Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

NACRT ZAKONA O ZAŠTITI PRIJAVITELJA KORUPCIJE: Predviđene su novčane kazne od 5.000 KM do 15.000 KM za odgovornu ili ovlaštenu osobu koja u postupku internog prijavljivanja odbije da primi prijavu, ne postupi blagovremeno po prijavi, blagovremeno ne obavijesti podnosioca prijave o njenom ishodu ili ne osigura zaštitu ličnih podataka i anonimnost prijavitelja

18.06.2018.


U Federaciji Bosne i Hercegovine, u parlamentarnoj proceduri je, trenutno u formi nacrta, zakon o zaštiti osoba koje se odluče prijaviti korupciju.

Ovaj zakon je Parlamentu Federacije predložila Federalna vlada i kandidiran je kao jedna od tačaka dnevnog reda Predstavničkog doma za sjednicu zakazanu za 20. juni.

Cilj zakona je suzbijanje korupcije i osiguranje efikasnog sistema zaštite prijavitelja.

Pojam "korupcija" u ovom nacrtu zakona je definiran kao "svako činjenje ili nečinjenje izvršeno zloupotrebom službenih ovlaštenja ili službenog položaja u privatne svrhe, radi sticanja protivpravne imovinske ili bilo koje druge koristi za sebe ili drugoga, koju poduzima odgovorno lice ili lice koje je radno angažirano u javnom ili privatnom sektoru".

Pojam "zaštićeno prijavljivanje" je definiran kao interno ili eksterno prijavljivanje ili, izuzetno, javno objavljivanje ili na drugi način činjenje javno dostupnim informacija koje na osnovu razumnog uvjerenja prijavitelja ukazuju na to da je izvršen, da je u toku ili da će biti izvršen akt korupcije te na aktivnosti koje se poduzimaju u cilju prikrivanja bilo koje od tih stvari.

"Odgovorno lice" u ovom tekstu podrazumijeva osobu u organu javne uprave, privrednom društvu ili u drugom pravnom licu kojoj je s obzirom na njenu dužnost ili na osnovu posebnog ovlaštenja, povjeren određeni krug poslova koji se odnose na primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona ili općeg akta organa javne uprave, privrednog društva ili drugog pravnog lica u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovođenje proizvodnjom ili nekom drugom privrednom djelatnošću ili na nadzor nad njima.

"Ovlašteno lice" je osoba ovlaštena za postupanje po prijavama.

"Interno prijavljivanje" korupcije podrazumijeva da prijavitelj obavještava odgovornu ili ovlaštenu osobu o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je kod subjekta kojim odgovorno lice rukovodi pokušana ili izvršena korupcija.

"Eksterno prijavljivanje" je, pak, obavještavanje inspekcije, policije, tužilaštva, Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine ili organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava ili borbom protiv korupcije.

"Poseban oblik zaštićenog prijavljivanja" je termin koji u ovom zakonu podrazumijeva prijavljivanje objavljivanjem u medijima ili na drugi način informacija koje ukazuju da je pokušana ili izvršena korupcija.

"Prijavilac" je osoba koja "u dobroj vjeri", kako stoji u budućem zakonu, zaštićeno prijavljivanje ili poduzima radnje u svrhu zaštićenog prijavljivanja. Tu se naročito podrazmijeva osoba koja je stalno ili privremeno zaposlena ili je bila zaposlena u subjektima javnog ili privatnog sektora ili je na bilo koji način angažirana u tim subjektima.

"Štetna radnja" je u smislu ovog zakona svaka radnja kojom se prema prijaviocu ili licu koje se smatra prijaviocem ili članu njegove porodice, neposredno ili posredno različito postupa, uključujući naročito svako isključivanje ili ograničavanje mogućnosti učešća na konkursima za zapošljavanje ili unapređenje, prestanak radnog odnosa, premještaj, isključivanje ili ograničavanje mogućnosti stručnog obrazovanja i usavršavanja, lošiju ocjenu rada, lošije uslove i zahtjeve rada, suspenziju s poslova i plaće, vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta, izostanak poslovnog angažmana, stvaranje radnih uslova kojima bi se zaposlenik odvratio od zaštićenog prijavljivanja, uznemiravanje, mobing, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da prijaviocu ili licu koje se smatra prijaviocem ili članu njegove porodice, onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnom osnovu prava i sloboda u svim oblastima javnog života.

Svaka osoba ima pravo da, u dobroj vjeri, prijavi bilo koji oblik korupcije u javnom ili privatnom sektoru, za koji sazna na bilo koji način. Zabranjeno je sprečavanje prijavljivanja korupcije, a svaka odredba općeg ili pojedinačnog akta kojim se sprečava prijavljivanje ne proizvodi pravno dejstvo. Prijavitelj je zaštićen na osnovu ovog zakona i ne smije imati štetne posljedice zbog prijave korupcije učinjene u dobroj namjeri, navedeno je.

Ovim zakonom je također zabranjena zloupotreba prijavljivanja korupcije dostavljanjem informacija za koje prijavitelj zna da nisu istinite.

Korupcija se može prijaviti pismeno ili usmeno, a prijava treba da sadrži, između ostalog, činjenice i okolnosti na osnovu kojih prijavitelj sumnja da je pokušana ili izvršena korupcija.

Odgovorna ili ovlaštena osoba dužna je da postupi po prijavi bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijave, kao i da bez odgađanja osigura zaštitu ličnih podataka i anonimnost prijavitelja. Dužna je također prijavu bez odgađanja proslijediti organu ovlaštenom za inspekcijski nadzor ako sumnja da se radi o prekršaju, a u slučaju da sumnja na izvršenje krivičnog djela, treba da je proslijedi odgovarajućem nadležnom organu.

U slučaju da se prijavitelj odluči na tužbu, traži da se utvrdi da je u vezi s prijavom korupcije došlo do ugrožavanja ili povrede njegovih prava ili da je stavljen u nepovoljniji položaj, odnosno da je nastala štetna radnja te postavlja jedan ili više sljedećih zahtjeva: da sud poništi konkretan akt, zabrani vršenje ili ponavljanje radnje ili naloži poduzimanje drugih konkretnih mjera i radnji radi uklanjanja štetne radnje, uključujući i uspostavljanje prijašnjeg stanja. Može tražiti i naknadu materijalne i nematerijalne štete od tuženog, objavljivanje u medijima presude donesene u tom postupku.

U Nacrtu zakona predviđene su novčane kazne od 5.000 KM do 15.000 KM za odgovornu ili ovlaštenu osobu koja u postupku internog prijavljivanja odbije da primi prijavu, ne postupi blagovremeno po prijavi, blagovremeno ne obavijesti podnosioca prijave o njenom ishodu ili ne osigura zaštitu ličnih podataka i anonimnost prijavitelja.

Kazne u istom rasponu predviđene su i za odgovorne osobe koje u postupku eksterne zaštite ne učine ništa na uklanjanju posljedica štetne radnje utvrđene presudom.

Također je kaznama od 5.000 do 15.000 KM zaprijećeno i za zloupotrebe u prijavljivanju korupcije, odnosno za prijavitelje koji u momentu podnošenja prijave znaju da su neistinite informacije koje dostavljaju ili prijavljivanje uslovljavaju imovinskom te drugom koristi kao nagradom ili naknadom za dostavljanje informacija i dokaza o korupciji.

Prihodi od novčanih kazni pripadaju budžetu Federacije Bosne i Hercegovine, definirano je u Nacrtu zakona o zaštiti prijavilaca korupcije.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, 16.06.2018.

Naslov: Redakcija