NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKCIZAMA U BIH: Predviđeno je povećanje akcize na gorivo i autogas za 15 feninga po litru, na pivo za 15 feninga, a na alkoholna pića i prirodne rakije za pet, odnosno 2,5 KM po litru apsolutnog alkohola. Prihodi od rasta akcize na pivo i alkohol biće usmjereni entitetskim fondovima zdravstvenog osiguranja, dok će se novac od povećanja akciza na naftne derivate, kao i do sada, slijevati u budžete

Uvođenje dodatnih akciza na gorivo, pivo i bezalkoholna pića podjednako bi osjetili proizvođači i potrošači, ali i država, jer bi umjesto očekivanog rasta poreskih prihoda, došlo do pada proizvodnje, tražnje i potrošnje, a otkaze bi dobilo oko 5.000 radnika.

Ovo je istaknuto nakon sastanka u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, koji je u 22. aprila 2016. godine u Sarajevu okupio predstavnike grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i piva i Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duvanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini BiH.

Cilj ovog sastanka je bio analiziranje efekata najavljenih izmjena Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Sl. glasnik BiH", br. 49/2009, 49/2014 i 60/2014) na domaću privredu.

Stav svih proizvođača jeste da bi, ukoliko pomenute izmjene budu usvojene, domaća privreda doživjela kolaps, odnosno smanjenje profitabilnosti i gašenje velikog broja firmi.

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, Ahmet Egrlić, kaže da bi BiH, uz ovo povećanje, imala natprosječnu stopu akciza u odnosu na većinu evropskih zemalja i daleko najvišu u regionu, što bi neizbježno dovelo do rasta uvoza.

- BiH u sadašnjem stanju poslovanja ima instalisane kapacitete za proizvodnju piva od oko dva miliona hektolitara od kojih je u funkciji oko 799.000 hektolitara, odnosno oko 40 odsto. Očekuje se da će povećanje akciza zasigurno smanjiti iskorišćenost kapaciteta na svega 10 odsto, čime bi proizvodnja faktički bila ugašena - kaže Egrlić i dodaje da bi rast akciza ugrozio radna mjesta, dobavljače i ostale indirektne učesnike u proizvodnji i prometu pomenutih proizvoda.

U najvećem problemu bi se mogli naći proizvođači bezalkoholnih pića i vode koji bi postali potpuno nekonkurentni u odnosu na proizvode iz susjednih zemalja koje imaju znatno niže akcize ili ih uopšte nemaju.

- Zemlje EU kao što su Njemačka, Estonija i Bugarska odbile su zahtjev za uvođenje akciza na ove proizvode prepoznajući da je korist za državu premala, a rizik prevelik - rekao je predsjedavajući Grupacije bezalkoholnih pića i voda Haris Muslić i dodaje da bi povećanjem akciza bio prekinut niz dobrih rezultata ove proizvodne grane iako se očekivala njena ekspanzija.

Udio akciza i redovnih poreza u cijeni domaćih proizvoda je sada veći od udjela troškova proizvodnje, dok će sa uvođenjem dodatne akcize proizvodnja pretrpjeti ogromnu štetu.

- Proizvođači neće dizati bune, ali hoće cijene finalnog proizvoda na tržištu, čime će dio poreskog tereta sa nama ponijeti i kupci koji nastave konzumirati domaće proizvode - zaključuje Muslić.

Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, koje je usvojio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), predviđeno je povećanje akcize na gorivo i autogas za 15 feninga po litru, na pivo za 15 feninga, a na alkoholna pića i prirodne rakije za pet, odnosno 2,5 KM po litru apsolutnog alkohola.

Prihodi od rasta akcize na pivo i alkohol biće usmjereni entitetskim fondovima zdravstvenog osiguranja, dok će se novac od povećanja akciza na naftne derivate, kao i do sada, slijevati u budžete.