Skupština Kantona Sarajevo nije usvojila Izvještaj o radu Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo za 2019. godinu.
Glavna kantonalna tužiteljica Sabina Sarajlija ukazala je da su ostvarili kolektivnu normu od 107,54 posto te da je procent realizacije plana rješavanja starih predmeta tužilaštva 57,23 posto - predmeti stariji od dvije godine, što potvrđuje pozitivni trend rješavanja starih predmeta od 2016. godine.
Istakla je da je kolektivna kvaliteta optužnica 96,72 posto, dok je kolektivna kvaliteta naredbi o neprovođenju i obustavi istrage 99,34 posto.
"Kvalitet rada je dakle pozitivan trend ovog tužilaštva, pa je i ove godine dosegao zavidan nivo. Odnos pravosnažnih osuđujućih presuda i ukupnog broja pravosnažnih presuda je čak 95,80 posto", naglasila je Sarajlija.
U predmetima privrednog kriminala i korupcije, dodala je, podignuta je ukupno 51 optužnica u odnosu na 88 osoba.
"Smanjen je broj negativnih tužilačkih odluka - 2.336 odluka ili za 333 manje negativnih tužilačkih odluka nego 2018.godinu", dodala je Sarajlija.
Također je istakla da se nije značajnije povećao broj neriješenih istraga s obzirom na manji broj tužilaca u izvještajnom periodu te da je zadržan trend skraćivanja prosječne dužine trajanja predmeta, koja na 31. decembar 2019. godine iznosi 331 dan, te da je 2016. godine bio 739 dana.
"I na kraju, sam broj suđenja i broj podignutih optužnica u složenim privrednim i koruptivnim predmetima ukazuje da je ovo tužilaštvo obučeno za rad na složenim predmetima korupcije, organizovanog i privrednog kriminala, jer struktura predmeta u ovom Tužilaštvu ukazuje da KTKS ima u radu znatno više predmeta visoke korupcije i visokog nivoa organizovanog kriminala nego druga kantonalna/okružna tužilaštva", ukazala Sarajlija.
Zastupnici u Skupštini KS su usvojili Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja BiH. Ovim zakonom doći će do usaglašavanja sa federalnim zakonom koji reguliše ovu oblast, a jedna od najznačajnijih tačaka jeste da će se briga o stopostotnim RVI voditi kao zaposlenje.
"Osnovni razlog za donošenje ovog zakona je usklađivanje sa Federalnim zakonom, koji reguliše oblast boračko - invalidske zaštite, ali i poboljšanje važećeg teksta zakona, zbog uočenih nedostataka prilikom njegove primjene", pojasnio je ministar za boračka pitanja Hajrudin Grabovica.
Pravni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama Ustava Kantona
Sarajevo, Federalnog zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica i Federalnog zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica.
Prije tri godine u novembru mjesecu na snagu je stupio Zakon Federacije BiH o
izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i njihovih porodica. Njime su,
između ostalog, propisane definicije branilaca, dobrovoljaca, organizatora otpora i
veterana.
Definicije su izmijenjene i Kanton Sarajevo je u obavezi da uskladi Zakon o
dopunskim pravim boraca branitelja BiH. Nakon toga, u avgustu prošle godine, stupio je na snagu Federalni zakon o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica.
Ovim Federalnim zakonom propisana su im prava, ali je za neka od njih precizirano
da se uvjeti, način i postupak njihovog ostvarivanje uredi kantonalnim propisima, kao što je egzistencijalna naknada za branioce koji nisu obuhvaćeni Federalnim zakonom.
"Od ukupnog broja 87.877 demobiliziranih branilaca sa područja Kantona Sarajevo na evidenciji Službe za zapošljavanje ukupno je 3.953 pripadnika oružanih snaga
Republike BiH, mlađih od 57. godina", naglasio je ministar Grabovica.
Dodao je da pravo na egzistencijalnu naknadu mogu ostvariti, samo ukoliko imaju
manje od 57. godina, da su bili pripadnici oružanih snaga RBiH najmanje godinu
dana, da su prijavljeni kod nadležne službe za zapošljavanje najmanje godine dana
prije podnošenja zahtjeva, te da imaju prebivalište na području Kantona Sarajevo i ne ostvaruju mjesečne prihode veće od 50 posto minimalne penzije isplaćene u decembru 2018.godine, što iznosi 174, 03 KM.
Prema njegovim riječima, ovim prijedlogom zakona utvrđuje se visina mjesečnog iznosa novčane egzistencije, a to je pet KM po mjesecu provedenom u oružanim snagama, što znači da je najmanja naknada 60 KM, a najveća 240 KM.
U Budžetu KS za 2020. godinu je planirano 4.210.000 KM, što je prema procijeni
dovoljno za ovu namjenu u tekućoj godinu.
"Ukoliko bude trebao veći iznos, promijenit će se koeficijent za obračun, koji će
utvrditi Vlada KS kvartalno", rekao je ministar Grabovica.
Druga značajna izmjena je personalna asistencija za ratne vojne invalide,
paraplegičare i sto postotne RVI prve grupe, a kojima je priznato pravo na dodatak,
njegu i pomoć drugog lica. Ovo se pravo uređuje u okviru predviđenih sredstava bez potrebe za dodatnim izdvajanjima iz Budžeta.
Na primjer, prema riječima ministra Grabovice, imamo borca koji je ranjen kad je imao 22 godine i već je 24. godine nepokretan. O njemu brinu majka i sestra, a ovim zakonom će se briga o tim licima tretirati kao zaposlenje.
Treća izmjena tretira se kroz donošenje posebnog propisa Vlade KS o redoslijedu
ostvarivanja prava na prioritet pri zapošljavanju.
Na Službi za zapošljavanje ima prijavljeno 1.094 djece šehida i poginulih boraca.
Zbog ove činjenice, Vlada Kantona Sarajevo donijet će poseban propis kojim će pri
zapošljavanju prioritet imati djeca šehida, poginulih, umrlih boraca. Ukoliko se ove ne bude poštivalo propisane su i kaznene odrede.
Tako je kao jedna od većih izmjena redefinisanje prava na ostvarivanje jednokratne
dugoročne beskamatne pozajmice za rješavanje stambenih potreba pravo na
subvencioniranje kamata kredita za rješavanje stambenih potreba, te prava na novčanu pozajmicu za otvaranje radnih mjesta i pravo na subvencioniranje kamata kredita za otvaranje radnih mjesta.
Također na inicijativu Saveza dobitnika ratnih priznanja "Zlatni ljiljan" i "Zlatna
policijska značka" Kantona Sarajevo izmijenjen je datum prijave na Kanton za
ostvarivanje prava na novčanu pozajmicu i dodjelu sredstava za rješavanje stambenih mpotreba i sada se kao relevantno uzima provedeno vrijeme 10 godina neprekidnog boravka u Kantonu prije dana objave javnog poziva za ostvarivanje ovog prava.
Na sjednici Skupštine KS razmatrani su i izvještaji o poslovanju sedam kantonalnih javnih ustanova iz oblasti socijalne zaštite za prošlu godinu, i to: "Gerontološkog centra", "Terapijske zajednica - Kampus Kantona Sarajevo", "Porodičnog savjetovališta", "Doma za djecu bez roditeljskog staranja", "Kantonalnog centra za socijalni rad", "Odgojnog centra Kantona Sarajevo" i "Doma za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba".
Niti jedan od ovih sedam izvještaja zastupnici Skupštine KS nisu usvojili.
Na prijedlog Vlade KS zastupnici su kao tačku 15. razmatrali Informaciju o glavnim problemima u poslovanju, finansijskoj poziciji i gubitku prihoda KJKP "GRAS" izazvanog proglašenjem nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19), a koja je bila uvrštena kao posljednja 22. tačka dnevnog reda. Skupština KS je primila k znanju ovu informaciju.
U okviru ove tačke dnevnog reda, Vlada KS je predložila, a Skupština usvojila dva zaključka prema kojima se omogućava izvršenje isplate sredstava u iznosu od 1.800.000 KM mjesečno, odnosno u maksimalnom iznosu do 3.600.000 KM za period od dva mjeseca u kojima je obustavljen javni linijski i vanlinijski prijevoz putnika u cestovnom i željezničkom saobraćaju na području Federacije Bosne i Hercegovine. Sredstva se isplaćuju za pokriće akumuliranog gubitka iz poslovanja KJKP GRAS d.o.o. Sarajevo. Doznačena sredstva će se isključivo koristiti za isplatu bruto plata radnicima i najurgentnijih dospjelih obaveza prema dobavljačima.
Podržana su mišljenja Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo na tekstove nacrta zakona o podršci porodici sa djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine te o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca.
Sjednica je nakon ove tačke prekinuta, a o novom terminu njenog nastavka javnost će biti blagovremeno informirana.
IZVOR: Vebsajt Klix, 18.05.2020.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija