Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

NACRT ZAKONA O ZAŠTITI ŽRTAVA RATNE TORTURE: Pojedina udruženja smatraju Nacrt zakona diskriminatorskim

21.02.2018.


Pred poslanicima Narodne skupštine u nastavku 23. redovne sjednice nalazi se i Nacrt zakona o zaštiti žrtava ratne torture.

Iako bi ovaj zakon trebalo da omogući ostvarivanje prava žrtvama koje po dosadašnjim zakonskim propisima nisu bile obuhvaćene, bošnjačka udruženja i političari ocijenili su ga diskriminatorskim. Stvarna je želja, tvrde upućeni, da se pod pritiskom međunarodne zajednice donese zakon na bh-a nivou i time prenese još jedna nadležnost.

I Bošnjakinje, i Hrvatice i Srpkinje članice su Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske. Nezavidan položaj ove kategorije u društvu, povod je da ovo Udruženje pokrene priču o donošenju ovakvog zakonskog rješenja. Božica Živković Rajilić, predsjednica Udruženja, sa nevjericom posmatra kvalifikacije kako je zakon diskriminatorski.

- Ne postoji ni jedan segment diskriminacije osim zle namjere komentatora iz drugog entiteta, bilo da se radi o medijima ili udruženjima u Federaciji - ističe Živković-Rajilić.

Da kvalifikacije koje su došle od potpredsjednika Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda, Ramiza Salkića, a potom i bošnjačkih udruženja ne stoje – tvrdi i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske, Milenko Savanović. Bez obzira na vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost, kaže Savanović, ovaj zakon daje mogućnost žrtvama koje po dosadašnjim propisima nisu imale prava, da ista i ostvare.

- Ne stoji konstatacija koja dolazi iz Federacije da je to diskriminatorski zakon jer to je zakon koji kaže da svi imaju pravo da apliciraju, svi građani Republike Srpske i Brčko distrikta, čak i oni koji su otišli u inostranstvo ali imaju boravišnu potvrdu da su bili tri godine stanovnici Republike Srpske - napominje Savanović.

Korak dalje ide Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata i ratnih zločina Srpske. Tvrdi – politička kampanja Ramiza Salkića, potpomognuta bošnjačkim udruženjima, ima za cilj stvaranje zakona na bh nivou i još jedan prenos nadležnosti. U svemu, kaže Kojić, učestvuje i međunarodna zajednica koja želi da se ova oblast tretira tzv. "okvirnim zakonom" na nivou BiH.

- Termin okvirni zakon ne postoji. Ko mi nađe u Ustavu BiH da postoji termin okvirni zakon, evo prihvatićemo da se može donijeti. Dakle, to je izmišljeno, a da biste donijeli Zakon morate se pozvati na ustavnu osnovu - napominje Kojić.

Navodna diskriminacija samo je izgovor za diskreditaciju zakona – smatra profesor banjalučkog Fakulteta politički nauka Aleksandar Vranješ. Kaže da bošnjačkim udruženjima smeta donošenje zakona jer je na nivou Republike Srpske, a ne Bosne i Hercegovine.

- Njihov cilj je da kada bi se taj zakon usvojio na nivou BiH da sve civilne žrtve rata uđu u širu kategoriju koju bismo nazivali bosansko-hercegovačke žrtve. Na taj način bi se u potpunosti srpske civilne žrtve stavile u istorijski kontekst, jednostran koji je nastao u Sarajevu i koji podržava međunarodna zajednica - poručio je Vranješ.

Time bi se hipotetički, kaže Vranješ, u nekoj budućnosti moglo tvrditi da su i Srbi bili žrtve navodne agresije Srbije. Na nelogičnosti Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata koji se u Federaciji primijenjuje od 1999. godine Vranješ je ukazao i u svojoj kolumni, a zakon koji Republika Srpska želi usvojiti smatra neophodnim. Prođe li sve procedure, zakon bi u funkciji mogao da bude do juna, a prema procjenama prava bi ostvarilo oko 500 korisnika za šta je potrebno nešto više od milion maraka.


IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, 20.02.2018.

Naslov: Redakcija


Radno vrijeme:


Ponedjeljak - petak

7:30 - 15:30


Kontaktirajte nas:


BANJA LUKA

+387 51 962 988
+387 51 962 989
+387 51 962 155


BIJELJINA

+387 64 4600-912
+387 64 4600-915


SARAJEVO

+387 33 873 770
+387 33 873 771
+387 33 873 772