Nakon što je tekst o blokadama računa i mogućim kaznama izazvao veliku pažnju među privrednicima, iz Finansijsko-informatičke agencije (FIA) stigla su dodatna pojašnjenja koja preciziraju kako se u praksi primjenjuju odredbe Zakona o stečaju("Sl. novine FBiH", br. 53/2021 i 19/2025) FBiH.
U fokusu javnosti bila je dilema da li blokada računa od 60 dana automatski znači i novčanu kaznu od najmanje 10.000 KM. Iz FIA sada jasno poručuju – automatizma nema, ali zakonski pragovi i obaveze su vrlo precizno definisani.
"Prekršajni postupak se ne pokreće automatski", navode iz FIA, pojašnjavajući da se podaci o statusu računa preuzimaju iz Jedinstvenog registra računa, dok se informacije o odgovornim licima i eventualnim prijedlozima za stečaj pribavljaju iz drugih nadležnih registara.
Međutim, ključ problema ostaje u kombinaciji dva zakonska uslova. Kako ističu iz Agencije, "trajanje blokade računa 60 dana neprekidno i nepodnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana" čine osnov za postojanje prekršaja.
Drugim riječima, sama blokada nije dovoljna, ali ako nakon isteka tog roka ne uslijedi reakcija odgovornog lica, nastupa prekršajna odgovornost.
U prilog ovakvom tumačenju govori i konkretna sudska praksa. U jednom od predmeta, sud je utvrdio da je račun pravnog lica bio blokiran duže od 60 dana, te da odgovorno lice nije u zakonskom roku podnijelo prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
Iako je račun u međuvremenu deblokiran, sud je zaključio da su ispunjeni svi elementi prekršaja i izrekao sankciju, naglašavajući da je ključan propust bio upravo nepostupanje u zakonskom roku.
Iz FIA naglašavaju da sudska praksa u Federaciji BiH dosljedno potvrđuje ovakav pristup. Prema njihovim riječima, upravo ova dva elementa predstavljaju nužne uslove za odgovornost, bez obzira na kasniji razvoj događaja.
To znači da naknadna deblokada računa ne mora nužno "izbrisati" prekršaj.
"Činjenica da je račun pravnog lica naknadno odblokiran nije od uticaja na postojanje obilježja prekršaja", navode iz FIA.
Ipak, takve okolnosti mogu imati značaj u kasnijoj fazi postupka.
Važno je razlikovati nadležnosti – FIA utvrđuje postojanje elemenata prekršaja i može izdati prekršajni nalog, ali sud je taj koji u konačnici cijeni sve okolnosti.
Kako pojašnjavaju iz Agencije, razlozi blokade ili specifična finansijska situacija firme ne utiču na samo postojanje prekršaja, ali mogu biti uzeti u obzir prilikom određivanja visine kazne.
"Kazna koju FIA može izreći prilikom izdavanja prekršajnog naloga jeste zakonom propisani minimalni iznos od 10.000 KM", navode iz FIA, dodajući da sud u daljem postupku može cijeniti olakšavajuće okolnosti.
U praksi, to znači da konačan iznos ne mora nužno ostati na minimalnom nivou, ali i da ne postoji prostor da se kazna u potpunosti izbjegne ako su ispunjeni zakonski uslovi.
Podaci koje je dostavila FIA pokazuju da se ove odredbe aktivno primjenjuju. Tokom 2024. godine izdato je 495 prekršajnih naloga, dok je u 2025. godini taj broj porastao na 524.
Ovi podaci potvrđuju da se ne radi o sporadičnoj praksi, već o kontinuiranom nadzoru nad poštivanjem obaveza iz Zakona o stečaju.
Iako blokada računa od 60 dana sama po sebi ne znači automatsku kaznu, ona predstavlja jasan signal da je nastupila zakonska pretpostavka platežne nesposobnosti.
Od tog trenutka počinje teći novi rok u kojem odgovorno lice mora reagovati. Upravo propuštanje te reakcije – a ne sama blokada – predstavlja ključni osnov za sankciju.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Akta, Seida Bijedić, 23.03.2026.
Naslov: Redakcija