Ustavni sud BiH je u srednjoročnom planu rada za period od 2021. do 2023. godine predvidio da će mu za funkcionisanje i rad biti neophodno povećanje godišnjeg budžeta i umjesto dosadašnjih 5,9 miliona, zatražili su 6,6 miliona KM godišnje.
To znači da bi za rad najviše pravosudne institucije u BiH u naredne tri godine bilo izdvojeno blizu 20 miliona maraka, a kao razlog za povećanje naveli su "specifičnu situaciju izazvanu epidemijom virusa korona, koja predstavlja dodatni izazov za Ustavni sud".
- Naime, u situaciji u kojoj više od 80 odsto zaposlenih radi van prostorija suda (rad od kuće), koristeći, uglavnom, sopstvene računare, potrebno je posebno voditi računa o IT podršci i zaštiti postojećeg IT sistema. Opasnost od preopterećenja postojeće mreže, sporost mrežnih veza, potencijalne opasnosti od hakerskih napada predstavljaju veliki rizik za kvalitetan i efikasan rad Ustavnog suda. Stoga, s obzirom na nemogućnost čak ni grube procjene do kada bi ovakva situacija mogla da traje, poseban akcenat bi trebalo da se stavi na nabavku dodatne IT opreme, prvenstveno prenosnih računara, te pojačanje i zaštitu postojeće IT mreže - navode u dokumentu.
Međutim, kako pokazuje finansijski izvještaj za prošlu godinu, od 5,9 miliona, samo 66.000 KM je potrošeno na nabavku računarske i kancelarijske opreme, dok je 80 odsto sredstava, odnosno oko pet miliona KM potrošeno na plate i naknadne troškova za 98 zaposlenih u ovoj instituciji.
U planu za naredne tri godine rukovodstvo Ustavnog suda se požalilo da rast broja zaprimljenih predmeta nije praćen odgovarajućim budžetskim sredstvima. Ipak, budžet za 2019. godinu bio je pola miliona KM veći odnosu na 2018. godinu, iako je bilo 2.700 predmeta manje.
- Bez obzira na ovakvo stanje, Ustavni sud BiH nastoji da riješi zaprimljene predmete u roku kraćem od tri godine, čime se nastoji postići, između ostalog, ostvarivanje ustavnih nadležnosti Ustavnog suda BiH bez povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku uz održavanje kvaliteta rada na najvišem nivo - piše u dokumentu.
Ovo nije prvi put da sudije traže više novca, a posljednji put su to uradili 2018. godine, pravdajući taj zahtjev time da žele postići veću samostalnost u radu. Tada su tražili budžet od 6,4 miliona, a zahtjev je djelimično uvažen, jer su im odobrena sredstva u iznosu od 5,9 miliona.
Član Komisije za ustavna pitanja u Narodnoj skupštini i advokat Milan Petković kaže da bi sud uštede mogao napraviti kada bi se riješio stranih sudija, koji primaju ogromne plate.
- Trebalo bi raditi na tome da se donese novi zakon o Ustavnom sudu BiH, da se na bolji način reorganizuje rad i odrede nadležnosti te institucije, pa bi se ostvarile i uštede bez posljedica na ažurnost rada. U ovoj državi ima časnih, odgovornih i dobrih sudija, koji bi odlično obavljali svoj posao, ali umjesto toga imamo strance koji uzimaju ogroman novac za političke odluke - istakao je Petković.
Kako je propisano Zakonom o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 90/2005 i 40/2008 - odluka US), plata sudija Ustavnog suda BiH iznosi 4.200 KM, dok predsjednik mjesečno dobija 4.800 KM. Kada se na to doda dodatak na radni staž u iznosu od 0,5 odsto od osnovne plate po godini staža i druge naknade, ona u nekim slučajevima dostiže i do 6.000 KM.
IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, Aleksandar Stojanović, 16.11.2020.
Naslov: Redakcija