Zastava Srbije | Zastava Crne Gore
glavna-slika

NACRT ZAKONA O SUDOVIMA BIH: Neophodno uspostavljanje drugostepenog suda radi usklađivanja sa evropskim propisima, ujednačavanje sudske prakse na cijeloj teritoriji BiH i jačanje pravosudnog sistema u borbi protiv teškog kriminala

20.02.2019.


Evropska unija (EU) traži od BiH da uspostavi drugostepeni sud kako bi svoj sudski sistem uskladila s evropskim propisima.

Naime, u Delegaciji EU kažu da je, nakon što se Evropska komisija angažovala u okviru strukturisanog dijaloga, sada na domaćim vlastima da usvoje novi Nacrt zakona o sudovima BiH, u okviru kojeg bi ovo pitanje bilo riješeno.

"Vlasti na svim nivoima treba da poduzmu stvarne usklađene napore, pod vođstvom Ministarstva pravde BiH u ulozi kopredsjedavajućeg u strukturisanom dijalogu o pravosuđu, kako bi se postigao dogovor o Nacrtu zakona o sudovima BiH u skladu s Ugovorom o funkcionisanju EU, te kako bi se osigurala njegova primjena u Nacrtu zakona. Evropska komisija i dalje stoji na raspolaganju za pregled konačnog nacrta prije nego što uđe u zakonodavnu proceduru", naglasila je Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU u Sarajevu.

U Ministarstvu pravde BiH kažu da je pomenuti nacrt u programu rada Ministarstva, ali da nema informacija kada bi se on mogao naći na dnevnom redu.

"Ovo pitanje će biti rješavano u novom sazivu Savjeta ministara čije formiranje se očekuje u narednom periodu", istakla je Stanislava Marić, portparol Ministarstva pravde BiH.

I u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH su rekli da je ovo pitanje u nadležnosti Ministarstva pravde BiH i da od njih zavise naredni koraci.

Iako nijedna domaća institucija nije mogla objasniti šta bi tačno zakon sadržavao i koja bi bila ovlaštenja drugostepenog suda, neke natuknice u vezi s ovom problematikom mogu se naći u Strategiji reforme pravosuđa BiH.

U toj strategiji je istaknuto da bi suština zakonskih izmjena bilo uspostavljanje nezavisnog drugostepenog suda, kao i da bi amandmanski trebalo dopuniti sve druge zakone, kako bi se izbjegle nejasnoće u tumačenjima. Ono što, pak, nije najjasnije je da li bi pomenuti drugostepeni sud bio apelacioni sud, čije formiranje je tražila Republika Srpska kada je prvi put bio zakazan, pa nakon dolaska Ketrin Ešton, tadašnje visoke predstavnice za spoljnu politiku EU, u Banjaluku otkazan referendum o pravosuđu. Naime, tada su se predstavnici RS žalili da nije u skladu s evropskom praksom da Sud BiH ujedno vrši i funkciju apelacionog suda, odnosno da isti organ donosi pravosnažne presude. Na tragu toga je i principijelna namjera u samoj strategiji da uspostavljanje drugostepenog suda bude reforma apelacionog sistema u skladu s Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i s mišljenjem Venecijanske komisije Savjeta Evrope.

Osim drugostepenog suda, Evropska komisija u izvještaju o napretku BiH ka EU kaže da bi cilj Nacrta zakona o sudovima trebalo da bude i uspostavljanje ujednačene sudske prakse na cijeloj teritoriji BiH, ali i da se ojača pravosudni sistem u borbi protiv teškog kriminala.

Milović-Halilovićeva kaže da je Evropska komisija predana procesu reforme pravosuđa u BiH kroz direktan dijalog sa svim relevantnim vlastima u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

"Ministarski sastanci organizovani u okviru strukturisanog dijaloga o pravosuđu takođe predstavljaju koristan format za ostvarivanje pomaka na osjetljivijim pravosudnim reformama, kao i za usmjeravanje diskusije o ovim važnim pitanjima, odnosno o zakonima o sudovima BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kao i o revidiranju Nacionalne strategije za ratne zločine", rekla je ona.

Što se tiče drugih važnih pitanja o kojima se razgovaralo u okviru strukturisanog dijaloga, istakla je da Evropska komisija apeluje na nadležne vlasti da usvoje revidiranu Nacionalnu strategiju za ratne zločine.

"Kada je u pitanju Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Evropska komisija je apelovala na Ministarstvo pravde BiH da kao formalni predlagač sazove sjednicu uspostavljene radne grupe kako bi se efektivno pokrenulo sačinjavanje nacrta zasnovanog na zakonodavnoj inicijativi koju je pripremio i predstavio VSTS u julu 2018. godine", rekla je ona.


IZVOR: Vebsajt Nezavisne, 15.02.2019.

Naslov: Redakcija


Radno vrijeme:


Ponedjeljak - petak

7:30 - 15:30


Kontaktirajte nas:


BANJA LUKA

+387 51 962 988
+387 51 962 989
+387 51 962 155


BIJELJINA

+387 64 4600-912
+387 64 4600-915


SARAJEVO

+387 33 873 770
+387 33 873 771
+387 33 873 772