Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

USTAVNOPRAVNA KOMISIJA PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BIH: Podržani Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH

19.09.2017.


Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je, u nastavku ranije prekinute sjednice, utvrdila usklađenost s Ustavom i pravnim sistemom BiH i podržala principe Prijedloga zakona o dopuni Izbornog zakona BiH i Prijedloga zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH koje je predložio poslanik Denis Bećirović.

Izmjene Izbornog zakona predviđaju zabranu kandidovanja na izborima osuđenim ratnim zločincima, a izmjene Krivičnog zakona zabranu negiranja genocida.

Te zakonske prijedloge podržala su četiri člana komisije dok su tri člana bila protiv.

Bećirović je na sjednici Komisije, objašnjavajući prijedlog dopuna Izbornog zakona BiH, ukazao kako misli da su sazreli uslovi da se unutar Parlamentarne skupštine, prvo u Predstavničkom domu, zatim i u Domu naroda, usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona koje se odnose na zabranu kandidovanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i njihovog imenovanja na javne funkcije.

Član Komisije Nikola Lovrinović je tokom rasprave ukazao kako bi volio da se za ovakve izmjene, koje su krupne, dobije mišljenje Vijeća ministara BiH.

Takođe je ukazao kako bi volio da je predlagač "išao na izmjene i dopune Kaznenog zakona i da tamo bude data mogućnost sudovima da oni izreknu ovakve vrste mjera".

Predložio je da se zatraži mišljenje Vijeća ministara BiH ili da se ove odredbe riješe kroz izmjene i dopune Kaznenog zakona, "da se ostavi mogućnost sudovima da oni o tome odluče".

Članica Komisije Aleksandra Pandurević je navela da je Ustav BiH jasno propisao kome se može uskratiti pasivno biračko pravo.

Bećirović je nakon sjednice Komisije izjavio da je ovo prvi put u postdejtonskom periodu da je Ustavnopravna komisija podržala prijedlog promjena Izbornog zakona na način da se zabrani kandidovanja osuđenih ratnih zločinaca i "podržala je i prijedlog zakona o zabrani negiranja, porcanja i marginaliziranja genocida".

Ocijenio je da je to važan korak, dodajući da mu nije jasno zašto pojedini poslanici također nisu podržali takav zakon.

Ukazao je da "ovdje neki prave dramu oko toga hoćemo li uskratiti pasivno biračko pravo pravosnažno presuđenim ratnim zločincima u BiH".

On očekuje da će i Predstavnički dom imati dovoljno sluha da se usvoje ova dva zakona.

Po njegovim riječima, oni su direktno vezani i s Aneksom 7 kao "suštinskim aneksom Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer je nemoguće provoditi Aneks 7, a dozvoliti recimo ratnim zločincima da se kandidiraju na izborima u jednom demokratskom procesu".

 "Mislim da je to u skladu s Ustavom i u skladu s evropskim vrijednostima", ukazao je Bećirović, dodajući da su sazrelu uslovi za ovakva dva zakona.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Damir Arnaut je izjavio da je od početka govorio da podržava izmjene zakona koje je predložio poslanik Denis Bećirović.

 "Dakle, negiranje genocida i sve ono što stoji u prijedlogu poslanika Bećirovića treba biti sankcionisano", ukazao je Arnaut, dodajući da su to neke osnovne i evropske i demokratske vrijednosti.

Ustavnopravna komisija nije primila k znanju Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, a nakon rasprave je usvojen zaključak kojim se od Kolegija Predstavničkog doma traži da prilikom razmatranja Izvještaja na sjednici Doma obezbijedi prisustvo predsjednika VSTV-a.

Ukidanje prakse zamjene zatvorske kazne za novčanu kaznu

Komisija je, nakon što je okončala ranije prekinutu, održala još jednu sjednicu, na kojoj je jednoglasno utvrdila usklađenost s Ustavom i pravnim sistemom BiH i podržala principe Prijedloga zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH, koji je predložila poslanica Aleksandra Pandurević.

Ona je, objašnjavajući predložene izmjene, ukazala da su za krivična djela iz glave 16 zakona uglavnom propisane minimalne kazne od tri i pet godina.

 "Jedino gdje su kazne do godinu dana izricane, gdje je sud izricao, to su bila krivična djela odlaska na strana ratišta i učešće u neprijateljskoj vojsci. Proteklih godina smo imali recimo da je Sud BiH izrekao šest kazni do godinu dana zatvora i onda se tu uvodi institut zamjena kazne novčanom kaznom. Ta lica otkupe kaznu, ponovo odu na to strano ratište, a postoji i mogućnost uslovnog otpusta", navela je Pandurević.

"Naš prijedlog je", dodala je ona, "da osobe koje idu na strana ratišta, prije svega moraju "odležati" tu godinu, da se ta kazna ne može zamijeniti novčanom kaznom, a druga stvar je da nema uslovnog otpusta".

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Damir Arnaut je izjavio da podržava prijedlog poslanice Pandurević.

 "Prema njenom prijedlogu, radi se o nemogućnosti zamjene kazne zatvora za novčanu kaznu po svim pitanjima koje pokriva glava 16 Krivičnog zakona BiH. Radi se o krivičnim djelima protiv integriteta BiH, dakle napad na ustavni poredak, ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH, sprečavanje borbe protiv neprijatelja BiH uključujući i službu u stranim vojnim formacijama. Ukoliko ovo prođe, a jednoglasna podrška na Komisiji ukazuje da će proći, neće se više moći kazna zatvora za ta djela zamijeniti za novčanu kaznu", ukazao je Arnaut, ocijenivši da je ovo jedan pozitivan prijedlog zakona.

Komisija je bez rasprave podržala Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.


IZVOR: Vebsajt BHRT, 18.09.2017.

Naslov: Redakcija