Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

PREDNACRT ZAKONA O AMNESTIJI RS: Osuđenici koji ne dobiju rješenje o amnestiji, a ispune uslove, moći da se žale predsjedniku suda u kojem su osuđeni

23.01.2018.


Zakon o amnestiji RS još se nije našao pred skupštinskim poslanicima. Prije pola godine je najavljeno da će na hitno usvajanje, a predlagač tvrdi da je potrebno još pregovora.

Nezvanično, zapelo je na stavci u kojoj Zakon predviđa amnestiju osuđenicima za ratne zločine, jer bi takav zakon bio u suprotnosti sa Evropskom konvencijom za ljudska prava.

Ministar pravde RS, Anton Kasipović, i predlagač zakona, poručuje da će nastojati da se zakon u potpunosti prilagodi međunarodnim konvencijama, ali ne precizira da li je postojeći tekst sporan.

"Naravno da ćemo u svemu tom voditi računa apsolutno o tome da se ne krši Evropska povelja o pravu. Jednostavno tražićemo rješenje koje je prihvatljivo i koje neće naići na eventualni problem u Vijeću naroda", kaže Anton Kasipović, ministar pravde RS.

Zakon je trenutno u formi prednacrta, i nema ga na sajtu Narodne skupštine. Prije pola godine je najavljeno da će omogućiti smanjenje kazne za jednu četvrtinu, pravosnažno osuđenim zatvorenicima. Ipak, isključuje amnestiranje osuđenih za silovanje, obljubu, trgovinu ljudima, proizvodnju i konzumiranje droge, te nova krivična djela počinjena tokom slobodnih vikenda.

U Ombudsmanu kažu da su učestvovali u izradi teksta, te da u njemu ne vide ništa sporno.

"Ja sam bio uključen u tu priču i bio sam na sastancima u Narodnoj skupštini. Ono što ja znam, zakon bi trebalo da ide u proceduru. Mislim da je tekst zakona sasvim u redu, da je privedeno sve to kraju, a sad je samo stvar parlamenta da to uradi", navodi Ljubinko Mitrović, Ombudsman.

Nedeljko Glamočak član odbora koji je inicirao donošenje Zakona o amnestiji potvrđuje da bi Zakon obuhvatio i osuđenike za ratne zločine. Tvrdi da bi se, ipak, vodilo računa da jednaka prava na amnestiju imaju osuđenici sva tri konstitutivna naroda. Sumnja, kaže, da bi takav tekst bio u suprotnosti sa evropskom poveljom.

"Po meni, mislim da ne bi, jer već sada postoji formulacija u zakonskom rješenju, nakon dvije trećine izvršene kazne, mnoge ljude oslobađaju, i idu na uslovni otpust. Otprilike lica koja bi obuhvatio taj zakon imaju veći dio kazne već odslužen, tako da bi ovaj zakon neznatno možda smanjio", pojašnjava Nedeljko Glamočak, poslanik u Narodnoj skupštini RS.

Zakon o amnestiji Srpske, trebalo bi da rastereti zatvorske kapacitete. U prednacrtu stoji i da će osuđenici koji ne dobiju rješenje o amnestiji, a ispune uslove, moći da se žale predsjedniku suda u kojem su osuđeni.


IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, 21.01.2018.

Naslov: Redakcija