Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

JEDINSTVENOM AKCIJOM SPRIJEČITI ODLAGANJE NUKLEARNOG OTPADA NA GRANICI BIH SA HRVATSKOM


Na međuministarskom sastanku koji je održan u Sarajevu, 18. marta 2016. godine, i na kojem su razmatrana neka od otvorenih pitanja iz oblasti zaštite životne sredine i ispunjavanja međunarodnih obaveza u toj oblasti, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Srebrenka Golić, je istakla da je nezapamćeno u svjetskoj praksi da neka država svoj nuklearni otpad deponuje na granici sa susjednom državom, kao što je to slučaj sa namjerama Hrvatske da potrošeno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad deponuje na odlagalištu na Trgovskoj Gori, blizu granice sa BiH.

"To je posebno zabrinjavajuće ako se zna da se planirana lokacija nalazi na veoma vodopropusnom zemljištu, što predstavlja direktnu opasnost za vodotoke u slivu rijeke Une i njenih pritoka, a samim tim i za ljude i njihovo zdravlje", rekla je ministar Golić na sastanku sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem, federalnim ministrom ekologije i turizma Editom Đapo i direktorom Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH Emirom Dizdarevićem.

Cilj sastanka je bio je da se na međuministarskom nivou dogovori dalji plan aktivnosti u vezi sa sprečavanjem odlaganja radioaktivnog otpada i potrošenog nuklearnog goriva na lokalitetu Trgovska gora, na granici sa BiH.

Ministar Srebrenka Golić je ukazala na činjenicu da se u Hrvatskoj već vode javne rasprave o tom pitanju i da je plan Zagreba da svoje vojne kasarne na granici sa BiH pretvori u skladište nuklearnog otpada, što je naišlo na veliki otpor građana sa obje strane granice.

"Riječ je o 230.000 stanovnika koji žive na područjima Hrvatske Kostajnice, Kostajnice u Republici Srpskoj, Novog Grada, Bosanske Krupe, Bužima, Cazina, Vrnograča, Bihaća, Velike Kladuše, gdje su svi ljudi zabrinuti zbog pomenutih namjera Hrvatske", navela je ministar Golić i upitala zašto Zagreb taj otpad ne odlaže na bezbjednijim lokacijama, na Velebitu na primjer, gdje takođe postoje podzemna vojna skladišta.

"Ne treba zaboraviti na obavezu Hrvatske da mora da skladišti i dio nuklearnog otpada i ostalih članica EU", naglasila je ona. Ministar Golić je podsjetila da su i Narodna skupština Republike Srpske i Parlament FBiH, a takođe i Skupština Unsko-sanskog kantona, donijeli rezolucije kojima se jednoglasno protive skladištenju otpada na Trgovskoj Gori, te da je i Predsjedništvo BiH je tokom nedavne posjete Zagrebu zvanično skrenulo pažnju na taj problem, i izrazilo svoje protivljenje.

"Tražićemo održavanje javnih rasprava, jedne u Novom Gradu, druge u nekoj susjednoj opštini u FBiH, i treće u Sarajevu, na nivou zajedničkih institucija", rekla je ministar Golić i istakla da bi se trebalo razgovarati i o rješevanju problema zaostale municije u BiH, posebno municije sa osiromašenim uranijumom.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je da je najvažnije pitanje danas aktuelna situacija u vezi sa učešćem BiH u prekograničnoj strateškoj procjeni uticaja na prirodnu okolinu moguće izgradnje odlagališta potrošenog nuklearnog goriva i radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska Gora u Hrvatskoj u neposrednoj blizini Novog Grada. "BiH će zauzeti stav o tom pitanju, i traži da se održe najmanje dvije javne rasprave u BiH, a moguće je i formiranje uže stručne radne grupe, sve s ciljem što kvalitetnijeg odgovora BiH na namjere iz Hrvatske", rekao je Šarović.

Federalni ministar okoliša i turizma Edita Đapo je rekla da očekuje da ovo samo jedan od sastanaka u nizu, i da je značajno što je stav svih učesnika jedinstven - spriječiti izgradnju odlagališta na Trgovskoj Gori, jer je to jedini način da se zaštiti zdravlje ljudi i životna sredina na tom području.

Direktor Agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH Emir Dizdarević rekao je da Hrvatska namjerava da odlaže ne samo nuklearni otpad iz Nuklerane elektrane Krško, nego i takozvani institucionalni otpad industrijskog porijekla, medicinskog, naučnog i drugog opasnog porijekla.Prema njegovim riječima, hrvatska strategija nigdje nije definisala lokaciju odlagališta, već samo sugeriše održavanja javnih prekgraničnih rasprava o ovom problemu, što govori da je sporna lokacija već na neki način i određena.

"Planirano je da na Trgovsku Goru bude deponovan najprije taj institucionalni otpad, kojeg nema puno. Riječ je o oko 7,5 metara kubnih, s tim da Hrvatska planira do 15 metara kubnih, a onda, u drugoj fazi sa 300 transporta, prevezeno bi bilo i pola količine niske i srednje radioaktivnosti nuklearnog otpada iz nukelarke Krško, i sve to do 2025. godine", upozorio je Dizdarević.

On smatra posebno opasnim namjere da se do 2060. godine na mikrolokaciji Trgovske Gore formira odlagalište pomenutog otpada koji se, kada se deponuje u zemlju, više ne smije prenositi. "Zbog svega toga, ekspertski timovi BiH i Hrvatske treba da se sastanu što prije, i da se zatraži produženje javnih rasprava, kao i angažman internacionalnih eksperata", smatra Dizdarević. On je dodao da se u hrvatskim kasarnama trenutno nalazi jedino otpadni vojni materijal, ali i on sadrži određenu količnu radioaktivnosti.

Na sastanku se, između ostalog, razgovaralo i o rezultatima projekta "Jačanje institucija za zaštitu životne sredine u BiH za korištenje IPA fondova".


Izvor: Vebsajt Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, 18.03.2016.