Vlada Republike Srpske utvrdila je, na 8. sjednici, u Banjaluci, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, koji ima za cilj uvođenje poreskih olakšica po osnovu ulaganja, s ciljem pospješivanja investiranja u proizvodne djelatnosti i stimulisanja proizvodne djelatnosti.
Predloženim izmjenama i dopunama propisano je da poreski obveznik može da izvrši umanjenje poreske osnovice poreza na dobit za vrijednost ulaganja u opremu i postrojenja za obavljanje registrovane proizvodne djelatnosti.
Nacrtom zakona je definisana i izmjena koja se odnosi na amortizaciju stalne imovine koja nije u vlasništvu poreskog obveznika, ali pod uslovima da ulaganja koja je on izvršio u tuđu stalnu imovinu koju koristi povećavaju nabavnu vrijednost sredstva, a koja ne umanjuje zakupninu definisanu ugovorom o zakupu.
Za utvrđivanje osnovice poreza na dobit značajna novina je da se u oporezive prihode ne uključuju prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja, koji su u prethodnim poreskim periodima bili uključeni u poresku osnovicu, a nisu bili priznati kao rashod u poreskom bilansu.
Nacrtom je propisana i odredba o rashodu po osnovu umanjenja vrijednosti zaliha po osnovu usklađivanja vrijednosti, koje se priznaje u poreskom periodu u kojim su te zalihe prodate, odnosno otpisane pod uslovima propisanim članom 11. Zakona o porezu na dobit ("Sl. glasnik RS", br. 94/2015 i 1/2017).
Predložene izmjene i dopune proizašle su iz konsultacija Vlade Republike Srpske sa poslovnom zajednicom o mjerama koje predstavljaju stimulans i olakšavaju poslovanje poreskih obveznika koji obavljaju proizvodne djelatnosti.
Vlada Republike Srpske je, s ciljem smanjenja sive ekonomije koja je naizraženija u segmentu robe i usluga, utvrdila Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim kasama.
Predloženim odredbama se precizira izricanje zaštitne mjere zabrane obavljanja djelatnosti i jasno se određuju uslovi u kojima Poreska uprava Republike Srpske mora izreći tu mjeru, te se jasno određuje njeno trajanje.
Takođe, kao izuzetak uvodi se mogućnost da ako poreski obveznik, u roku od 48 sati od izvršenja prekršaja za koji se izriče mjera zabrane obavljanja djelatnosti, plati izrečenu prekršajnu novčanu kaznu, mjera zabrane obavljanja djelatnosti neće biti izvršena.
Međutim, ukoliko isti obveznik ponovi taj prekršaj, biće mu izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti u dvostrukom trajanju koja takođe neće biti izvršena ukoliko plati novčanu kaznu u duplom iznosu.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu, kojim se predlažu dodatne norme u cilju olakšanja poslovanja privrednih subjekata i unapređenja sprovođenja postupka prinudne naplate potraživanja na novčanim sredstvima radi veće zaštite povjerilaca.
U skladu sa međunarodnim standardima i Direktivama Evropske unije, radi brže i lakše identifikacije računa dužnika u poreskom i izvršnom postupku, kao i drugim sudskim postupcima, predloženo je uspostavljanje Registra računa fizičkih lica, kao jedinstvene elektronske evidencije i centralne baze podataka o otvorenim novčanim računima fizičkih lica u bankama.
Nacrtom zakona je propisano kako i koji podaci se unose u Registar računa fizičkih lica, a njima neće biti obuhvaćeni podaci o stanju i prometu po računima. Navedeni podaci neće biti javno dostupni, a APIF, kao ovlašćeni subjekt koji uspostavlja i vodi registar dužan je da primjenjuje propise kojima se uređuje zaštita ličnih podataka, te da u ocjeni opravdanosti zahtjeva tražioca podataka za uvid u registar postupa u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 13/2002, 87/2007 - ispr., 50/2010 i 66/2018).
Vlada Republike Srpske utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje.
Predložene izmjene i dopune imaju za cilj usklađivanje ovlašćenja i standarda nadzora sa opštim principima i najboljom međunarodnom praksom nadzora nad društvima za osiguranje, u skladu sa propisima Evropske unije i preporukama FSAP misije, a radi veće zaštite interesa osiguranika i investitora.
Ovim izmjenama predloženo je, između ostalog, da se: dodatno unaprijedi korporativno upravljanje kroz podjelu odgovornosti funkcije direktora na najmanje dva izvršna direktora i licenciranje svih članova upravnog odbora, da se uvede odbor za reviziju, kao obavezan organ u društvu za osiguranje.
Predloženo je postepeno povećanje iznosa osnivačkog kapitala, povećanje zaštite osiguranika kroz izuzimanje od prinudne naplate sredstava koja služe za pokriće matematičkih rezervi, te preciziranje postupka vanredne uprave.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o gradu Gradiška, kojim se uređuje područje, nadležnosti, organi i finansiranje Grada Gradiška.
Osnovni razlog za donošenje ovog zakona sadržan je u činjenici da su ispunjeni svi uslovi za promjenu statusa Opštine Gradiška u Grad Gradiška. Članom 10. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 97/2016) propisano je da se grad može uspostaviti zakonom na urbanom području koje čini jedinstvenu geografsku, socijalnu, ekonomsku, istorijsku i teritorijalnu cjelinu sa odgovarajućim nivoom razvoja i ako ima više od 50.000 stanovnika i u posljednje tri godine na osnovu odluke o utvrđivanju stepena razvijenosti jedinica lokalne samouprave ima status jedinice lokalne samouprave.
Takođe, u obrazloženju razloga za donošenje ovog zakona se navodi da je Opština Gradiška dostavljanjem Elaborata o opravdanosti zahtjeva za sticanje statusa grada i Odluke Skupštine opštine Gradiška Vladi, pokrenula postupak za dodjelu statusa grada.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske.
Razlog za donošenje ovog zakona je njegovo usklađivanje sa Zakonom o Gradu Gradiška koji je, u formi prijedloga, paralelno u proceduri usvajanja.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.
Osnovni razlog za donošenje ovog zakona je produženje roka za usklađivanje broja zaposlenih u organu jedinice lokalne samouprave zbog nemogućnosti jedinica lokalne samouprave da usklade broj zaposlenih u zakonom propisanom roku. Rok za usklađivanje broja zaposlenih produžen je do 30. juna 2021. godine.
Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o okončanju aktivnosti na elektronskoj razmjeni podataka u svrhu određivanja JMB novorođenoj djeci, prijave činjenice smrti i promjene prezimena.
Ministarstvo uprave i lokalne samouprave sagledavajući stanje u oblasti matičnih knjiga utvrdilo je da postoji prostora da se usluge koje Matične službe pružaju građanima unaprijede. Kao primjer navodimo postupak određivanja jedinstvenog matičnog broja novorođenoj djeci koji je, na relaciji Matična služba - nadležna služba Ministarstva unutrašnjih poslova trajao i do 20 dana. Imajući u vidu navedeno pristupilo se izradi Zakona izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u julu 2018. godine. Donošenjem pomenutog Zakona stvoren je pravni osnov za skraćivanje rokova za usluge koje Matične službe pružaju fizičkim licima, tako je dosadašnji rok, sa 15 skraćen na 8 dana, a ujedno omogućena je elektronska razmjena podataka sa drugim institucijama. Ovim je nastavljena reforma u oblasti matičnih knjiga, koja će nakon pune primjene dati doprinos daljem unapređivanju elektronske baze matičnih knjiga, a usluge koje matične službe pružaju građanima učiniti još efikasnijim. Da je riječ o značajnom iskoraku, čije su pozitivne refleksije vidljive na više polja, posebno za roditelje novorođene djece, zatim na ažurnost evidencija iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, a time i biračkih spiskova potvrđuje podatak da je od 21. decembra 2018. godine do danas elektronskim putem obavljeno više od 3368 usluga elektronskim putem, od kojih se 1019 odnosilo na određivanje JMB djeci, 414 na promjenu prezimena nakon zaključenja braka i 1935 obavještenja o smrti. Napominjemo da su naprijed navedene aktivnosti na strani Ministarstva uprave i lokalne samouprave realizovane u okviru raspoloživih kadrovskih kapaciteta i bez dodatnih finansijskih sredstava, a stvorene su pretpostavke i da se realizuje Projekat e-beba (prijava činjenice rođenja elektronskim putem) čija je implementacija, takođe, planirana u okviru raspoloživih finansijskih sredstava.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o visokom obrazovanju, po hitnom postupku.
Osnovni razlog za donošenje izmjena i dopune Zakona o visokom obrazovanju je usklađivanje ovog zakona sa Zakonom o republičkoj upravi ("Sl. glasnik RS", br. 115/2018). Naime, novim Zakonom o republičkoj upravi poslovi visokog obrazovanja, koji su do sada bili u nadležnosti Ministarstva prosvjete i kulture, preneseni su u nadležnost Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo.
Takođe, razlog za donošenje Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o visokom obrazovanju jeste produženje roka za završetak diplomskog i postdiplomskog studija studentima upisanim po Zakonu o univerzitetu ("Sl. glasnik RS", br. 12/1993, 14/1994, 99/2004 i 92/2005) za dvije akademske godine, kao i produženje roka za započinjanje sticanja naučnog stepena doktora nauka i samog sticanja tog naučnog stepena.
Vlada Republike Srpske donijela je Rješenje o davanju saglasnosti na zaključenje Memoranduma o saradnji u oblasti tehnološkog razvoja i digitalizacije između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Srpske. Vlada je ovlastila ministra za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srđana Rajčevića da, u ime Vlade Republike Srpske, potpiše Memorandum.
Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o usvajanju Energetskog bilansa Republike Srpske - plan za 2019. godinu.
Energetski planski bilans Republike Srpske za 2019. godinu urađen je sa ciljem da se bilansnom metodom utvrde i obezbijede energetske potrebe za normalno snabdijevanje i funkcionisanje Republike Srpske, odnosno njene privrede i stanovništva.
Energetskim bilansom za 2019. godinu planirana je proizvodnja električne energije u iznosu od 7.807,71 GWh i proizvodnja uglja u ukupnom iznosu od 6.777.210 tona, pri čemu se najveći dio uglja koristi za rad termoelektrana. U 2019. godini planirana je proizvodnja toplote za grijanje u 14 toplana sa ukupnom instalisanom snagom od 455,7 MW, pri čemu je najzastupljeniji energent drvni otpad i drvo sa 54% učešća.
Energetskim bilansom u 2019. godini, predviđena je potrošnja prirodnog gasa u Republici Srpskoj u iznosu od 58 miliona m3.
Ukupna finalna potrošnja energije u Republici Srpskoj za 2019. godinu iznosiće oko 50 petadžula (PJ).
Najveći dio potrošnje kao i ranijih godina pripada domaćinstvima, javnom sektoru, malim komercijalnim potrošačima, toplanama i dr. u iznosu od 55,7%, dok na sektor saobraćaja otpada 32% potrošnje, i industrija koja troši 12% ukupne finalne potrošnje energije.
Vlada Republike Srpske prihvatila je Informaciju o Pravilu 90/2018 o pružanju usluga upravljanja elektronskom komunikacijskom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji i Odluci o raspisivanju javnog poziva za dodjelu dozvole za korišćenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluge upravljanja elektronskom komunikacionom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji u BiH – Multipleks C od strane Repulatorne agencije za komunikacije BiH.
Vlada Republike Srpske ne prihvata Pravilo 90/2018 o pružanju usluga upravljanja elektronskom komunikacijskom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji i Odluku o raspisivanju javnog poziva za dodjelu dozvole za korišćenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluge upravljanja elektronskom komunikacionom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji u BiH – Multipleks C, iz razloga njihove nezakonitosti i povrede imovine Republike Srpske. Vlada Republike Srpske traži da se navedeni dokumenti stave van snage.
Vlada Republike Srpske je donijela zaključak prema kojem je odobrila 50.000 KM Bihaću za rješavanje pitanja migranata u tom gradu.
IZVOR: Vebsajt Vlade RS, 14.02.2019.
Naslov: Redakcija