Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

USTAVNI SUD BIH: Neosnovan zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona i propisa Parlamenta FBiH usvojenih od njegovog konstituisanja poslije izbora 2014. godine, odbačeni zahtjevi za ocjenu ustavnosti Odluke o usvajanju Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine i Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine zbog nenadležnosti Ustavnog suda BiH za odlučivanje

20.01.2017.


Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je kao neosnovan zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti svih zakona i ostalih opštih pravih akata usvojenih od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od njegovog konstituisanja poslije izbora 2014. godine.

Naime, 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske podnijelo je 29. septembra 2016. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu usaglašenosti "svih zakona i ostalih opštih pravih akata usvojenih od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od njegovog konstituisanja poslije izbora 2014. godine" sa Ustavom Bosne i Hercegovine (Aneks IV Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i "Sl. glasnik BiH", br. 25/2009 - Amandman I)

Također, podnosioci zahtjeva su zatražili donošenje privremene mjere kojom bi se obustavilo izvršenje tih zakona i ostalih općih pravnih akata, kao i da se zabrani rad Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sve dok se u njemu ne ostvari konstitutivnost Srba u punom kapacitetu, a sve do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu.

Podnosioci zahtjeva, između ostalog, smatraju da osporeni zakoni i drugi opći akti usvojeni u Domu naroda Parlamenta FBiH nakon izbora 2014. godine nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine (posebno alinejom njegove Preambule koja glasi: "Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi u zajednici s ostalima, i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine") iz razloga što nakon izbora održanih 2014. godine Dom naroda Parlamenta FBiH, prema apelantovim navodima, nije konstituiran onako kako to propisuje Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Naime, umjesto 17 delegata iz srpskog naroda, kako je to propisano Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, trenutno Klub delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH čini 13 delegata. Četiri delegatska mjesta u Klubu srpskog naroda nisu popunjena.

Podnosioci zahtjeva, također, navode da zbog nepopunjenosti Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH u punom kapacitetu delegati iz reda srpskog naroda nisu u mogućnosti pokrenuti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Podnosioci zahtjeva, osim citirane alineje Preambule Ustava, ne ukazuju eksplicitno na odredbe Ustava Bosne i Hercegovine za koje smatraju da su povrijeđene.

Stoga je Ustavni sud u konkretnom predmetu ispitao da li je zbog načina na koji su doneseni osporeni zakoni prekršeno ustavno načelo zabrane diskriminacije, imajući pri tome u vidu svoju praksu zauzetu u Odluci broj U-5/05. Pri tome, pored ostalog, Ustavni sud je imao u vidu i alineju Preambule Ustava Bosne i Hercegovine na koju su se referirali podnosioci zahtjeva. Ustavni sud smatra da nisu postojale bilo kakve ustavne niti zakonske prepreke da se osporeni zakoni usvoje u Domu naroda Parlamenta FBiH, kao i da je delegatima Kluba srpskog naroda bilo omogućeno da pokrenu mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa u okviru postojećeg broja delegata iz reda srpskog naroda.

Ustavni sud BiH je zaključio da su osporeni zakoni doneseni u skladu sa odredbama člana II/1. u vezi sa čl. II/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, kao i članom 5. stav 1. tačka c) Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije. Ustavni sud BiH, između ostalog, smatra da nisu postojale ustavne, zakonske ili prepreke iz Poslovnika da se osporeni zakoni usvoje u Domu naroda Parlamenta FBiH, te da Klubu delegata srpskog naroda nije onemogućeno ostvarivanje prava na pokretanje mehanizma za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

Shodno tome, Ustavni sud BiH zaključuje da Klubu delegata srpskog naroda nije onemogućena jednakost u uživanju političkih prava, kao i da u Domu naroda Parlamenta FBiH nije dat privilegiran položaj nijednom od konstitutivnih naroda, a ni Ostalima, odnosno da ne postoji sistem koji rezervira sve javne položaje samo za pripadnike određenih grupa.

Ustavni sud zapaža da u Federaciji BiH ne postoji ustavni ni zakonski mehanizam koji bi garantirao popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH brojem delegata iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih određenim Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo to ostavlja mogućnost da ne bude izabran utvrđeni broj delegata iz bilo kojeg konstitutivnog naroda i Ostalih.

Međutim, ističe da nijednom od konstitutivnih naroda nije dat privilegiran položaj, odnosno ne postoji "sistem koji rezerviše sve javne položaje samo za pripadnike određenih grupa", nije onemogućena jednakost u uživanju političkih prava. Međutim, Ustavni sud BiH naglašava da to, u svakom slučaju, ne oslobađa nadležne vlasti od potrebe da pronađu mehanizam koji će osigurati konstituiranje Doma naroda Parlamenta FBiH u punom sastavu.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, između ostalog, odbacio kao nedopušten zahtjev Mladena Bosića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Odluke o usvajanju Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine i Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, 19.01.2017.