Usljed udara korona krize na ekonomski sektor u BiH, javni prihodi u periodu april - jun pali su za čak 20 odsto u odnosu na isti period lani, stoji u najnovijem izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu pridruživanja, koji kvartalno objavljuje Evropska komisija.
Kako ističu, rejting agencija "Standard&Poor's" je u aprilu zadržala rejting BiH na B nivou, ali je promijenila predviđanje za naredni period s "pozitivnog" na "stabilan", što znači da se očekuju negativni trendovi, ali ne pretjerano dramatični. U Evropskoj komisiji podsjećaju da su zemlje zapadnog Balkana i Turska 19. maja usvojile zajedničke zaključke u ekonomskom i finansijskom dijalogu.
"Uzimajući u obzir ekonomske posljedice pandemije, ovaj dijalog je ponukao zemlje da između ostalog preduzmu neophodne fiskalne mjere da ublaže ekonomski šok zbog krize koju je prouzrokovao kovid-19, da ubrzaju ekonomski oporavak i pažljivo prate finansijske izazove koji su rezultirali zbog nje", naglašeno je.
Kada se radi o osnovnim ekonomskim pokazateljima, u Evropskoj komisiji su konstatovali da je ekonomska aktivnost u prvom kvartalu smanjena zbog manje potražnje u inostranstvu, ali i domaćim ograničenjima u dobavnim lancima. To znači da je ekonomska aktivnost opala ne samo zbog manje potražnje, već i činjenice da dobavljači nisu bili u stanju da isporuče potrebne komponente.
"Jedan od razloga je i zatvaranje glavne fabrike aluminijuma u zemlji zbog međunarodnih finansijskih problema", istaknuto je u izvještaju.
Tračak nade koji nije do kraja potopio bh. privredu, barem sudeći po izvještaju, jeste činjenica da je domaća potražnja ostala relativno jaka, koja je doprinijela ekonomskom rastu u posljednja tri kvartala.
"Ako se gleda po sektorima, glavni faktori rasta su trgovina, transport, hotelijerstvo, ali i komunikacione tehnolohgije i informatika. Građevinstvo, proizvodnja i rudarstvo su poslovali lošije od ostatka ekonomije", naglašeno je.
Međutim, kako ističu, kada se pogledaju podaci za april u poređenju sa istim periodom lani, došlo je do naglog pada industrijskih parametara.
"Uzevši zajedno april i maj ove godine imaju 16 odsto manji nivo aktivnosti, ali maj je imao za dva odsto veću ekonomsku aktivnost u poređenju s aprilom", ističu u izvještaju.
Podaci o zaposlenosti uglavnom su slični i poklapaju se s podacima iz prethodnih izvještaja, koji kontinuirano ukazuju na veće iseljavanje stanovništva. Biće zanimljivo iščitati podatke iz narednog izvještaja, u kojem će se moći vidjeti kako izgleda iseljavanje stanovništva tokom perioda zatvaranja granica i smanjene ekonomske aktivnosti u Evropi, a prevashodno u Njemačkoj.
Što se tiče regiona, navedeno je da su negativni ekonomski efekti postali vidljivi već u prvom kvartalu, te da je u prosjeku u tom periodu privredni rast usporio sa 4,3 odsto na 2,5 odsto u odnosu na isti period lani. Najveći faktori za ove trendove su, kako je naglašeno, sve dublja recesija u Albaniji, te usporavanje rasta u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.
"Pritisci na javne finansije evidentni su u svim zemljama regiona i sve su se, osim Srbije, obratile Međunarodnom monetarnom fondu za finansijsku pomoć. Radna mjesta su i u prvom kvartalu nastavila rasti, ali po znatno usporenijoj stopi", naglašeno je u izvještaju.
IZVOR: Vebsajt Nezavisne, Dejan Šajinović, 17.07.2020.
Naslov: Redakcija