Osjećaj sigurnosti među građanima u našoj zemlji sve je manji iako statistika pokazuje drugačije. Policija se mora vratiti u naselja i tu rješavati probleme
U 2015. godini u Kantonu Sarajevo registrovano je 5.551 krivično djelo, od tada do danas taj broj je u konstantnom padu, tako da je u prošloj godini zabilježeno 3.880 događaja sa elementima krivičnog djela. Ta cifra je za 15,9 posto manja od one koja je zabilježena u 2021, a svaka godina je bila bolja od prethodne.
- Ako promatramo sigurnost u kantonu, poredeći sa sigurnosti velikih gradova u drugim državama, prema statistikama MUP-a smo još dobri. Međutim, kada govorimo o subjektivnom osjećaju sigurnosti, građani se sve više osjećaju nesigurni, jer je jako puno negativnih informacija koji se serviraju putem različitih medijskih kanala. Segment koji utiče na takvo stanje je nepostojanje strategije kriznog komunikacijskog upravljanja u trenutku kada se dese određeni događaji. Zbog toga dolazi do stvaranja dezinformacija, zbog čega se dodatno proširuju psihoze među građanima, kazao je profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević.
Stopa kriminaliteta u Tuzlanskom kantonu također je u padu kada se posmatraju godišnje statistike. U 2022. stopa kriminaliteta smanjila se za 6,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, također, smanjenje je zabilježeno i u 2021. godini u odnosu na 2020.
- Primijećeno je smanjenje broja krivičnih djela, naročito iz oblasti protiv imovine, krivičnih djela protiv života i tijela, protiv sloboda i prava čovjeka... Istina, postoji malo povećanje u dijelu sigurnosti prometa, ali i u tom dijelu je smanjen broj događaja sa smrtnom posljedicom. Tako da možemo konstatovati da je stanje sigurnosti u Tuzlanskom kantonu na zadovoljavajućem nivou, pogotovo u odnosu na prethodnu godinu, kazala je Adnana Sprečić, portparol MUP-a Tuzlanskog kantona.
Fraza koja se, nažalost, ustalila među građanima, „policija hapsi, sud pušta“, prema mišljenju mnogih je rak-rana opće sigurnosne situacije s obzirom na to da skoro 50% svih počinjenih krivičnih djela naprave upravo povratnici.
- Kaznena politika mora biti puno oštrija. Sudovi moraju uvesti u praksu da recidivisti ne mogu nakon trećeg ili četvrtog krivičnog djela dobiti uvjetnu kaznu. I najbitnija stvar koja se mora uvesti jeste rad policije u zajednici i rad policije sa zajednicom. Da to ne bude u ovom obliku u kojem se trenutno radi, a to je dijeljenje letaka građanima. Umjesto toga, trebamo kontinuiranu saradnju i patroliranje u određenim četvrtima, komunikaciju sa određenim udruženjima, spoznavati probleme ljude i rješavati ih na najnižoj lokalnoj razini, zaključuje Dizdarević.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Oslobođenje, Kenan Čopra, 20.06.2023.
Naslov: Redakcija