Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, donijelo je Odluku o usvajanju Politike sektora elektronskih telekomunikacija Bosne i Hercegovine za period 2017. – 2021. i Akcionog plana za njenu realizaciju, što je ključni preduvjet za uvođenje 4G mreže i veću brzinu interneta u Bosni i Hercegovini.
Kako je saopćeno iz Vijeća ministara BiH, cilj je Bosnu i Hercegovinu približiti razvijenim zemljama svijeta te omogućiti bh. građanima bolje usluge. Razvijene telekomunikacione mreže i usluge predstavljaju uvjet za razvoj informacionog i društva znanja, što će u konačnici utjecati na daljnji ekonomski razvoj zemlje.
Na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojena je i Srednjoročna strategija upravljanja dugom Bosne i Hercegovine, čime Vijeće ministara ispunjava jednu od obaveza zacrtanu Akcionim planom Reformske agende za BiH.
Državna strategija predstavlja konsolidaciju srednjoročnih strategija upravljanja dugom Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH, uključujući i vanjski dug institucija BiH.
Ministarstvo finansija i trezora BiH će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definirane Srednjoročnom strategijom upravljanja dugom BiH, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Vijeće je usvojilo i Strategiju za zaštitu biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine za period 2015. – 2020. godine i Akcioni plan za njeno provođenje koju je predložilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kao ključni dokument u oblasti zaštite prirode u BiH.
"Budućnost i prosperitet Bosne i Hercegovine usko su vezani uz održivo korištenje i čuvanje njenih sveukupnih prirodnih bogatstava", navodi se u ovoj strategiji koja daje pravce djelovanja u oblastima upravljanja vrstama i ekosistemima, sigurnosti biološke raznovrsnosti te fer raspodjele koristi od ekosistemskih usluga i korištenja genetskih resursa.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je i Akcioni program za borbu protiv degradacije zemljišta i ublažavanja posljedica suše u Bosni i Hercegovini, koji prvi put usvaja država u istovjetnom tekstu sa entitetima u cilju poboljšanja stanja zemljišta i životnih uvjeta stanovništva.
Usvajanjem ovog programa, kao ključnog instrumenta za implementaciju UN Konvencije o borbi protiv dezertifikacije u zemljama s izuzetnim sušama i/ili dezertifikacijom (UNCCD), Vijeće ministara čini važan iskorak u pravcu približavanja ove oblasti standardima Evropske unije.
Program sadrži strateške smjernice i konkretne mjere koje je potrebno preduzeti protiv degradacije zemljišta u BiH. Ove mjere odnose se na izgradnju kapaciteta i jačanje zakonodavstva, odnosno sistema upravljanja zemljištem i stvaranje političkog okvira za funkcionalno povezivanje degradacije zemljišta i suše.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog nota sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Savezne Republike Njemačke o tehničkoj saradnji za 2014. godinu, vrijedan četiri miliona eura.
Na ovaj način Vlada SR Njemačke osigurava tehničku pomoć Bosni i Hercegovini za realizaciju programa jačanja javnih institucija BiH, lokalne samouprave i privrednog rasta te za podršku obrazovanju odraslih u BiH.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je pojedinačne odluke o visini osnovice za obračun plaće i o visini regresa zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2018. godinu.
Osnovica plaće, u skladu s politikom Vijeća ministara BiH o ograničavanju javne potrošnje na plaće i naknade zaposlenih u institucijama BiH, iznosit će 475,69 KM i nepromijenjena je od 2012. godine, kao i regres koji iznosi 300,00 KM.
Također, usvojen je i Izvještaj Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine o izdatim radnim dozvolama u Bosni i Hercegovini za period 2012. - 2016. godina.
Udio godišnjeg broja zaposlenih stranaca u BiH u odnosu na prosječan broj zaposlenih u posljednjih pet godina u BiH kretao se od 0,3 do 0,4 posto, što potvrđuje da zapošljavanje strane radne snage nema kvantitativni utjecaj na tržište rada u zemlji.
Prema državama porijekla, najviše stranaca koji su radili u BiH u 2016. godini dolazilo je iz Srbije, Turske, Hrvatske, Kine i Italije. Najviše stranaca, njih 1.171, imalo je visoku stručnu spremu
Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj Ministarstva civilnih poslova o provedenom postupku za izbor direktora Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine i za direktora imenovalo Arifa Nanića.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, 23.05.2017.
Naslov: Redakcija