Uprkos ispunjavanju osnovnih kriterija i ozbiljnoj namjeri da učestvuju na javnim pozivima, brojne firme i preduzetnici u Bosni i Hercegovini bivaju odbijeni već u prvom koraku – zbog proceduralnih grešaka u dokumentaciji.
Jedan od najčešćih problema u praksi jeste pogrešno pribavljeno uvjerenje o nekažnjavanju, odnosno nevođenju krivičnog postupka – dokument koji je uslov za učešće u brojnim javnim pozivima, posebno onim koji se finansiraju iz budžeta.”
Iako je uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka rutinski dokument, pogrešan izbor suda može vas automatski diskvalifikovati. Naime, naizgled mala greška u papirologiji koštala je brojne firme šanse za dobijanje javnih sredstava. Istražili smo šta se desilo, kako da se to vama ne dogodi i donosimo pojašnjenje ko je zapravo "nadležan".
U javnim pozivima često se koristi izraz "uvjerenje nadležnog suda", ali bez preciziranja koji je to sud, što indicira da morate znati koji je sud za šta nadležan. U praksi, mnogi aplikanti automatski pribavljaju uvjerenje u Općinskom sudu prema mjestu sjedišta, što jeste uobičajena procedura. Međutim, kada se u javnom pozivu traži uvjerenje kojim podnosilac prijave dokazuje da mu u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivična djela kao što su korupcija, prevara i pranje novca, nadležnost ne pripada općinskim sudovima, već Sudu Bosne i Hercegovine.
Upravo ova razlika biva presudna za odbacivanje velikog broja prijava jer priložena uvjerenja nisu obuhvatala provjeru za djela iz nadležnosti državnog suda. Nedavno okončani javni poziv za poticaj razvoja ženskog poduzetništva Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, na kojem je odbijeno više od stotinu firmi poduzetnica, je samo jedan od primjera.
Oko stotinu prijava je odbijeno upravo zbog toga što su firme priložile uvjerenje izdato od Općinskog suda u Sarajevu, jer je za određene krivične radnje (kao što su korupcija, prevara i pranje novca) nadležnost isključivo u rukama Suda Bosne i Hercegovine.
Iako tekst javnog poziva nije precizirao tačan naziv nadležnog suda, već je samo naveo "nadležni sud", pokazalo se da je tumačenje tog pojma ključno – a nerijetko i pogubno za učesnike.
Svojim nejasnim i nepotpunim formulacijama institucije svjesno ili nesvjesno dovode poduzetnike u zabludu i stavljaju ih u neravnopravan položaj. Time snose odgovornost za masovna odbijanja prijava i otvaraju sumnju da se takvi uslovi koriste kako bi se pogodovalo pojedinim aplikantima.
"Javni poziv je jasno tražio uvjerenje nadležnog suda, bez ikakvog preciziranja da se radi o Sudu BiH. Mi smo u skladu s tim dostavili uvjerenje Općinskog suda u Sarajevu koje sadrži sve tražene elemente i potvrđuje da ovlašteno lice nije osuđivano za krivična djela iz Javnog poziva. Tek se u obrazloženju odbijanja prvi put pojavljuje zahtjev za uvjerenjem Suda BiH, što predstavlja proizvoljno tumačenje i mijenjanje uslova nakon što je poziv već zaključen", kazala je Zinaida Jamakosmanović, vlasnica agencije ZI Public Relations Consultancy, jedna od onih čija je prijava odbijena na preliminarnoj listi.
Smatra da takva kontradiktornost i nedorečenost dovode u pitanje transparentnost postupka i stavljaju prijavitelje u neravnopravan položaj.
"Kako bi se izbjegli slični nesporazumi u budućnosti, jasno bi trebalo precizirati iz kojeg suda se pribavlja uvjerenje i osigurati da tumačenje uslova Javnog poziva bude jedinstveno i transparentno za sve prijavitelje. U skladu s ovim, očekujemo da se naša prijava ponovo razmotri u skladu s onim što je zaista navedeno u Javnom pozivu, a ne prema naknadnim i neosnovanim tumačenjima", istakla je.
Pravna osnova i zvaničan stav
Da bi se razumjelo šta "nadležni sud" zapravo znači, važno je podsjetiti na Zakon o javnim nabavkama ("Sl. glasnik BiH", br. 39/2014, 59/2022 i 50/2024). Član 45. stav (1) tačka a) propisuje da ponuđač ne smije biti osuđen pravosnažnom presudom za organizovani kriminal, korupciju, prevaru ili pranje novca.
Pravnici pojašnjavaju da se u praksi često pravi greška: ponuđači dostave samo uvjerenje općinskog suda, iako je za potpuni dokaz potrebno i uvjerenje Suda BiH.
Navedeni uslov se često traži i u drugim javnim oglasima (za dodjelu subvencija i sl.) kao dokaz o ličnoj sposobnosti aplikanta na javni poziv.
"U praksi se često javlja dilema, te je uobičajena pogreška da ponuđači /aplikanti dostavljaju Uvjerenje Općinskog suda po mjestu sjedišta/prebivališta kojim se potvrđuje da npr. pred sudovima u Bosni i Hercegovini nije podignuta optužnica koja je stupila na snagu, odnosno da nije potvrđena optužnica, a niti je izrečena osuđujuća presuda. Dakle, ponuđač/ aplikant treba dokazati da nije u krivičnom postupku osuđen pravosnažnom presudom za krivična djela organizovanog kriminala, korupciju, prevaru ili pranje novca, u skladu sa važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registrovan", navode iz Norma Consultinga.
Podsjećaju da je Agencija za javne nabavke je 2019. godine objavila i zvaničan stav. Da bi ponuda bila uredna, ponuđači moraju kumulativno dostaviti potvrdu Suda BiH i potvrdu suda prema sjedištu firme. Razlog je što u BiH ne postoji jedinstveni registar presuda za krivična djela korupcije, prevare i pranja novca.
"S tim u vezi, neophodno je da se tenderskom dokumentacijom /Javnim pozivom propiše obaveza za ponuđače/aplikante da su dužni dostaviti uvjerenje i Suda BiH i suda prema sjedištu/prebivalištu. Samo na taj način je u potpunosti jasan zahtjev koji ponuđači/aplikanti moraju ispuniti. Dakle, za postavljeni uslov potrebno je dostaviti navedena uvjerenja, koja se zajednički i zbirno cijene, i iz kojih je vidljivo da se odnose na sva krivična djela za koja se traži potvrda da ponuđač/aplikant nije osuđen", ističu.
Dakle, na tenderima i pozivima ne prolaze samo oni koji imaju najbolju ponudu – već i oni koji znaju kako da pravilno pripreme dokumentaciju. U birokratskom sistemu, svaka riječ ima težinu, a svaka nejasnoća može koštati firmu vrijednog ugovora i subvencija.
Nadamo se da ubuduće ovo neće biti razlog zbog kojeg će kvalitetne prijave biti odbijene, te da će jasnije upute i bolja informisanost spriječiti slične greške u budućnosti.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Akta, 21.08.2025.
Naslov: Redakcija