Zastava Srbije

VIJEĆE MINISTARA BIH: Donijeta Odluka o utvrđivanju carinske tarife za 2021. godinu

21.12.2020.


Vijeće ministara BiH upoznato je s problemom obezbjeđenja preostalih finansijskih sredstava za nabavku vakcine protiv Covida-19 u okviru COVAX mehanizma i izrazilo zabrinutost da bi neizvršavanje finansijskih obaveza moglo utjecati na smanjenje količina naručenih doza vakcina za Bosnu i Hercegovinu, ali i zastoj u njihovoj isporuci.

Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH da predviđeni dio finansijskih sredstava za ove namjene što prije uplati, s obzirom na to da su ranije svoje finansijske obaveze završile vlade Republike Srpske i Brčko distrikta BiH.

Podsjećamo da je Vijeće ministara BiH još u septembru završilo obaveze u pogledu nabavke vakcina protiv Covida-19 za BiH, kada je ugovoreno 1.230.000 doza vakcina.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog memoranduma o razumijevanju između Evropske unije kao zajmodavca i Bosne i Hercegovine kao zajmoprimca – makrofinansijska pomoć za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 250 miliona eura i Prijedlog sporazuma o kreditnoj liniji između Evropske unije, kao zajmodavca, i Bosne i Hercegovine, kao zajmoprimca, i Centralne banke BiH, kao agenta zajmoprimca - makrofinansijska pomoć za Bosnu i Hercegovinu.

Sredstva povoljnog zajma bit će usmjerena na Republiku Srpsku (37,5%), Federaciju Bosne i Hercegovine (61,5%) i Brčko distrikt (1%).

Cilj predložene makrofinansijske pomoći je da se pomogne Bosni i Hercegovini, odnosno entitetima i Brčko distriktu BiH u budžetskim potrebama koje su se javile kao posljedica pandemije koronavirusa.

Pomoć je namijenjena kao podrška BiH za ekonomsku stabilizaciju i program reformi, a isplaćuje se u dvije rate, od kojih svaka iznosi do 125 miliona eura.

Prva tranša se isplaćuje bez ikakvih dodatnih mjera ekonomske politike i bit će dostupna nakon stupanja na snagu ovog memoranduma i sporazuma o zajmu.

Druga tranša se očekuje nakon ispunjenja definiranih mjera ekonomske politike u Bosni i Hercegovini, odnosno entitetima i Brčko distriktu, koje se odnose na jačanje institucionalnog okvira za makroekonomsku analizu i planiranje, finansijski sektor, dobro upravljanje i borbu protiv korupcije, kao i podršku ekonomskom oporavku i zapošljavanju.

Prijedlozi memoranduma i sporazuma, sa osnovama za vođenje pregovora, bit će dostavljeni Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za njihove potpisnike predloženi su ministar finansija i trezora BiH, a uime Centralne banke BiH njen guverner.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj Ministarstva finansija i trezora BiH o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za period I - IX 2020. godine.

Prema Izvještaju, ukupni prihodi, finansiranje i primici u ovom periodu iznosili su 767.538.996 KM, a rashodi 645.514.437 KM.

Uz smanjenje broja zaposlenih, nastavljene su uštede na primanjima i materijalnim troškovima i u 2020. godini, među kojima su i plaće zaposlenih koje su ostale na istom nivou kao u drugoj polovini 2012. godine. Samo policijski službenici od kraja septembra 2017. godine imaju povećane platne koeficijente, kao i vojne osobe od polovine juna 2020. godine, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i nakadama u institucijama BiH.

U devet mjeseci 2020. godine, sve dospjele obaveze po osnovu vanjskog državnog duga su izmirene pravovremeno u ukupnom iznosu 532.234.540,70 KM

Ministarstvo finansija i trezora BiH će ovaj izvještaj objaviti na svojoj web-stranici.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument okvirnog budžeta institucija Bosne i Hercegovine za period od 2021. do 2023. godine, koji prati ranije usvojeni Globalni okvir fiskalog bilansa i politika u BiH za ovaj period.

DOB institucija BiH za ovaj period iskazuje ukupni nivo rashoda institucija BiH (isključujući servisiranje vanjskog duga) u iznosu od milijardu i 27,1 milion KM za svaku godinu, uz izdvajanje sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje po 780 miliona KM na godišnjem nivou.

DOB prati i podržava reforme u BiH i provođenje ranije definiranih 14 strateških ciljeva, uključujući makroekonomsku stabilnost, razvoj ekonomije, ravnomjeran regionalni razvoj, brži i efikasniji razvoj poljoprivrede i ruralnog sektora, razvoj energetskih potencijala, povećanje mogućnosti za zapošljavanje, promoviranje inkluzivnosti u obrazovanju te smanjenje siromaštva u BiH.

Ministarstvo finansija i trezora BiH pripremilo je ovaj dokument uz aktivno učešće Direkcije za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH (DEP) i Odjela za makroekonomsku analizu (OMA) pri Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je Odluku o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za period januar - mart 2021. godine

Za finansiranje institucija BiH u ovom petriodu odobrena su sredstva u iznosu 249.000.000 KM, što predstavlja 1/4 sredstava odobrenih za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu.

Nastavak finansiranja višegodišnjih projekata koji su usvojeni u budžetima prethodnih godina, kao i programa posebnih namjena vršit će se iz sredstava koja su prenesena u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH, odnosno obezbijeđena namjenskim donacijama i drugim namjenskim sredstvima.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva sigurnosti sa Planom mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini od 14. 12. 2020. godine, te donijelo odgovarajuće zaključke u cilju efikasnog provođenja ovog plana.

Ažurirani plan mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u BiH sadrži sedam prioriteta, 24 mjere i 127 aktivnosti, što predstavlja povećanje u svim segmentima u odnosu na plan iz 2018. godine, koji je sadržavao pet prioriteta, 17 mjera i 73 aktivnosti.

Određenim mjerama planirana je bolja saradnja i koordinacija svih institucija i sigurnosnih agencija u skladu sa njihovim nadležnostima na planu zaštite granice BiH. Plan mjera je ažuriran i unaprijeđen i u dijelu koji se, između ostalog, odnosi na poboljšanje koordinacije i saradnje ključnih aktera, uključenih u proces upravljanja migracijama i suzbijanje nezakonitih migracija, očuvanje javnog reda i sigurnosti bh. građana i njihove imovine. Također, planira se bolja koordinacija svih institucija u BiH nadležnih za pitanja stranaca koji su nezakonito ušli u BiH, kako bi se izmjestili izvan naseljenih i urbanih mjesta u za to posebno izgrađene objekte.

Planom se želi poboljšati i koordinacija aktivnosti s nadležnim tijelima na nivou regionalne i međunarodne saradnje u borbi protiv nezakonitih migracija, kao i saradnje s donatorima i međunarodnim organizacijama.

Među prioritetima je bolje provođenje sporazuma o readmisiji i jačanje readmisijskih i kapaciteta u oblasti azila, kao i intenzivnija borba protiv krijumčarenja migrantima.

Jačanje Granične policije BiH te kapaciteta za efikasnije upravljanje nezakonitim migracijama u BiH ostaje prioritet Vijeća ministara BiH.

Dva nova prioriteta odnose se na podršku lokalnim zajednicama u kojima su uspostavljeni privremeni prihvatni centri, ali i na jačanje kapaciteta Koordinacionog tijela za pitanja migracija u BiH, odnosno Operativnog štaba za pitanja migracija u BiH.

Za realizaciju Plana mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u BiH je potrebno 215.253.700 KM, od čega je iz budžeta institucija BiH potrebno izdvojiti dva miliona KM, a putem donacija 189.838.900 KM, te koristeći budžet i donacije, potrebno je osigurati 23.414.800 KM.

Međunarodne organizacije pozvane su da se još aktivnije uključe u realizaciju planiranih aktivnosti i obezbjeđenje potrebnih finansijskih sredstava za realizaciju ovog plana, a institucije BiH da, u skladu sa svojim nadležnostima, poduzmu potrebne aktivnosti, kako bi se što više planiranih mjera realiziralo putem donatorskih sredstava.

Institucije i agencije u BiH zadužene su da, kao nosioci aktivnosti u skladu sa svojim nadležnostima, odmah poduzmu potrebne aktivnosti kako bi se realizirale mjere i aktivnosti predložene u ovom planu.

Informacija sa Planom mjera bit će dostavljena na realizaciju svim institucijama i organima u BiH na koje se odnosi.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke (EIB), Koridor 5c Medakovo – Poprikuše, vrijedan 340 miliona eura.

Dionica Medakovo - Poprikuše se sastoji od dva dijela i to Medakovo - Ozimice i Ozimice – Poprikuše. Na ovim dionicama autoceste planirana je izgradnja više mostova, tunela i odmorišta u periodu od 2021. do 2025. godine.

Ukupna vrijednost Projekta je procijenjena na 391 miliona eura, od čega EIB kredit iznosi 340 miliona eura, a vlastita i druga sredstva 51 milion eura. Alokacija kredita je na Federaciju BiH, s rokom otplate od 25 godina, uključujući grace period od šest godina.

Projekt se odnosi na izgradnju, najvećim dijelom na ovoj trasi, oko 35 km duge dionice autoceste Panevropskog Koridora 5c koji povezuje Mađarsku i istočnu Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom i Jadranskim morem. Dio je većeg programa izgradnje Koridora 5c (ukupne dužine 335 km) na teritoriji BiH, čiji je cilj podizanje funkcionalnosti postojećeg cestovnog koridora sjever – jug na viši nivo, uz istovremenu izgradnju moderne infrastrukture i povećanu sigurnost i kapacitet ceste.

Prijedlog ugovora s Osnovama za njegovo zaključivanje bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar finansija i trezora BiH.

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o usvajanju Akcionog plana za reformu javne uprave, kojim će biti realizirani ciljevi i mjere definirani Strateškim okvirom za reformu javne uprave do 2022. godine

Usvajanje akcionog plana jedan je od ključnih koraka kojim Vijeće ministara BiH realizira jedan od 14 prioriteta za daljnje napredovanje u procesu evropskih integracija.

Cilj je unaprijediti sveukupno funkcioniranje javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u BiH.

Akcioni plan obuhvata pet stubova u kojima su planirane reformske intervencije, i to Razvoj politika i koordinacija, Državna služba i upravljanje ljudskim potencijalima, Odgovornost, Pružanje usluga i Upravljanje javnim finansijama, te sadrži ukupno 165 aktivnosti koje će biti realizirane do 2022. godine.

Ured koordinatora za reformu javne uprave zadužen je da provede sve pripremne radnje i obezbijedi neophodne uvjete za uspješnu implementaciju Akcionog plana, uključujući nesmetan nastavak rada strukture za koordinaciju reforme javne uprave, redovne koordinacione sastanke i daljnje jačanje efikasnosti koordinacije, te otvaranje razgovora sa donatorima i reaktivaciju Fonda za reformu javne uprave radi osiguranja finansijskih sredstava za implementaciju planiranih aktivnosti iz Akcionog plana.

Zadužuju se sve institucije na državnom nivou, navedene u Akcionom planu za reformu javne uprave kao provodioci mjera, da ciljeve, aktivnosti i indikatore uspješnosti uvrste u srednjoročne i godišnje planove rada.

Za realizaciju aktivnosti planiranih Akcionim planom za reformu javne uprave u periodu od 2018. do 2022. godine potrebno je 61.473.895 KM, od čega je oko 60 miliona KM potrebno obezbijediti iz donacija.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog amandmana 2 na Sporazum o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za projekt jačanja bankarskog sektora, kojim je planirano restrukturiranje neutrošenih sredstava kredita radi pomoći u otklanjanju posljedica pandemije COVID-19.

Predloženim Amandmanom 2 planirano je restrukturiranje 7.960.000 eura na način da se u okviru komponete 1 projekta uvede dodatni indikator u vezi sa isplatom (DLI), koji se odnosi na jačanje regulative banaka i supervizije u skladu sa bazelskim principima. Također, planirano je restrukturiranje komponente 4 koja bi postala COVID-19 komponenta i odnosi se na promoviranje pristupa finansiranju preduzeća pogođenih COVID-19 kroz regulatorne mjere i mjere likvidnosti, zadržavajući finansijsku stabilnost i poboljšanje upravljanja i poslovnog modela Razvojne banke Federacije BiH.

Ranijim Amandmanom 1, koji je potpisan 2. 7. 2020. godine, izvršeno je restrukturiranje komponente kredita za Republiku Srpsku u iznosu od 8.030.000 eura na način da se dio sredstava usmjerava na unapređenje aktivnosti na regulaciji i superviziji banaka putem Agencije za bankarstvo RS i restrukturiranje komponente 4, koja se odnosi na promoviranje pristupa finansiranju preduzeća pogođenih COVID-19 kroz regulatorne mjere i mjere likvidnosti, zadržavajući finansijsku stabilnost, kao i poboljšanje upravljanja i poslovnog modela Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.

Sporazum o zajmu između BiH i IBRD-a, u iznosu 56.600.000 eura, potpisan je 31. 10. 2017. godine. Federaciji BiH i Republici Srpskoj pripalo je po 28.300.000 evra.

Uslijed pandemije COVID-19 vlade Federacije BiH i Republike Srpske usvojile su programe aktivnosti za očuvanje radnih mjesta, održavanje i poboljšavanje likvidnosti kompanija i očuvanje stabilnosti bankarskog sektora. S ciljem realizacije ovih mjera, predloženo je restrukturiranje neutrošenih sredstava kredita.

Prijedlog amandmana 2 sa Osnovama bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju zakonsku proceduru, uz prijedlog da se za bh. potpisnika odredi ministar finansija i trezora BiH.

Na prijedlog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, donesena je Odluka o odobravanju sredstava tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu, u iznosu od 10.000 KM, koja će biti dodijeljena Nezavisnim novinama u svrhu podrške organizaciji manifestacije "Izbor sportiste godine", čime je nastavljena praksa iz ranijih godina.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, usvojilo je Informaciju o nastavku saradnje između UN i BiH u predstojećem petogodišnjem periodu predstavljenom u dokumentu "Okvir saradnje za održivi razvoj između Ujedinjenih naroda (UN) i Bosne i Hercegovine u periodu 2021. – 2025.".

Na sjednici je usvojen dokument "Okvir saradnje za održivi razvoj između Ujedinjenih naroda i Bosne i Hercegovine u periodu 2021. - 2025. godine," koji će Ministarstvo vanjskih poslova dostaviti Predsjedništvu BiH, a za bh. potpisnika predložen je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Nastavak dosadašnje uspješne saradnje UN i BiH predstavlja zajedničko opredjeljenje za rad u bliskom partnerstvu u cilju ostvarivanja rezultata koji će pomoći svim ljudima u BiH da žive duže, zdravije i prosperitetnije te sigurnije živote.

Ovaj dokument predstavlja strateški okvir partnerstva u predstojećem petogodišnjem periodu između Ujedinjenih naroda i Bosne i Hercegovine na rješavanju potreba i provođenju prioriteta u domenu održivog razvoja u BiH.

Finalizirani Okvir saradnje također posvećuje pažnju aktuelnoj krizi prouzrokovanoj pandemijom COVID-19.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o utvrđivanju carinske tarife za 2021. godinu, koja je usklađena sa Kombinovanom nomenklaturom Evropske unije.

 Na ovaj način stvaraju se uvjeti za uspješnije obavljanje vanjskotrgovinskih poslova između privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini i privrednih subjekata u zemljama potpisnicama CEFTA sporazuma, odnosno državama članicama Evropske unije.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstvo finansija i trezora, donijelo je Odluku o imenovanju članova zajedničkih komisija i članova Pregovaračkog tima za provođenje Sporazuma o pitanjima sukcesije, čime je omogućen nastavak rada ovih timova.

Riječ je o članovima Stalne zajedničke komisije sa viših predstavnika država nasljednica; Zajedničke komisije po pitanjima iz Aneksa A Sporazuma; Zajedničke komisije po pitanjima iz Aneksa B Sporazuma; Zajedničke komisije po pitanjima iz Aneksa C Sporazuma; Zajedničke komisije po pitanjima iz Aneksa D Sporazuma i Zajedničke komisije po pitanjima iz Aneksa G Sporazuma.

Članovi ovih tijela imenovani su u pregovarački tim za provođenje Sporazuma o pitanjima sukcesije.

Članovi pregovaračkih timova obavezni su da sačine Program za nastavak aktivnosti i vođenje pregovora iz oblasti svog zaduženja.

Sadržaj Programa treba obuhvatiti aktivnosti koje će rezultirati u definiranju nacrta platforme ili osnova za nastavak pregovora, a koji će biti dostavljen na razmatranje Vijeću ministara BiH.

Pregovarački tim obavezan je podnositi izvještaj o svom radu Vijeću ministara BiH jednom godišnje.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o uspostavljanju Radne grupe za izradu Strategije u oblasti migracija i azila i Akcionog plana za period 2021. – 2025. godine.

Članovi ove radne grupe su predstavnici nadležnih državnih, entitetskih i institucija Brčko distrikta BiH. Strategija i prateći akcioni plan će obuhvatiti pravnu regulativu i institucionalnu izgradnju u oblasti migracija i azila, uzimajući u obzir relevantne međunarodne standarde i zakonodavstvo, posebno Evropske unije.

Savjet ministara BiH usvojio je Zajednički program jačanja infrastrukture za finansiranje Ciljeva održivog razvoja (CoR) u BiH, koji će Ministarstvo finansija i trezora BiH uputiti Predsjedništvu BiH, uz prijedlog da se za potpisnika odredi ministar finansija i trezora.

Realizacija Zajedničkog programa će biti finansirana iz odobrenih sredstava Zajedničkog fonda za CoR i sredstava agencija Ujedinjenih naroda. Ukupna vrijednost Zajedničkog programa iznosi 1.291.861 USD, od čega će 999.861 američkih dolara finansirati Zajednički fond za CoR, a 292.000 američkih dolara agencije UN.

Bosna i Hercegovina je, zajedno sa ostalim članicama UN, na Samitu o održivom razvoju, održanom u septembru 2015. godine, usvojila Program održivog razvoja do 2030. godine, koji sadrži 17 ciljeva održivog razvoja radi iskorjenjivanja siromaštva, borbe protiv neravnopravnosti i nepravde i rješavanja pitanja klimatskih promjena.

Za podršku državama članicama u ostvarivanju ovih ciljeva UN je uspostavio Zajednički fond za CoR, a Tim UN u BiH osmislio je Zajednički program usmjeren na finansiranje prioriteta iz CoR-a kako bi BiH aplicirala za sredstva iz Zajedničkog fonda.

Svrha Zajedničkog programa je intenziviranje ulaganja u održivi razvoj kroz pokretanje širokog dijaloga i podrška vlastima na svim nivoima u BiH da uspostave osnоvnе elemente "eko sistema" za finansiranje CoR-a.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće rezerve za period I - IX 2020. godine koju će Ministarstvo finansija i trezora BiH dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH.

Prema Informaciji, u prvih devet mjeseci ove godine odobreno je 200.000 KM od ukupno planiranih 29.880.000 KM budžetske rezerve.

Ministarstvu vanjskih poslova BiH je 26. 3. 2020. godine odobreno 50.000 KM za evakuaciju iz Italije državljana BiH kojima je bilo neophodno organizirati povratak u svrhu zaštite zdravlja tokom pandemije koronavirusa.

Ministarstvu sigurnosti BiH je 6. 2. 2020. godine odobreno 100.000 KM u svrhu pružanja pomoći Republici Turskoj u saniranju posljedica zemljotresa koji se desio u januaru ove godine.

Osim toga, Ministarstvu civilnih poslova BiH je 16. 9. 2020. godine odobreno 50.000 KM za osiguranje finansijskih sredstava na ime troškova skladištenja, špedicije i transporta proisteklih iz Ugovora o nabavci vakcina sa Globalnom alijansom za vakcine (GAVI) protiv bolesti COVID-19 putem mehanizma KOVAX, a bit će izvršena u narednom periodu.

Vijeće ministara BiH je usvojilo Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za period 2016. - 2019. godine, koja je ukazala na pozitivna kretanja u ovoj oblasti.

Pozitivni pokazatelji odnose se na stabilnost količine proizvedenog sirovog mlijeka, rast tržišnosti pri otkupu svježeg sirovog mlijeka, rast količine proizvedenih mliječnih proizvoda, kao i rast izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda.

Vrijednost primarne proizvodnje u mljekarskom sektoru iznosi 300 miliona KM godišnje, a 13.000 proizvođača u cijelosti ili djelimično proizvodnjom mlijeka ostvaruje egzistencijalne prihode domaćinstva.

Pozitivna kretanja za proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda ostvarena su tokom posljednje četiri godine dobijanjem dozvole za izvoz na tržište Evropske unije, a uvjete za ovu dozvolu ispunilo je 11 mljekara iz BiH.

Najznačajniji trgovinski partneri Bosne i Hercegovine u vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda su zemlje CEFTA-e, na čije tržište BiH plasira oko 87% ovih proizvoda, i Evropska unija, gdje se plasira oko 12% proizvoda, od čega 95% na tržište Republike Hrvatske.

Jedan od značajnih problema sa kojima se susreo mljekarski sektor u 2019. godini bila je odluka vlasti u Prištini da uvedu 100% carine na uvoz svih proizvoda iz BiH, što je potpuno obustavilo izvoz na to područje. Ipak, bez obzira na gubitak kosovskog tržišta, povećan je izvoz na ostala tržišta i ostvaren izvoz od 106 miliona KM, što je najveća vrijednost kada je riječ o plasmanu mlijeka i mliječnih proizvoda na inostrano tržište.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Uprave za indirektno oporezivanje BiH, donijelo je Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta "Izgradnja i opremanje graničnog prijelaza Osoje", procijenjene vrijednosti 4.200.000 KM.

Na sjednici je donesena i Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta "Izgradnja i opremanje graničnog prijelaza Doljani", procijenjene vrijednosti 4.200.000 KM.

Ugovorom o graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske Granični prijelaz Osoje - Vinjani Gornji određen je kao međunarodni granični prijelaz za putnički promet, uz promet praznih kamiona, a Granični prijelaz Doljani - Metković kao međunarodni granični prijelaz za putnički promet.

Izgradnja i opremanje ova dva granična prijelaza bit će finansirani iz sredstava koja su Upravi za indirektno oporezivanje odobrena Zakonom o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu.

Uprava za indirektno oporezivanje je planirala izgradnju graničnih prijelaza Osoje i Doljani, jer raspoloživa infrastruktura na postojećim ne zadovoljava ni minimum uvjeta propisanih,,Pravilnikom o standardima i uvjetima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini".

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta "Izgradnja i opremanje objekta za smještaj zaposlenih Uprave za indirektno oporezivanje i Granične policije na aerodromu u Banjoj Luci", procijenjene vrijednosti 3.000.000 KM.

Uprava za indirektno oporezivanje je ovaj projekt uvrstila u plan projekcije izdataka za period 2020. - 2022. godine.

Međunarodni aerodrom Banja Luka je obezbijedio zemljište za potrebe izgradnje ovog objekta.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za izdržavanje stranca za vrijeme namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini.

Najmanji iznos sredstava kojima stranac mora raspolagati kod ulaska u BiH za 2021. godinu je 150 KM za svaki dan namjeravanog boravka u BiH, ili protuvrijednost u stranoj konvertibilnoj valuti, a riječ je o istom iznosu kao i prethodnih godina.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je Odluku o imenovanju članova Upravnog odbora (UO) Agencije za osiguranje u Bosni i Hercegovini, nakon što je dosadašnjem sazivu istekao mandat polovinom ove godine.

Ministarstvo finansija i trezora predložilo je tri člana UO ispred Vijeća ministara BiH, dok su entitetska ministarstva finansija dostavila svoje prijedloge za imenovanja po dva člana u skladu sa Zakonom o Agenciji za osiguranje u BiH.

Predsjednik i članovi UO Agencije za osiguranje u BiH imenovani su na period od tri godine.

Vijeće ministara BiH nije postiglo konsenzus tokom glasanja o prijedlogu odluke o uspostavljanju privremenog prihvatnog centra za smještaj migranata "Lipa", te će ova odluka biti ponovo na dnevnom redu u drugom krugu glasanja.


IZVOR: Vebsajt Vijeće ministara BiH, 17.12.2020.

Naslov: Redakcija