Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

NEOPHODNO REINTEGRIRANJE PRAVA NA NAKNADU ZAPOSLENOJ PORODILJI U SISTEM PRAVA IZ RADNOG ODNOSA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA


Dopremijer i federalni ministar rada i socijalne politike, Vesko Drljača, istakao je tri moguća rješenja problema porodilja u Federaciji BiH, koja će biti razmatrana na jednoj od narednih sjednica Vlade Federacije BiH.

Po njegovim riječima, najprihvatljivije i provodljivije rješenje je reintegriranje prava na naknadu zaposlenoj porodilji u sistem prava iz radnog odnosa i zdravstvenog osiguranja.

- To podrazumijeva vezivanje tog prava za uplaćene doprinose po osnovu zdravstvenog osiguranja - kaže Drljača smatrajući da nema potrebe da porodilje budu u socijalnoj zaštiti kada plaćaju zdravstveno osiguranje i doprinose.

Porodilje moraju sticati prava po osnovu radnopravnog statusa, te Drljača poručuje da će to univerzalno rješenje biti provedeno u Federaciji BiH.

Govoreći koja bi bila visina naknade, ističe da bi se vjerovatno išlo alternativno da bude prosjek prosječne plaće porodilje kao osnovica.

Druga opcija je zadržavanje postojećeg stanja - administriranje i isplatu novčanih naknada porodilji u radnom odnosu iz sistema socijalne zaštite.

- Eventualnim izmjenama zakona išla bi se na utvrđivanje jedinstvene osnovice to jest jedinstvenog procenta za obračun ove naknade - rekao je Drljača.

Iako bi se utvrdila osnovica u iznosu od 66 posto prosječne plaće uvjeren je da to ne bi dovelo do rješenja problema, jer i to zavisi od budžeta.

Treće rješenje je finansiranje prava na naknadu zaposlenoj porodilji s razine Federacije BiH ili neposredno iz federalnog budžeta ili kroz fond za dječiju zaštitu, koje, tvrdi, nije u skladu s reformskim aktivnostima koje idu u smjeru smanjenja stopa doprinosa za obavezna osiguranja i rasterećenja privrede, što je navedeno u preporukama MMF-a.

- U dogledno vrijeme takav fond ne bi mogao funkcionirati jer znači osnivanje nove institucije - naveo je Drljača.

Kada Vlada FBiH izabere jednu od ove tri opcije radiće se Prednacrt zakona o zaštiti porodica sa djecom.

Inače, osam kantona je donijelo kantonalne zakone o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata i zaštite porodice s djecom. U tom kontekstu, u toku je izrada propisa u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a Vlada Posavskog kantona donijela je Uredbu o porodnim naknadama.

Dakle, diskriminacija se dešava u odnosu na: obavezno vrijeme rada prije porodiljskog odsustva kao uvjeta za ostvarivanje tog prava (od šest kantona u slučaju Kantona Sarajevoi Zapadnohercegovačkog kantona, do devet mjeseci u Livanjskom kantonu), visinu naknade u odnosu na platu (od 50 posto u slučaju Unsko-sanskog i Srednjobosanskog, 60 posto Kanton Sarajevo, 70 posto Zapadnohercegovački, 80 posto Zeničko-dobojski i Bosanskopodrinjski, 90 posto Tuzlanski i do 100 posto u Livanjskom kantonu.

Dva kantona imaju prosjek ispod međunarodnih standarda (dvije trećine plaće) to je Unsko-sanski i Srednjobosanski kanton.

- Više od 50 posto kantona funkcioniše u skladu s međunarodnim standardima - zaključio je Drljača u razgovoru za Fenu.


Izvor: Vebsajt Vijesti, 20.06.2016.