Stanovnici Republike Srpske koji pođu u šumu da bi sakupljali gljive, ljekovito bilje i šumsko voće moći će ubuduće kući da ponesu dva kilograma dnevno.
Ta količina je dozvoljena nakon što je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske izmijenilo Pravilnik o uslovima korišćenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda ("Sl. glasnik RS", br. 116/2020), u šumama i na šumskim zemljištima u svojini RS. Do ove izmjene količina je bila ograničena na jedan kilogram.
Novim izmjenama fizičko lice može da sakuplja šumske plodove za porodične potrebe u količini do dva kilograma dnevno.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ukazali su da šumske proizvode mogu sakupljati i komercijalni sakupljači koji su dobili dozvolu za korišćenje te da su dužni da izdaju identifikacione kartice za angažovane (obučene) sakupljače, koji su u obavezi da ih nose sa sobom prilikom sakupljanja ostalih šumskih proizvoda.
"Nadoknada za sakupljanje ostalih šumskih proizvoda za komercijalne sakupljače iznosi pet odsto od prodajne cijene sirovine na domaćem tržištu", ističu iz resornog ministarstva.
Podsjećamo, Pravilnik u vezi sa sakupljanjem šumskih proizvoda resorno ministarstvo donijelo je krajem prošle godine.
A kada je u pitanju gljivarstvo u BiH kao privredna grana važno je istaći podatak da izvoz šumskih gljiva iz BiH, kao što su lisičarke, smrčak i vrganj iz godine u godinu bilježi rast pa je tako prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH lani izvezeno gljiva u vrijednosti više od 27,9 miliona KM.
Naime, kako se navodi u podacima, prošle godine zabilježen je rast izvoza od 13,9 odsto u odnosu na godinu dana ranije.
"Najviše je izvezeno sušenih jestivih gljiva, i to u vrijednosti od 16.495.867 KM, a izvozilo se u Švajcarsku, Njemačku, Francusku, Italiju, Dansku i Sloveniju", ukazali su iz Spoljotrgovinske komore BiH.
A kada je u pitanju najveći pad u izvozu u odnosu na 2019. godinu, bilježimo ga kod izvoza svježih vrganja za oko 80 odsto, i to na tržište Italije i Slovenije.
Pokrivenost uvoza izvozom gljiva u 2020. godini bila je oko 373 odsto, a u 2019. ona je iznosila 358,6 odsto.
Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije proizvođača micelija, komposta i uzgoja gljiva Tuzlanskog kantona, rekao je da je rast izvoza zabilježen najviše kod šumskih gljiva.
"Prošle godine je bila povoljna godina za razvoj šumskih gljiva pa ne čudi da je izvoz povećan, a i ove godine dobri su preduslovi da se nastavi taj niz", ukazao je Tokić.
Dodao je da se uglavnom izvoze vrganj, lisičarska i smrčak.
"Uzgoj šampinjona predstavlja oko 70 odsto proizvodnje, bukovača oko 15 odsto i u zadnje vrijeme primjetno je da su uzgajaju veće količine šitake", rekao je Tokić. Prema njegovim riječima, najviše se šumske gljive izvoze u zapadnoevropske zemlje kao što su Nizozemska i Njemačka.
IZVOR: Vebsajt Nezavisne, Dajana Vujatović, 14.05.2021.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija