Predstavnički dom Federalnog parlamenta usvojio je Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o kontroli cijena, kojima se predviđa da se uređuju odnosi u kontroli cijena proizvoda i usluga na jedinstvenom tržištu Federacije BiH i utvrđuju prava i obaveze nadležnih organa Federacije, kantona. gradova i općina u vršenju kontrole cijena.
Naime, predloženim izmjenama pravno lice bi, u slučaju nepridržavanja mjera neposredne kontrole cijena, trebalo platiti minimalnu kaznu u iznosu od 6.000 KM umjesto dosadašnjih 1.000 KM, a najveća moguća kazna bila bi 30.000 KM umjesto dosadašnjih 10.000 KM. Spomenutim izmjenama predviđena su bila i povećanja novčanih kazni za odgovorna lica u pravnim subjektima, kao i za fizička lica.
Na ovaj način nastoji se postići preventivni i represivni učinak na prekršitelje, odnosno na pravna i fizička lica koja ne poštuju mjere neposredne kontrole cijena.
Izmjene su predložene jer je Zakon o kontroli cijena donesen 1995. godine, a izmjene iz 2008. i propisane kazne za prekršitelje ovog Zakona su minimalne i nisu davale rezultate.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević je nakon usvajanja Nacrta zakona o unutrašnjoj trgovini, izjavio da ovaj propis uvodi neradnu nedjelju kao pravilo u radu prodajnih objekata.
"Također, definisali smo radno vrijeme prodajnih objekata, ali i neke izuzetke. Regulisali smo pitanje formiranja i isticanja cijena", istakao je Hasičević.
Pri izradi tekst zakona s Udruženjem potrošača, sindikatima i poslodavcima uspjela se napraviti sinergija te je formirana dobra ekipa s kojom će se moći odgovoriti svim budućim izazovima koje tržište nosi.
Naime, u praksi su se dešavala različita rješenja po pitanju određivanja i rasporeda radnog vremena kada je u pitanju rad nedjeljom, a koje su donosili svojim uredbama kantoni, gradovi i opštine.
Na taj način došlo je do različitog tretiranja rada nedjeljom i komplikovalo je poslovanje trgovačkim društvima koji posluje na cijelom teritoriju Federacije BiH.
Važeći Zakon o unutrašnjoj trgovini ("Sl. novine FBiH", br. 40/2010 i 79/2017) ne prepoznaje neradnu nedjelju kao pravilo u radu prodajnih objekata.
Tako je navedeni novi zakon propisuje da “radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju od 90 sati sedmično, da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika, te da Vlada FBIH ili nadležno ministarstvo rada i socijalne politike svojom odlukom ili uredbom određuje koji su praznici neradni u FBiH, te se odlukom može odrediti koji su prodajni objekti dužni raditi u vrijeme praznika”.
Novine koje donosi zakon o unutrašnjoj trgovini su: preciznije se objašnjava pojam trgovca i trgovinske djelatnosti, kao i ostali subjekti koji pod određenim uslovima mogu obavljati trgovinsku djelatnost (fizička lica, udruženja građana, poljoprivrednici), propisuje se radno vrijeme prodajnih objekata i dodatno se uređuje postupanja i obaveze trgovaca u obavljanju trgovačke djelatnosti.
Također, zakon uređuje na potpuniji način pitanja koja su od značaja za potrošače kao što je odobravanje popusta ili prodaja sa sniženom cijenom.
Zakonom je detaljno je uređena internet prodaja, imajući u vidu njeno sve veće učešće u ukupnom maloprodajnom prometu. Razvojem internet prodaje javljaju se i određene devijacije uslijed pravno neuređenog stanja u oblasti elektronskog poslovanja u Federaciji BiH i nepreciznih zakonskih rješenja kojima je u minimalnoj mjeri ova oblast regulisana, pa je bilo neophodno predvidjeti adekvatne mehanizme kojima će se to ponašanje sankcionisati.
Stupanjem na snagu ovog zakona Vlada će osnovati i Savjet za razvoj trgovine Federacije BiH kao savjetodavno tijelo za potrebe unapređenja razvoja trgovine u Federaciji.
Poslanici glasali za stvaranje novih i razvoj postojećih subjekata male privrede
Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović kazao je da je glavni cilj Zakona o poticanju razvoja male privrede, kojeg su usvojili poslanici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, stvaranje poslovnog okruženja koje će povoljno uticati na stvaranje novih i razvoj postojećih subjekata male privrede, te njihovo stabilno i uspješno poslovanje.
Rješenja sadržana u Prijedlogu zakona o poticanju razvoja male privrede imaju cilj da značajno doprinesu razvoju male privrede, povečanju stope otvaranja novih produktivnih radnih mjesta, povećanju potencijala za privlačenje sredstava iz EU fondova i drugih donatorskih fondova, kao i povećanju učinkovitosti sistema male privrede", kazao je Mijatović.
Dodaje da Zakon predviđa uslove i način donošenja Strategije razvoja male privrede, donošenje akcionog plana, program poticaja, te osnivanje Vijeća za poticanje razvoja male privrede kao savjetodavnog tijela koje ima zadatak da promoviše značaj i principe poticanja razvoja male privrede i podstiče njihovu realizaciju, analizira rezultate poticajne politike, te podstiče aktivnosti na unapređivanju saradnje između privatnog i javnog sektora u oblasti male privrede.
Poslanici odobrili da poslodavci mogu zaključivati ugovore o radu sa studentima za povremene poslove
Predstavnički dom Federalnog parlamenta usvojio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o radu, koji propisuju da poslodavci mogu ubuduće zaključivati ugovore o radu sa studentima za privremene i povremene poslove u punom ili nepunom radnom vremenu.
Isključivo bi to bili poslovi bez većeg rizika, sezonski i pomoćni, za koje se s poslodavcem ugovara rad na određeno vrijeme.
"Povremeni i privremeni poslovi omogućavaju poslodavcu da u toku godine u trajanju od šest mjeseci mogu angažovati studente bilo da se radi o redovnim, vanrednim ili koji studiraju na daljinu. Vjerujem da će poslodavci iskoristiti radnu snagu studenata", rekao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Nada se da će ovo zakonsko rješenje usvojiti i Dom naroda kako bi stupilo na snagu, te "studentima već tokom ovog ljeta omogućiti da rade”. U toku rada, imali bi odmor pod istim uvjetima kao i osobe u radnom odnosu te druga prava u skladu s propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
"Ovo je početak reforme tržišta rada u Federaciji BiH", podvukao je Delić.
Odobren zakon da se stanovi vraćeni općinama dodjeljuju kategorijama koje do sad nisu tretirane.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH prihvatio je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova.
"S obzirom da je ostao određeni broj neriješenih stanova kojima uglavnom raspolažu općine neophodno je bilo stvoriti pravne pretpostavke da se višak stanova dodjeli i otkupi te na taj način zadovolje preostale kategorije građana koji nisu riješili stambeno pitanje", rekao je za Fenu federalni ministar prostornog uređenja Željko Nedić nakon odobravanja nacrta.
Izmjenama se, kako ističe, reguliše pitanje koje nije regulisano u važećem Zakonu, a to je pitanje “raspolaganja sa stanovima ukoliko davalac stana na korištenje nije podnio zahtjev za vraćanje stana na raspolaganje u propisanom roku”. U tom slučaju stan se stavlja na raspolaganje općini na čijoj se teritoriji nalazi.
"Članom 2. regulisana je pravna situacija kada davalac stana na korištenje raspolaže viškom stanova koji nisu dodjeljeni svojim radnicima iz razloga starosti stana, nezainteresovanosti za ulaganja u stan i sl. da se omogući svim licima da putem javnog konkursa mogu steći pravo na dodjelu stanova na korištenje. Razriješenje navedene pravne situacije zatražila je svojom inicijativom Opština Zavidovići i ista je upotpunosti osnovana", kazao je Nedić.
Također, i u drugi odredbama ovog zakona u postupku konsultiranja sa lokalnim zajednicama prihvaćene su njihove primjedbe i ugrađene u tekst zakona.
"Nadam se da će zakon biti prihvaćen i u Domu naroda nakon čega ćemo provesti javnu raspravu i izraditi prijedlog zakona", poručio Nedić.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt BHRT, 23.04.2024.
Naslov: Redakcija