lejla Džozlić-Čusto, fokusira se upravo na temu koja određuje sve ostalo – vrijednosne razrede i procijenjene vrijednosti tendera.
Ova analiza otvara pitanja koja se tiču i ponuđača i naručilaca, a na koja svi učesnici na tržištu moraju znati odgovore.
Javne nabavke u Bosni i Hercegovini, sa ukupnim godišnjim iznosom od preko pet milijardi KM, predstavljaju jedno od najznačajnijih tržišta za privredne subjekte. Ipak, put do uspješne ponude ne počinje objavom tendera – već znatno ranije, pravilnim određivanjem procijenjene vrijednosti i kategorizacijom postupka u skladu s propisanim vrijednosnim razredima.
Autorica Lejla Džozlić-Čusto, šefica Grupe za obuku i analizu u Agenciji za javne nabavke BiH, naglašava da vrijednosni pragovi nisu administrativna formalnost, nego osnova za zakonito provođenje postupka. Od njih zavisi da li će se primijeniti jednostavniji konkurentski zahtjev ili postupak s međunarodnom objavom, da li će se ponudama pristupiti kroz dijalog ili direktno, te da li će se poštovati transparentnost i konkurentnost koju zakon zahtijeva.
Procijenjena vrijednost mora odražavati stvarnu tržišnu cijenu, biti zasnovana na analizi prethodnih ugovora, tržišnim cijenama i jasnom opisu potreba naručioca. Ovaj proces podrazumijeva i prethodnu provjeru tržišta – od uredsko prikupljenih informacija preko dostupnih internet stranica i stručnih analiza, do direktnih kontakata s dobavljačima.
Koliki su pragovi i zašto su važni?
Vrijednosni razredi predstavljaju jedan od ključnih elemenata u sistemu javnih nabavki jer direktno određuju koji tip postupka naručilac mora primijeniti. U publikaciji je jasno prikazano da se za robu i usluge do 50.000 KM mogu koristiti jednostavniji oblici poput direktnog sporazuma ili konkurentskog zahtjeva, dok se već kod iznosa iznad tog praga uključuju složeniji postupci – otvoreni, ograničeni, pregovarački ili takmičarski dijalog.
Kod institucija vlasti i njihovih asocijacija, postupci sa međunarodnim objavama i obavezama nastupaju pri vrijednosti iznad 250.000 KM. Za pravne osobe koje su osnovane s ciljem zadovoljavanja potreba od općeg interesa, ali nemaju komercijalni karakter, taj prag iznosi 400.000 KM, dok za sektorske ugovorne organe (poput energetskih kompanija) granica ide i do 800.000 KM.
U slučaju radova, prag za direktne i jednostavne postupke je do 80.000 KM. Od tog iznosa pa sve do 9 miliona KM primjenjuju se standardni postupci javne nabavke, a sve iznad 9 miliona KM podliježe dodatnim međunarodnim obavezama – uključujući objavu sažetka na engleskom jeziku i produžene rokove.
"Upravo ovakvo jasno definisano razvrstavanje omogućava pravnu sigurnost i jednak tretman za sve učesnike, ali i daje ponuđačima uvid u to koliko administrativnog i strateškog angažmana zahtijeva određeni tender. Znanje o tim pragovima postaje presudno za pravilnu pripremu ponude, procjenu konkurencije i izbor poslovnih ciljeva na tržištu javnih nabavki", navodi se u publikaciji.
"Cijepanje" tendera: Kad pragovi postanu zamka
"Nezakonito cijepanje nabavki kako bi se izbjegla primjena složenijih postupaka, i dalje je ozbiljan izazov", navodi autorica. Publikacija podsjeća da Zakon o javnim nabavkama ("Sl. glasnik BiH", br. 39/2014, 59/2022 i 50/2024) jasno zabranjuje dijeljenje predmeta nabavke s ciljem izbjegavanja propisanih procedura.
Kazne koje se u tom slučaju izriču nisu simbolične – kreću se do 15.000 KM za instituciju, odnosno do 3.000 KM za odgovorno lice. Uočeno je da manji ugovorni organi, poput škola i centara za socijalni rad, nerijetko nesvjesno čine ovu grešku zbog nedostatka stručnih kapaciteta.
Podaci za 2023. godinu jasno ukazuju na veličinu tržišta - javne nabavke u BiH iznosile su 5,06 milijardi KM, što je ekvivalentno 10,31% bruto domaćeg proizvoda. Usporedbom sa svjetskim podacima, gdje javne nabavke prosječno čine 10–15% BDP-a, BiH se nalazi u skladu s globalnim trendovima.
Najzastupljeniji postupak u BiH je otvoreni postupak, koji je u 2023. godini obuhvatio gotovo tri milijarde KM ili oko 75% ukupne vrijednosti. Zanimljivo je i da 10 do 25% globalnih javnih ugovora može biti izgubljeno zbog korupcije, što dodatno podcrtava važnost transparentnosti i zakonitosti u svakom dijelu procesa.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Akta, S.B., 20.6.2024.
Naslov: Redakcija