Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

ZAKON O CENTRALNOJ BANCI BIH: Centralna banka BiH u obavezi primjenjivati standard MSFI 9

20.08.2018.


Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) od početka godine primjenjuje Međunarodni standard finansijskog izvještavanja (MSFI) 9 kako bi se uskladila sa međunarodnim standardima s ciljem poboljšanja finansijskog izvještavanja o finansijskim instrumentima. S tim u vezi iz ove institucije su pojasnili niz ključnih pitanja.

Vezano za obavezu CBBiH da primjenjuje MSFI 9 od 1. januara 2018. godine, navode da "u skladu sa članom 61. Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 1/1997, 29/2002, 8/2003, 13/2003, 14/2003 - ispr., 9/2005, 76/2006 i 32/2007), CBBiH je obavezna da primjenjuje međunarodne računovodstvene standarde, i da u skladu s istim obračunava profit ili gubitak za svaku finansijsku godinu".

- Nezavisnost CBBiH u definisanju i provođenju monetarne politike je obezbijeđena odredbom člana 3. Zakona o CBBiH, ali, po okončanju fiskalne godine, podliježe obaveznoj reviziji finansijskih izvještaja. Kako bi se osigurala transparentnost poslovanja CBBiH, reviziju finansijskih izvještaja CBBiH za svaku finansijsku godinu provodi vanjski revizor kojeg imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (članom 63. Zakona o CBBiH). Zadatak vanjskog revizora je da, u skladu sa Međunarodnim revizorskim standardima, sprovede reviziju finansijskih izvještaja i izda mišljenje o tome da li finansijski izvještaji, u svim materijalno značajnim aspektima, prikazuju fer finansijski položaj i rezultate poslovanja Banke, u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. Sva do sada izdata revizorska mišljenja od različitih revizorskih kuća i njihovih inostranih partnera su bila "pozitivna", što znači da Centralna banka primjenjuje relevantne međunarodne standarde finansijskog izvještavanja, te realno i fer prikazuje svoje poslovanje – pojašnjavaju iz CBBiH.

Ističu da "takav je slučaj i sa MSFI 9 čija je obavezna primjena od 1. januara 2018. godine, što je CBBiH i najavila u Finansijskim izvještajima za godinu koja je završila 31. decembra 2017. godine, revidiranim i ovjerenim od strane nezavisne revizorske kuće".

- U uredbi Komisije (EU) 2016/2067 оd 22.11.2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) 1606/2002 Evropskog parlamenta i Vijeća u pogledu primjene MSFI 9, navodi se da je cilj standarda poboljšati finansijsko izvještavanje o finansijskim instrumentima rješavanjem problema koji su se tokom finansijske krize pojavili u tom području. CBBiH je institucija koja ima finansijsku imovinu (depozite i vrijednosne papire), te je, sa ciljem upravljanja kreditnim rizikom u skladu sa trenutnim najboljim praksama, izdvojila rezervisanja po osnovu potencijalnog kreditnog gubitka. Centralne banke iz okruženja koje nisu u Evropskom sistemu centralnih banaka, poput Narodne banke Srbije, Centralne banke Crne Gore i Narodne banke Makedonije, od 1.1.2018. godine takođe primjenjuju MSFI 9. Konačno, CBBiH je kao centralna banka zemlje koja je u programu sa MMF-om, podložna i procjenama sigurnosnih mehanizama od strane MMF-a (eng. Safeguard assessment of central banks). Sa ciljem zaštite sredstava članica MMF-a, posebna pažnja se posvećuje mehanizmima finansijskog izvještavanja i vanjske revizije kako bi se osiguralo da su finansijski izvještaji centralne banke pripremljeni i nezavisno revidirani u skladu sa najboljim međunarodnim praksama – stoji u saopćenju CBBiH.

Pojašnjavajući da li centralne banke moraju poslovati profitabilno i kakva je uloga investicijske politike u vezi s tim, iz CBBiH su istaknuli da moraju "upravljati službenim deviznim rezervama na siguran i profitabilan način (član 2. Zakona). Zakonom je, također, definirano na koji način se utvrđuje čisti profit, odnosno gubitak, i kako se raspoređuje (članovi 26 – 30), što znači da CBBiH nije neprofitna organizacija, iako nije uspostavljena s ciljem ostvarivanja profita".

- U pogledu upravljanja deviznim rezervama, polazi se prvenstveno od principa sigurnosti i likvidnosti investiranja, u skladu sa Zakonom o CBBiH i odgovarajućim internim aktima. Odluke o investiranju deviznih rezervi donose se na osnovu definisane maksimalne tolerancije na rizik, optimalne kombinacije između rizika i povrata, strateške alokacije aktive, investicionih ograničenja, utvrđenog investicionog perioda i referentne vrijednosti (eng. benchmark) za ocjenu performansi. Investicione odluke, koje, između ostalog, uključuju i odluke o kupovini i prodaji vrijednosnih papira, nisu vođene kratkoročnim računovodstvenim efektima. Drugim riječima, odluke o kupovini i prodaji vrijednosnih papira se ne donose, isključivo, sa ciljem osguravanja većeg profita, jer je takva politika obično na uštrb dugoročne investicijske pozicije - ističu iz CBBiH.

Što se tiče posljedica eventualnog neusvajanja godišnjih izvještaja CBBiH, iz ove institucije pojašnjavaju da "u skladu sa Članom 64. Zakona o CBBiH, godišnji finansijski izvještaj, ovjeren od strane nezavisnog vanjskog revizora, podnosi se Parlamentarnoj skupštini, a kvartalne finansijske izvještaje preliminarne, bez izvršene revizije, podnosi Predsjedništvu BiH".

- Nakon podnošenja godišnjih i kvartalnih izvještaja, prema istom članu Zakona, CBBiH iste publikuje. Prema tome, sa ciljem zaštite nezavisnosti Centralne banke, Zakonom nije propisano da se Godišnji finansijski izvještaj Centralne banke mora usvojiti, nego podnijeti, skupa sa mišljenjem nezavisnog vanjskog revizora, između ostalog, i o načinu na koji je Centralna banka prikazala rizike u poslovanju – zaključuju u Centralnoj banci BiH.


IZVOR: Vebsajt Faktor, 17.08.2018.

Naslov: Redakcija