Zastava Srbije

ZAKON O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA RS: Akt o postavljenju vršioca dužnosti donosi se u slučaju osnivanja novog republičkog organa uprave, smrti ili razrješenja državnog službenika. Vlada imenuje vršioca dužnosti na period do 90 dana, bez sprovođenja postupka javne konkurencije, s tim da se za isto radno mjesto akt o postavljenju može donijeti još najviše dva puta uzastopno

20.03.2024.


Gotovo da nema javne institucije, ustanove ili preduzeća u Republici Srpskoj koji bar u jednom momentu na rukovodećoj poziciji nisu imali vršioca dužnosti direktora, a ova funkcija, koja bi po pravilu trebalo da traje svega nekoliko mjeseci do imenovanja direktora ili generalnog direktora, postala je savršen mehanizam za politička raskusurivanja, vraćanja "usluga", ali i kršenje zakona.

U Srpskoj u ovom trenutku postoji više stotina direktora koji su u statusu vršioca dužnosti, a vlast sa tim, tvrde sagovornici, nema nikakav problem, jer na taj način te ljude "drže na uzdi" u smislu toga da ih mogu smijeniti u svakom trenutku ukoliko ne ispune ono što se od njih traži.

Podsjećanja radi, u članu 42. Zakona o državnim službenicima ("Sl. glasnik RS", br. 118/2008, 117/2011, 37/2012 i 57/2016) Republike Srpske piše da se neko imenuje na mjesto vršioca dužnosti u slučaju osnivanja novog republičkog organa uprave, smrti ili razrješenja državnog službenika, a da novog vršioca dužnosti imenuje Vlada Republike Srpske i to na period od 90 dana (tri mjeseca) bez konkursa, s tim da se za isto radno mjesto akt o postavljanju može donijeti još najviše dva puta uzastopno, dakle, devet mjeseci.

Međutim, praksa u Srpskoj je takva da v.d. direktora imaju taj status i po nekoliko godina, a u narednim redovima pokušaćemo da objasnimo zašto je to tako.

Slaviša Marković, poslanik u Klubu PDP-a, poručio je tokom sjednice Narodne skupštine RS da je pitanje v.d. direktora "prevršilo svaku mjeru".

"U Republici Srpskoj imamo više od 700 v.d. direktora, koji dolaze iz različitih političkih partija, i njihovi partijski prijatelji ih drže u v.d. statusu kako bi ih mogli smijeniti", rekao je Marković.

Problematika u zakonu ogleda se, tvrdi struka, i u tome što kod javnih ustanova ili preduzeća ne postoje nikakve odrednice niti propisi koji regulišu v.d. imenovanje ili dužinu trajanja mandata (izuzetak su ustanove koje su statutom riješile ovo pitanje).

Još veći problem jeste i činjenica da veliki broj v.d. direktora bude imenovan na te pozicije iako za to ne ispunjava čak ni najosnovnije uslove, poput toga da nemaju potrebnu školsku kvalifikaciju za tako nešto.

"Imate situaciju da su poljoprivredni inženjeri direktori određenih strateških sistema u 'Elektroprivredi', da elektroinženjeri vode veterinarske zavode", naveo je Marković.

Da je v.d. problem, saglasan je i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, koji takođe smatra da ovo pitanje treba da bude riješeno.

"Slažem se da čak v.d. treba ukinuti. Ili da bude tri mjeseca i zdravo", kazao je Stevandić.

Dok i prvi čovjek parlamenta u ovome vidi problem, upravo sada u skupštinskim klupama sjede poslanici koji su istovremeno u mandatu v.d. direktora.

Tako je Dražen Vrhovac, od januara 2020. godine v.d. direktora Investiciono-razvojne banke RS. Maksim Skoko je prije godinu dana postavljen za v.d. direktora Rudnika i termoelektrane Gacko, a Darko Banjac je na istoj poziciji u "Banji Mlječanici" od maja 2020. godine. Ne smijemo zaboraviti ni Kostadina Vasića, koji je imenovan za v.d. direktora Instituta za javno zdravstvo 3. marta 2022. godine.

Apsolutni rekorder u mandatu v.d. direktora je Dejan Kusturić, koji je imenovan na tu poziciju u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od 2016. godine, a tu je i Milan Dakić, koji je od decembra 2022. godine u "Putevima RS".

Međutim, u kompletnoj priči kratko ćemo se vratiti na 2022. godinu i više nego zanimljivu izjavu predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića.

"Ako vršilac dužnosti ne ispunjava neke zakonom predviđene uslove, nije mogao biti imenovan kao direktor, nego je imenovan kao v.d.", rekao je tada Višković.

U skladu sa ovom izjavom, postavićemo premijeru nekoliko pitanja: Kako to da neko može biti v.d. direktora i po nekoliko godina? Zašto je Vlada RS dozvolila da javnim ustanovama/institucijama/preduzećima upravljaju oni koji nemaju zakonske uslove za tako nešto? Zar to nije kršenje zakona i nipodaštavanje institucija Srpske?

Siniša Vukelić, novinar i urednik portala "Kapital", kaže da je osnovni razlog zašto se v.d. direktora toliko odomaćio kod nas taj da se obezbijedi poslušnost tih ljudi.

"Drugi razlog je što veliki broj njih ne ispunjava uslove da budu direktori. Treći razlog je što su mnogi od njih u klasičnom sukobu interesa, jer su istovremeno poslanici u NS RS, te upravljaju republičkim institucijama. Na ovaj način Vlada RS pronašla je rupu u zakonu, koju obilato koristi", kazao je Vukelić za "Nezavisne novine".

Za politikologa Velizara Antića institut v.d. direktora je dobro zamišljena, ali u realnosti katastrofalno sprovedena mjera.

"Nekada zaista postoji realna potreba da se na čelo određene institucije imenuje neka osoba kao v.d. direktora. Međutim, u našem sistemu je ovo u potpunosti zloupotrijebljeno", smatra Antić, koji se ovom prilikom osvrnuo na gore pomenutu izjavu premijera Viškovića i neispunjavanje direktorskih uslova.

"Oni znaju da bi im, ukoliko bi raspisali konkurs i na njega se javio neko ko ispunjava sve uslove, bilo mnogo teže da 'proguraju' svog kandidata", rekao je Antić.

Na ovaj način, dodaju poznavaoci prilika, direktno se izbjegava sprovođenje konkursne procedure, ukida javnost postupka, ne onemogućava nadzor nad tim.

"Budući da v.d. direktora nije direktor u punom kapacitetu, kako to tumači naša Komisija za utvrđivanje sukoba interesa, većina njih obavlja duple i čak nespojive funkcije", kaže Damjan Ožegović, iz "Transparency internationala" u BiH.

U kompletnoj priči je jasno da većina imenovanih v.d. direktora isključivo služi partijskim, a ne javnim i institucionalnim interesima, zaključio je Ožegović.

Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.


IZVOR: Vebsajt Nezavisne, Radoš Krstojević, 18.03.2024

Naslov: Redakcija