Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama Republike Srpske, kojim se predlaže postepeno smanjenje stope adekvatnosti regulatornog kapitala sa 12 odsto na 10 odsto počevši od 31. decembra 2026. godine.
Ova stopa prema standardima EU iznosi osam odsto, a njene izmjene u RS, prema procjenama Agencije za bankarstvo, neće uticati na stabilnost bankarskog sektora, već će doprinijeti većem plasmanu kredita i rastu investicija u sektoru stanovništva, privrede i javnog sektora, saopšteno je iz Biroa Vlade RS za odnose s javnošću.
Razlozi za izradu ovog zakona su dodatno usklađivanje sa relevantnim propisima EU, uz uvažavanje dostignutog stepena razvoja bankarskog sektora RS, a s ciljem očuvanja statusa ekvivalentnosti regulatornog i nadzornog okvira sa regulativom EU, dobijenog od Evropske komisije 2021. godine, otklanjanje nedostataka važećih normi zakona, uočenih njegovom primjenom i veća zaštita prava korisnika finansijskih usluga.
U oblasti zaštite prava korisnika finansijskih usluga, Zakonom je zabranjeno banci da ugovara i naplaćuje naknadu za opomenu za kašnjenje korisnika u slučaju neizmirenja obaveza, naknadu za "vođenje" kreditne partije, naknadu za potvrđivanje stanja, odnosno salda na računu nakon zahtjeva klijenta ili nakon svake promjene stanja računa, nezavisno od medija putem kojeg klijent upućuje zahtjev, naknadu za podizanje gotovine na bankomatu banke izdavaoca.
U postupku automatskog donošenja odluka u kreditnom procesu propisana je obaveza banci da obezbijedi da automatsko donošenje odluka u cijelosti odražava kreditnu politiku banke i da se njegovo korišćenje oglašava u skladu sa odredbama zakona koje se odnose na zaštitu korisnika finansijskih usluga.
S ciljem zaštite klijenta, propisano je da u slučaju da klijent nije zadovoljan odlukom donijetom u postupku automatskog donošenja odluka, može podnijeti zahtjev kreditnom odboru banke da preispita ovu odluku.
Regulisano je i pitanje eventualnog prestanka objavljivanja, odnosno korišćenja referentne kamatne stope.
Ako banka nije u svoje ugovore unijela zamjensku stopu za postojeće referentne kamatne stope, a u slučaju eventualnih neočekivanih dešavanja, te privremene nemogućnosti korišćenja referentne kamatne stope, da bi ugovor ostao na snazi, neophodno je primijeniti određenu kamatnu stopu.
Zbog navedenog, dato je ovlašćenje Agenciji za bankarstvo RS da u takvoj situaciji odredi referentnu kamatnu stopu ili neki drugi promjenljivi element koji bi se koristio za utvrđivanje visine promjenljive kamatne stope.
Osim zaštite korisnika finansijskih usluga, posebno se mijenjaju područja u kojima su prisutne manjkavosti koje je potrebno otkloniti u pravcu jačanja odredaba kojima se uređuje korporativno upravljanje, kupoprodaja plasmana, zaključivanje ugovora u elektronskom obliku, te dodatne mjere nadzora Agencije za bankarstvo RS.
Unaprijeđene su odredbe o restrukturiranju u pravcu njihovog dodatnog usklađivanja sa relevantnim propisima EU radi preduzimanja mjera koje treba da spriječe ili ublaže nastupanje kriznih situacija kod pojedinačne banke, ili bankarskog i finansijskog sistema u cjelina, a samim tim i obezbijede efikasno restrukturiranje banke koja ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti da posluje.
Usvojen Plan deminiranja
Vlada je, između ostaloga, danas usvojila Plan deminiranja za 2025. godinu i Listu prioritetnih zadataka, a u saopštenju se navodi da je minska opasnost potvrđena u 118 gradova i opština u BiH.
"Procijenjeno je postojanje 170.640 komada mina. Kroz procjenu i korekciju iste, formirano je ukupno 478 minski sumnjivih područja (MSP) kao logičkih teritorijalnih jedinica za zadatke vraćanja zemljišta. Prosječna veličina MSP-ova iznosi 1,94 kvadratnih kilometara", navodi se u saopštenju.
Ističe se da je od navedenog broja, za 189 MSP-ova utvrđeno da su sa visokim nivoom rizika, 274 sa srednjim i 15 sa niskim.
"Izvršena je procjena nivoa uticaja rizika za 1.421 ugroženu zajednicu pod uticajem mina. U ugroženim zajednicama u BiH ukupno živi 845.163 stanovnika, a mikrolokacije kontaminirane minama direktno utiču na bezbjednost 132.808 stanovnika", ističe se u saopštenju.
Iz Vlade podsjećaju da je prema evidentiranim podacima u BiH poslije rata do danas stradalo 1.781 osoba, od čega 624 smrtno.
"Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH su stradala 134 deminera, od čega 53 deminera smrtno. U 2024. godini u BiH nije registrovana nijedna nesreća", navodi se u saopštenju.
Vlada Republike Srpske na današnjoj sjednici usvojila je i Informaciju o izdvajanju sredstava za implementaciju aktivnosti utvrđenih Programom mjera za jačanje bezbjednosti i sprečavanja nasilja u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj.
"Vlada je zadužila Ministarstvo prosvjete i kulture da iz sredstava granta namijenjenog za finansiranje projekata i programa u skladu sa Zakonom o igrama na sreću izdvoji 80.000,00 KM u svrhu realizacije navedenih aktivnosti", zaključeno je u saopštenju.
Usvojena Informacija o finansiranju projekta proširenja sistema protivgradne zaštite
Vlada RS usvojila je informaciju o potrebi finansiranja projekta dogradnje i proširenja sistema protivgradne zaštite RS i zadužila ministarstva finansija i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da obezbijede 11.735.169 KM za realizaciju druge faze projekta.
Po drugoj fazi projekta neophodno je obezbijediti navedena sredstva za dogradnju i opremanje mreže automatskih prizemnih generatora, hardvera i dorade softvera komandovanja i upravljanja za prizemne generatore, nabavku aviona za protivgradnu zaštitu sa ugradnjom aviogeneratora, te projektovanje, dogradnju i opremanje radarskog sistema sa uvezivanjem u postojeći sistem protivgradne zaštite.
Javno preduzeće "Protivgradna preventiva Republike Srpske" iz Gradiške je, kroz projekat modernizacije Protivgradne zaštite koji je finansirala Vlada RS, u završnoj fazi izgradnje mreže od 231 automatske protivgradne stanice, saopšteno je iz Biroa Vlade RS za odnose sa javnošću.
"Prema istom projektu izgrađeni su područni protivgradni centri u Bijeljini i Trebinju, dograđen Glavni protivgradni centar u Novoj Topoli sa Centrom za prikupljanje i asimilaciju podataka, te izgrađeni Radarski centri Borja i Jahorina, koji su opremljeni savremenim meteorološkim radarima DWSR-3501C američke proizvodnje", navedeno je u saopštenju.
Putem projekta izgradnje dopunske mreže automatskih protivgradnih stanica u regionu Podrinja koji finansira Vlada Srbije, završava se dodatnih 30 automatskih protivgradnih stanica na tom području.
Vlada RS nije prihvatila prednacrt zakona o poštama BiH jer, kako je rečeno, "predstavlja prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH na način suprotan Ustavu BiH".
Ministarstvo saobraćaja i veza RS zaduženo je da obavijesti Ministarstvo komunikacija i transporta BiH o ovom zaključku.
Jasniji i efikasniji postupak dodjele podsticaja za mala i srednja preduzeća
Vlada je usvojila uredbu o postupku dodjele podsticaja za poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća s ciljem da se postupak učini jasnim i efikasnim, kako za sva lica zainteresovana da budu korisnici podsticaja, tako i za organe uključene u ovaj postupak.
Kako je pojašnjeno, u odnosu na važeći postupak dodjele podsticaja za mala i srednja preduzeća, ovom uredbom pojednostavljuje postupak prijave na javni poziv, u smislu smanjenja broja dokumenata koji se dostavljaju na javni poziv i ukidanja bodovanja zahtjeva.
"Izmjena u vezi sa ukidanjem bodovanja ima za cilj uvođenje pravila da svi podnosioci zahtjeva koji ispunjavaju formalne i materijalne uslove ostvare pravo na podsticaj. U skladu s tim, ovom uredbom uspostavlja se pravičniji način raspodjele podsticajnih sredstava koja se dodjeljuju putem javnog poziva", pojašnjava se u saopštenju.
Što se tiče načina za ostvarivanje prava na podsticaj, kao i važećoj uredbi, zadržava se projekat, kao investicioni dokument u kojem se navode namjena, osnovne aktivnosti, efekti i drugi bitni elementi, koji predstavljaju osnov za utvrđivanje prihvaćenih ulaganja i iznosa podsticaja.
Novina u ovom propisu je i da pravo na podsticaj, osim kod podsticaja za očuvanje tradicionalnog zanata, mogu ostvariti pravna lica sa statusom društvenog preduzeća koja ispunjavaju uslove. Cilj uvođenja ove novine je promocija društvenog preduzetništva.
Ovom uredbom uvodi se i promjena u vezi sa isplatom podsticaja, jer se u odnosu na važeću uredbu predlaže isplata podsticaja po principu refundacije.
Pomenuti princip podrazumijeva da je podnosilac dužan u potpunosti da realizuje projekat po osnovu koje je ostvario pravo na podsticaj u propisanom roku, te potom dostavlja izvještaj sa pratećim dokazima. Ako se na osnovu izvještaja utvrdi da su u potpunosti realizovana sva prihvaćena ulaganja projekta, pristupa se isplati podsticaja korisniku.
Namjera uvođenja principa refundacije u isplati podsticaja je poboljšanje discipline i odgovornosti korisnika podsticaja u vezi sa realizacijom projekta.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt BHRT, 24.4.2025.
Naslov: Redakcija